Pitanja, zapažanja i prijedlozi uz najnoviju inačicu kurikula Povijesti

1. Zašto stranice kurikula nisu numerirane i zašto nisu navedeni autori ili osobe čije profesionalne kompetencije i profesionalno iskustvo stoje iza ovog kurikula?

Anonimnost umanjuje transparentnost čitavog procesa i otvara pitanje kompetencija autora ili odgovornih osoba, u smislu Zakona o hrvatskom i kvalifikacijskom okviru (u nastavku Zakon o HKO). S obzirom da je isti problem bio očit i u prošloj verziji kurikula iz studenog 2018., uvid u imena autore ove verzije[1] upućuje na mr. sc. Mirjanu Marinović, višu savjetnicu u AZOO čiji je pionirski udžbenik „Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja“ važan dio suvremenog procesa istraživanja metodike nastave povijesti.[2] Važno je i to što se njen rad Tihomir Rajcicnaslanja na istraživanje našeg neopravdano zapostavljenog pionira metodike nastave povijesti prof. dr. sc. Ive Rendića- Miočevića.[3]

Zbog svega toga je velika šteta što imena ostalih autora, koji prema službenim podacima imaju znatne kompetencije, nisu navedena, a sve u smislu dobre profesionalne prakse. Primjer takve prakse je udžbenik Common Core Curriculum: United States History objavljen 2014. u izdanju ugledne američke izdavačke kuće specijalizirane za akademske i obrazovne sadržaje JosseyBass. Wiley. U ovoj knjizi, koja je zapravo „jezgreni“ kurikul za osnovnu razinu poučavanja američke povijesti, imena autora navedena su transparentno, skupa s njihovim kompetencijama i profesionalnim iskustvom.[4]

2. Svrha i opis predmeta

„Jer povijest o nastanku čovječanstva, te povijest vlastite nacije i svih drugih nacija stvara u mladom čovjeku njegovu buduću sliku svijeta. Ništa tako odlučujuće ne oblikuje politički, individualni i ćudoredni stav prema životu kao način na koji se povijest uči i razumijeva.“

Ove dirljive riječi svestranog i tragičnog austrijskog književnika Stefena Zweiga[5] ukazuju na neizmjernu važnost europskog humanističkog nasljeđa u koje se uklapa pažljivo razrađena identitetska odrednica ovog prijedloga Povijestkurikula predmeta Povijesti. Valja svakako imati na umu da je ovakav pristup pravno obvezujući jer ga izričito nalaže Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije (u nastavku Strategija).[6]

U tom je smislu vrlo dobro što kurikul, doslovno citirajući Strategiju, navodi da povijest „pridonosi izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, mladi čovjek treba postati građaninom Europe i svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, cijeniti i čuvati svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu“.

Osim toga, ovakav pristup je važan i kao poticaj za građanski aktivizam budućih hrvatskih građana koji bi se temeljio na važnoj vještini razumijevanja povijesne priče. Osim toga ovakav pristup otvara mogućnost primjene „deliberativnog kurikulskog iskustva“ poznatog iz suvremen kurikulske literature, ali mogućnost primjene njemačkih didaktičkih iskustava koji su posebno pogodna za hrvatski obrazovni sustav koji uz opću odgojno-obrazovnu svrhu ima identitetski zadatak. U ovom smislu posebno je indikativan primjer američkog eksperta za kurikulske studije Iana Westburya sa Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaign koji je, nakon višedesetljetnog iskustva u američkim obrazovnim sustavima, 2000. posegnuo za njemačkim didaktičkim tradicijama.[7]

Sve u svemu ovakav pristup otklanja dvojbu oko toga što će se doista učiti, koju sam problematizirao početkom prošle godine u svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji. Posebno me veseli što su se autori ove verzije kurikula, barem neizravno, priklonili projektu zajedničke europske povjestice koju za koju se zalaže američko-francuski povjesničarski dvojac J. Winter. i A. Prost i njemački ekspert za udžbenike povijesti i savjetnik EU-a i UN-a Falk Pingel, a ne balkanski usmjerenim projektima nekih drugih autora.[8]

3. Struktura-organizacijska područja predmetnog kurikula/domena

„Predmetni kurikul povijesti organiziran je u pet organizacijskih područja/domena: društvo, politika, znanost i tehnologija, ekonomija, te filozofsko-religijsko-estetsko područje. Pet domena čine gradivnu strukturu nastavnog predmeta Povijest.“ Iako je ovakav ovaj pristup organizaciji kurikula u javnim raspravama izazvao negativne reakcije vezane uz strah od preopterećenosti učenika, odnosno uz strah od povratka „bubanja“ u škole, ne treba bježati od sadržajnog bogatstva. Posebno ako je to sadržajno bogatstvo relevantno za vrijeme u kojem živimo. Zato je posebno važno istaknuti područje ekonomije koje je u novije vrijeme važan fokus historiografskih istraživanja[9] i Kurikukoje omogućava da se učenicima odškrinu vrata u područje poduzetništva što je posebno važno s obzirom na aktualna iskustva dvaju rastućih globalnih ekonomskih divova, Indije i Kine.[10]

U tom je kontekstu npr. posebno aktualna tema iz 8. razreda „Keynesov model i New Deal“ jer učenicima omogućava razumijevanje ekonomskog razvoja današnjice, posebno s obzirom na globalnu financijsku krizu 2007/2008. čije su posljedice još uvijek svuda oko nas.[11] Ipak, ovakav pristup, ako u konačnici bude prihvaćen, otvara potrebu puno dosljednije primjene Zakon o HKO i Strategije.

U trenutnoj prosvjetnoj stvarnosti to znači da je potrebno jasnijim i konkretnijim vrednovanjem osnažiti postojeće kompetencije obrazovnih djelatnika, a proporcionalno tome i njihovu profesionalnu samostalnost, što bi pojačalo njihovu, a posredno i motivaciju učenika. Ovakav pristup je, osim toga, i pravno obvezujući jer u Strategiji izričito piše:

„Kvalitetni i motivirani odgojitelji, učitelji, nastavnici i andragoški djelatnici, uključujući i stručne suradnike te rukovoditelje, temelj su cijelog sustava cjeloživotnog učenja.“[12]

4. Odgojno obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima

„Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Detaljan opis svih četiriju razina – zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna – nalazi se u metodičkom priručniku predmetnoga kurikuluma.“

Ovakav pristup zainteresiranim stranama, na prvom mjestu roditeljima, a onda i široj javnosti, omogućava jasan uvid Školau ono što će se u nastavi Povijesti učiti, dok a učiteljima omogućava jasan i transparentan postupak ocjenjivanja.

Vrlo je važno naglasiti da se ovaj dio kurikula oslanja na pionirski rad već spomenutog metodičara prof. dr. sc. Ive Rendića-Miočevića pri čemu je pod posebne važnosti njegova knjiga Učenik istražitelj prošlosti (Novi smjerovi u nastavi povijesti)[13] uz koju su svakako vezane sljedeće riječi iz kurikula:

„. treba pojačati interakciju nastavnik-učenik-nastavni sadržaj i aktivno učenje kao i rješavanje problema. Aktivno učenje najbolje se razvija vođenim i slobodnim istraživanjem određenih povijesnih problema. Istraživanje započinje postavljanjem istraživačkog pitanja koje proizlazi iz prirode sadržaja odabrane povijesne priče koja se proučava. Učenici istražuju na način da slobodno biraju metode i način istraživanja. Također biraju način predstavljanja istraživačkog rada kroz esej, kolaž, plakat, primjenu IKT-a (npr. Power Point prezentacija), učešće u raspravi i sl.“

5. Osnovna škola - 5. razred

Za odgoj i obrazovanje u demokratskom društvu od neizmjerne ja važnosti tema „Demokracija u grčkom polisu-baština čovječanstva“, što je formulacija koja na pravi način naglašava važnost ove teme u poučavanju povijesti.

6. Osnovna škola – 6. razred

„Preporučene teme i sadržaji trebaju ukloniti eurocentričnost u nastavi i uvesti učenike u iskustva življenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga, ili pak produbiti poznavanje pojedinih tema iz hrvatske povijesti. Učitelj Povijestmože, uvažavajući navedena načela, kreirati sam novu temu. Tema i sadržaj mogu biti kombinacija dvaju organizacijskih područja npr. država i društvo.“

Ovaj odlomak posebno je važan jer se veže uz najnovija historiografska nastojanja konstruiranja globalna povijest svijeta[14], ali i zbog toga što otvara prostor za slobodnije i temeljitije izučavanje hrvatske povijesti.

Izučavanje nastanka i razvoja hrvatske države u kontekstu istovjetnih procesa u tadašnjoj Europi vrlo je važno za pravilno shvaćanje i pozicioniranje hrvatskog identiteta. Pri tome je posebno zanimljivo povezano izučavanje srednjovjekovnog povijesnog razvoja i hrvatske i bosanske države koje prije više od dvadeset godina objasnio naš poznati medievist prof. dr. sc. Mladen Ančić.[15]

7. Osnovna škola - 7. razred

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučene teme Nova ideja države i društva: trodioba vlasti, društveni ugovor, deklaracija nezavisnosti, deklaracija o pravima čovjeka i građanina, povelja slobode i prava pojedinaca Razvoj građanskih i ljudskih prava (ukidanje ropstva)

Ove preporuke posebno su važne jer kroz konkretne povijesne primjere aktualiziraju G.O.O i olakšavaju i poboljšavaju pristup međupredmetnim sadržajima.

8. Osnovna škola - 8. razred

Zamisao da se Hrvatsku u doba II. svjetskog rata promatra kroz područje od Podunavlja do Sredozemlja je zanimljiv pokušaj kontekstualizacije ovoga teškog i kontroverznog razdoblja naše povijesti u okviru srednje Europe. Posebno zato što je sredinom XX. stoljeća višestoljetno državno i političko iskustvo vezalo uz prostor bivše Habsburške monarhije bilo nedavna prošlost.

S obzirom da je ovakav pristup pobudilo javne kontroverze posebno s obzirom na NDH i Holokaust potrebno ga je dodatno etički senzbilizirati i faktografski doraditi, posebno glede pitanja Holokausta i na ulogu ustaškog pokreta.

9. Što točno znači rečenica da se nastava povijesti treba izvoditi u sigurnom i poticajnom okružju, koja se, bez jasnog i vidljivog razloga provlači kroz kurikule još od 2016.?

Kakvo okruženje je "sigurno i poticajno okruženje". Znači li to da se nastava povijesti ne može odvijati u školi u kojoj se dogodilo nasilje, koje je sve češći fenomen u našim školama. Znači li da se nastava povijesti ne može organizirati u okružju u kojem je previše vruće (Dalmacija lipanj i rujan temperature preko 30 celzijevih stupnjeva, bez klimatizacije) ili previše hladno (škole bez odgovarajućeg grijanja u unutrašnjosti Hrvatske). Zato sam slobodan ponovo predložiti, kao što sam to učinio i 2016., da se ova odlomak u cijelosti ukloni iz prijedloga kurikula.

dr. sc. Tihomir Rajčić

[1] O D L U K A o imenovanju članova radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma za... MZOS 12. prosinca 2018. Pristupljeno 16. veljače 2019.

[2] Mirjana MARINOVIĆ, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb 2014.

[3] Enciklopedija. Pristupljeno 18. veljače 2019.

[4] Common Core Curriculum: United States History. Grades 3-5., San Francisco, 2014. O navedenoj izdavačkoj kući opširnije na poveznici i poveznici. Pristupljeno 11. prosinca 2018.

[5] Stefan Zweig. Pristupljeno 17. veljače 2019.

[6] Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije , Zagreb 2015, 49

[7] Wesley NULL, Curriculum From Theory to Practice, 162-165.

[8] Naime, sadržajna nedovršenost nekih prethodnih verzija kurikula povijesti ostavljala je mogućnost usvajanja aktualne inicijative koju promiče američko-britanski povjesničarski ekspert Charles Ingrao. Jednako je aktualna i inicijativa američke politologinje i savjetnice USAID-a, Lube Fajfer koja se bavi konstruiranjem zajedničke narativne povjestice Balkana. „Kurikulske dvojbe. Tko će nam pisati povije, Slobodna Dalmacija na poveznici. Pristupljeno 16. veljače 2019.

[9] Primjer toga je svestrani britanski povjesničar Niall Ferguson koji se intenzivno bavio poviješću ekonomije i čije su knjige dijelom prevedene na hrvatski. Niall Ferguson. Pristupljeno 17. veljače 2019.; Niall FERGUSON, Uspon novca, Zagreb 2011.

[10] U traženju pravog priključka na budućnost koju obilježavaju brze promjene koje se nerijetko smatraju novom industrijskom revolucijom, od koje su, jačenjam tzv. STEM segmenta nacionalnog kurikula, posebno veliku korist, u smislu pokretanja gospodarskog razvoja imale Indija i Kina Na ozbiljnost globalnog izazova pred kojim stojimo upozorava ugledni i utjecajni njemački znanstvenik, utemeljitelj Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab sljedećim riječima: „Od mnogih različitih i fascinantnih izazova s kojima se suočavamo danas najvažnije je pitanje kako razumjeti novu tehnološku revoluciju, koja donosi ništa manje nego transformaciju ljudske vrste. Mi smo na početku revolucije koja temeljito mijenja naš način života, način na koji radimo i njihov međusobni odnos. Po opsegu, dometu i kompleksnosti ja to smatram Četvrtom industrijskom revolucijom koja je drugačija od bilo čega što je ljudski rod do sada iskusio.“ Klaus SCHWAB, The Fourth Industrial Revolution, World Economic Forum, Geneva 2016., 7.

[11] „Keynesian economic“. Pristupljeno 17. veljače 2019.

[12] Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije, Zagreb 2015., 28.

[13] Ivo RENDIĆ MIOČEVIĆ, Učenik istražitelj prošlosti (Novi smjerovi u nastavi povijesti), Zagreb 2000.
[14] Primjer toga je knjiga Jürgena OSTERHAMELA, The Transformation of the World: A Global History of the Nineteenth Century, Princeton 2015. u kojoj autor uspješno izbjegava eurocentrizam. Pristupljeno 17. veljače 2019.

[15] Mladen ANČIĆ, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV stoljeću. Zadar, Mostar 1997.

 

Sri, 26-06-2019, 13:03:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.