Priopćenje Hrvatske udruge Benedikt o predloženoj Cjelovitoj kurikularnoj reformi i najavljenom prosvjedu

Povodom organiziranja prosvjeda podrške ekspertnom timu Borisa Jokića 1. lipnja u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima, Hrvatska udruga Benedikt ovim javnim priopćenjem izražava zabrinutost stvaranjem novih društvenih podjela o tako važnoj temi kao što je Cjelovita kurikularna reforma obrazovanja. Neprihvatljivim ocjenjujemo širenje moralne panike i neznanja koje se odražava u nepotrebnom uznemiravanju građana s ciljem da se javna rasprava o tako važnoj reformi usmjeri u dnevnopolitičke obračune i dilentantizam.

Čudimo se sindikatima i građanima koji prosvjeduju, a da i ne znaju zbog čega, jer da su pročitali predloženi dokument vidjeli bi da je u mnogim dijelovima konfuzan, necjelovit i površan. Nije nam ovo ni prva, a ni posljednja reforma obrazovanja. Pozivamo građane na smirivanje tenzija i razboritost. Čemu ultimatumi oko tako važne reforme? Zbog čega se Boris Jokić plaši proširenja ekspertne radne skupine?

Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU-a pristiglo je na stotine negativnih recenzija o predloženoj reformi. Nitko nije dobio mandat da se kocka s tako važnim dokumentom kao što je reforma obrazovnog sustava. Cjelovita kurikularna reforma nam je potrebna i nužna. Ona traži prije svega širi znanstveni konsenzus.

Ako je kurikularna reforma lišena politike, kao što nas uvjerava Boris Jokić, zbog čega na izradi kurikula povijesti nije sudjelovao nitko s Hrvatskog instituta za povijest ili Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata? Ako tu nema politike, zbog čega se ključni događaji iz moderne hrvatske povijesti prepuštaju različitim interpretacijama? Razvidno je kako u kurikulu povijesti nema osude komunističkih zločina i Titova totalitarnog režima.

Isto tako je primjetno da u kanonskom popisu literature za hrvatski jezik i književnost nema Marka Marulića, Petra Zoranića, Petra Hektorovića, Marina Držića, Ive Vojnovića ili Petra Šegedina? Zbog čega se umjesto remek-djela hrvatske i svjetske književnosti djeci nameće trivijalna i šund literatura kao književni standard?

U Europi nema nijedne države koja bi potcjenjivala svoj nacionalni, vjerski i kulturni identitet. To su teme oko kojih moramo postići društveni konsenzus. Umjesto prosvjeda apeliramo na otvorenu i široku raspravu koja će obuhvatiti sve relevantne znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj.

Smirivanju društvenih tenzija neće pridonijeti politička i medijska prepucavanja, nego stručna revizija koja bi otklonila metodološke, svjetonazorske i druge dvojbe. Pozivamo ministra Predraga Šustara i saborski odbor za znanost, kulturu i obrazovanje da ne nasjedaju na političke ucjene onih koji u prvom redu svoje partikularne interese stavljaju ispred nacionalnih.

Hrvatska udruga Benedikt