Pismo našeg čitatelja - Čuvarima kulturne baštine

Čuvarima kulturne baštine

 

 

Dana 16. ožujka 2007. godine, nakon što sam se uvjerio da je oboren križ na Bilom Grebu i grob prekopan, u osobno ime i u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar uputio sam prosvjedni dopis sredstvima društvenog komuniciranja i Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije na Široki Brijeg negodujući zbog uništavanja još jedne srednjovjekovne nekropole svetog mjesta i pokopalište naših pređa - ovog puta one na Bilom Grebu.

 

Posredstvom Radio Herceg-Bosne tu vijest sam proširio na sve do kojih dopire njihova poruka, to jest stanovništvu cijele Herceg-Bosne i ljubiteljima hrvatske kulturne baštine. U dopisu, ovdje malo prošireni, sam spomenuo:

Od jutros 16. ožujka 2007. godine u Grudama na lokalitetu Bili Greb, koji se nalazi na području naše Županije, uništava se još jedna srednjovjekovna nekropola.

 

Tu nekropolu je evidentirao Šefik Bešlagić, Stećci Kataloško-topografski popis 1971. – Grude br. 9 (str. 303) i na ukrašenom križu prepoznao ljudske osobe, polumjesec i kružni vijenac. Nekropola koja je nadživjela povijesne vihore u trajanju od, vjerojatno, kojih sedam-osam stoljeća i ubilježila se u pamćenje domaćeg stanovništva pred našim očima se bez ičijeg prosvjeda mirno uništava i to na temelju Rješenja tog Ministarstva br. 07-01-637/06. od 14. rujna 2006. godine. Premda je Šefik Bešlagić u svom popisu, iz njemu poznatih razloga, uvelike osiromašio hrvatsku srednjovjekovnu kulturnu baštinu, ipak mi je žao što u uništavanju rijetke ali vrijedne naše kulturne baštine sudjeluje to Ministarstvo.

 

Bešlagićevo neupisivanje ponekih nekropola potaklo me je da sam od 1971. godine do danas revidirao dobrani dio njegovih tekstova. Na temelju istraživanja istih terenskih područja koja je, kako piše Bešlagić obišao i ja sam se zaputio, prebrojavao i tražio suvremenije popise srednjovjekovnih nekropola. Samo na mostarskom, širokobriješkom i ljubuškom područje pronašao sam preko 1200 kod Bešlagića neupisanih stećaka. Osim nepotpunog popisivanja, svi su izgledi, da je Bešlagić iz njemu poznatih razloga i uništavao hercegovačke srednjovjekovne spomenike. Naime, već sam upozorio (Kočerinska ploča, svjedok sredonjovjekovne Hrvatske Bosne i Hercegovine, 2004., str. 103. bilješka 254.) da je spomenuti Bešlagić s lokaliteta Glavice kod Fatnice (Stolac) odvezao križ na kome je pisalo Ase leži Asan sin Pere - Ovdje leži Hasan sin Pere. Taj križ, koliko mi je bilo dostupno, nigdje nije evidentirao. Tražim muzej u koji ga je smjestio. Bilo bi mi vrlo žao ako ga je stukao.

 

Molim širu javnost da mi pomogne pronaći taj križ. Ako se ne pronađe, bez ikakve sumnje znanstveno predstavljeni Šefik Bešlagić, uništavanjem spomenutog križa, koji se može datirati u posljednja desetljeća 15. stoljeća, postao je rušiteljem srednjovjekovne katoličke, sakralne i kulturne baštine posljednjih desetljeća 20 stoljeća.. Odvoženje križa s Bilog Greba u prvom desetljeću 21. stoljeća, točnije 16.ožujka 2007., ide prema njegovoj zabrinjavajućoj i nepoznatoj sudbini.

 

U srednjem vijeku na stećcima i pod križevima naši pređi su se pokapali s porukama: „legoh na svom plemenitom… i molju vas ne nastupajte na me“„na svojoj plemenitoj“, „učvrto na plemenitoj“, „na svojoj plemenitoj odmirači“, „na svojoj zemlji, na plemenito“, „nikada mnog ne imah, nikada ništa nesta, a dijelih“, „I na svoji Baštini legoh“ „daj mu Bože duši da bude spasen“ . Umjesto da pokojnikovi zemni ostaci ostane na 'svom plemenitom' njih se, uz Rješenje Ministarstva, suvremenim strojevima nepotrebno premješta, a višestoljetni sakralni objekt obeščašćuje.

 

Najnovije uništavanje nekropole Bili Greb doziva mi u pamet vandalizam koji se protivi otpornosti naših pređa koji su se u kamenu opirali Zakonu o raji (1237.-38) da se kršćanska groblja preoravaju, i križočuvarenju nadgrobnih spomenika kao otpor brojnim naredbama turskih osvajača – od 1516. pa dalje - da se križevi poruše. Naši davni pređi su stećcima i križevima omeđili Herceg-Bosnu kao kršćansku i hrvatsku zemlju. Na svojim spomenicima su, između ostalih, ostaviloi i slijedeće poruke: A taj greb učinih i izvukoh za svoga života – budućemu. Bolno se osjećam što su križevi „na svom plemenitom“ i „molju vi se, bratjo i gospodo, nemojte mi kosti pretresati“, „Molju vas, gospodo ne nastupajte na nj. Jere ćete vi biti kako on, a on ne more biti kako vi…“. Stećke i križeve su podizali po Herceg-Bosni i na širem području uz velike velike izdatke i pomoć rodbine, da se odupru propasti –„S pomoću roda moga izidah mnogočasnu grobnicu i postavih si kamen na grobnici mojoj i ugotovih si vični dom za života svojega…“, „Va ime Oca i Sina… novi kamen postavih, i da viste da ćete umrti vsi vi… Sije leži dobri… sin voivode Stipana, na svojoj baštini… Si bilig' postavi na me brat' moj vojvoda Petar…“ Da bi zaštitili kršćanska počivališta davno su poručili: Tko bi to potral, da je proklet Otcem i Sinom i Svetim Duhom. Potreba uklanjanja križa s Bilog Greba, umjesto da se on dostojno ukusno zaštiti, podsjeća me i na Izedbegovićev zahtjev za dokidanje Sinjske alke. Potonji u svom zahtjevu u Hrvatskoj nije uspio, a evo, malo kasnije, drugi je uspio, u hrvatskim Grudama, ukloniti dragocjeni križ katoličkog svjedočenja. Čudo, ali istinito!

 

Gluhi na davne poruke i slijepi pred jedinstvenom i sve rjeđom sakralnom i kulturnom baštinom u Herceg-Bosni nedostojni i pobješnjeli nasljednici i voditelji kulturnih institucija, nažalost, oglušuju se o poruke i sudjeluju u rušenju srednjovjekovnih svetih mjesta trneći njihovo svjedočko omeđivanje hrvatske zemlje i prekidanje životnog stabla hrvatskog naroda na početku 21. stoljeća.

 

Stoga u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Mostar, koje se brine za očuvanje i prezentiranje naše kulturne baštine, prosvjedujem protiv uklanjanja križa s Bilog Greba i uništavanja odmorišta svetih katoličkih pređa – na posvećenoj nekropoli. ZahtIjevam povratak križa na prvobitno mjesto i konzervaciju pokapališta. Ako Ministarstvo ne učini konkretne korake u vraćanju križa na njegovo stoljetno uzemljenje na Bili Greb, snosit će suodgovornost s lokalnim političarima, tajkunima i poimenično navedenima osobama u dopisu.

 

Predsjednik HKD Napredak Mostar,
prof. dr. sc. fra Andrija Nikić
Mostar-Ružići-Grude

 

 

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.