Kako su se mijenjala imena ulica, trgova i mjesta i gdje smo danas

U gradovima je mnoštvo prostora kojima se njihovi stanovnici kreću što od svih iziskuje dodatne napore u svakodnevnom snalaženju. Dijelovi gradskih prostora često su tako uređeni da su jedni dijelovi namijenjeni samo ljudima, a drugi samo vozilima. Za snalaženje u tim prostorimasv. Juraj postoje brojna pisana pravila kojima se nešto zabranjuje, a nešto pak dopušta. U gradskim prostorima ljudi se ravnaju prema nečemu: spomeniku, zgradi, instituciji i sl., dakle prema nekomu objektu koji funkcionira kao orijentir. Svi gradski prostori kojima ljudi hode i vozila voze imaju svoja službena imena. To su imena trgova, ulica, prilaza, prijelaza, prolaza, podvožnjaka, nadvožnjaka, prometnica, stuba i sl.

Otkad postoji ljudski rod, postoje i imena. Ljudi su bićima oko sebe davali imena radi identifikacije, najčešće su to bila profilaktička i nadimačka imena. Objektima u prostoru su davali imena radi orijentacije, snalaženja u prostoru. Imena danas ništa ne znače, ali je u njih utkan jezični identitet određenoga naroda.

Onomastika je jezikoslovna znanstvena disciplina koja se bavi samo imenima. Termin onomastika potječe od grčkoga pridjeva onomastikós 'imenski', Trebalo bi...Sva zagrebačka imena su službeno određena i trebala bi biti u skladu s normama i zakonitostima hrvatskoga standardnoga jezika. To nije uvijek tako, a razlog je u činjenici što su ta imena u proteklim vremenima određivale osobe bez dovoljne jezične i stručne kompetencije. Zato bi povjerenstva za imenovanje trgova i ulica trebala biti sastavljena od po jednoga onomastičara, povjesničara, geografa, pravnika i gradskoga zastupnika.a ovaj od imenice ónoma 'ime'. Onomastika je golema disciplina jer je golem i fond vlastitih imena bića i objekata na Zemlji. Svaki jezik i narod ima svoju onomastiku, napisane su tisuće i tisuće članaka i knjiga o imenima. Mnoštvo je različitih vrsta imena pa se onomastika dijeli na više poddisciplina, tako se npr. antroponomastika bavi samo imenima ljudi, ekonomastika - imenima naselja, toponomastika - imenima lokaliteta, oronomastika - imenima uzvisina, hidronomastika - imenima voda, horonomastika - imenima područja, zoonomastika - imenima životinja i dr. Onomastika koja se bavi samo imenima gradskih hodnica i prometnica (trgova i ulica) naziva se hodonomastika. Pojedino ime je hodonim, a ukupnost imena je hodonimija. ĐamijaHodonimija može biti na razini grada, države ili jezika pa se može, u povodu preimenovanja trga na kojem je Hrvatsko narodno kazalište, promotriti samo kao zagrebačka hodonimija.

Svaka vlast htjela je izbrisati imena bivše vlasti

Sva zagrebačka imena su službeno određena i trebala bi biti u skladu s normama i zakonitostima hrvatskoga standardnoga jezika. To nije uvijek tako, a razlog je u činjenici što su ta imena u proteklim vremenima određivale osobe bez dovoljne jezične i stručne kompetencije. Zato bi povjerenstva za imenovanje trgova i ulica trebala biti sastavljena od po jednoga onomastičara, povjesničara, geografa, pravnika i gradskoga zastupnika.

Nekim gradskim prostorima je u prošlosti nekoliko puta mijenjano ime jer je svaka vlast htjela izbrisati imena bivše vlasti, a nametnuti svoja imena. Tako su npr. 1945. god. imena brojnih zagrebačkih ulica i trgova promijenjena i zamijenjena imenima predstavnika komunističkih vlasti od kojih su neki, Cvjetni trggledano s današnje točke, bili i ostali beznačajne osobe. Neki su od njih čak sudjelovali u genocidu nad Hrvatima pa bi zbog toga trebalo proučiti imena svih zagrebačkih trgova i ulica i izvršiti lustraciju gradske hodonimije. Ni jednoj ideologiji ne smije biti mjesta u imenovanju trgova i ulica.

Trgovi i ulice dobivaju imena po istaknutim i zaslužnim osobama određenoga naroda, a svaki narod ima dovoljan broj takvih osoba i nema potrebe trgovima i ulicama davati imena znamenitih osoba drugih naroda. Inače, takva praksa u duhu proleterskoga internacionalizma potječe iz bivšega Sovjetskoga Saveza pa je tako u Rijeci talijanski komunist Palmiro Togliatti, stalno nastanjen u Moskvi, dobio trg koji je kasnije preimenovan u Jadranski trg. Taj P. Togliatti je bio beznačajna osoba i za hrvatski i za talijanski narod, inače je bio, uz Staljina, supotpisnik zabrane poljske radničke partije. Zagreb je grad u kojem ima takvih stranaca pa je došlo vrijeme da ih se posthumno pošalje doma. Imam u vidu Amerikanca Franklina Roosweltha, Indijca Džavaharlala Nehrua, Egipćanina Gamala Abdela Nasera. Te strance treba zamijeniti znamenitim Hrvatima, npr. Franjom Tuđmanom, Vlatkom Pavletićem, Ljudevitom Jonkeom, Vladom Gotovcem, Daliborom Brozovićem i dr.

Trg Republike

Zagreb je imao Trg Republike koji je preimenovan u Trg bana Jelačića. U više hrvatskih gradova postoji Trg RepublikGlavni trg u Zagrebue, još iz doba Jugoslavije. I u mnogim gradovima bivše Jugoslavije još i danas postoji Trg Republike i nitko da se dosjeti da je to zapravo Trg Republike Jugoslavije pa bi slijedom toga takvim trgovima trebalo dodati riječ Hrvatske, dakle Trg Republike Hrvatske, a onaj u Beogradu Trg Republike Srbije.

U glavnim gradovima mnogih država postoji trg u čast vlastite države (republike), a u Zagrebu postoje dva trga (Trg Republike Austrije i Trg Republike Francuske) u čast dvjema stranim država, što je više nego nevjerojatno, a u glavnim gradovima navedenih država nema trga u čast republike Hrvatske. Te bi zagrebačke trgove također trebalo preimenovati. Zagreb treba imati Trg Republike Hrvatske, najbolje bi bilo da to bude Rooswelthov trg na kojem bi po uzoru na glavni grad Armenije i njihov spomenik Majka Armenija,Trg Franje Tuđmana trebalo podignuti spomenik Majka Hrvatska kao orijentir na tom trgu. Trg Republike Austrije ili Trg Republike Francuske ili Britanski trg trebalo bi preimenovati u Trg Franje Tuđmana i na tom trgu izgraditi njegov spomenik.

Za potrebe popisa stanovništva 1961. god. Vlada SR Hrvatske je predložila, a Sabor usvojio novi zakon o administrativnom ustroju u kojem je najvažnija odredba bila da se iz imena hrvatskih sela i gradova izostavi pridjev sveti pa je tako Sveti Martin na Muri postao Martin na Muri, Sveti Juraj u Trnju - Juraj u Trnju, Sveti Petar u Šumi - Petar u Šumi, Sveti Filip i Jakov - Filip i Jakov, Sveti Matej - samo Matej, Sveta Klara – samo Klara i sl. Od jugoslavenskih republika jedino je Hrvatska tako postupila pa je to u svijetu jedinstven primjer masovne promjene imena naselja, jer npr. u Sloveniji brojna naselja su imala i imaju atribut šent (npr. Šent Vid) pa im nije palo na pamet da tako nešto učine. Tadašnji hrvatski vlastodršci nisu znali da se u imenu Sesvete nalazi pridjev sveti jer se u trima panonskim Sesvetama nalazi crkva posvećena svima svetima, a u Dalmaciji postoji nekoliko mjesta u imenima kojih je modificiran latinski pridjev sanctus u značenju 'sveti', npr. Sućuraj, Sukošan, Sumartin, Sumpetar, Supetar,Zdenac života Sutivan i dr. Početni dijelovi su-, sum- i sut- potječu od pridjeva sanctus. Taj se je zakon dotaknuo i zagrebačke hodonimije jer je Trg svetoga Marka tada preimenovan u Markov trg. Danas TrgoviU glavnim gradovima mnogih država postoji trg u čast vlastite države (republike), a u Zagrebu postoje dva trga (Trg Republike Austrije i Trg Republike Francuske) u čast dvjema stranim država, što je više nego nevjerojatno, a u glavnim gradovima navedenih država nema trga u čast republike Hrvatske. Te bi zagrebačke trgove također trebalo preimenovatitaj trg ima ime uobičajeno u razgovornom jeziku Trg svetog Marka umjesto Trg svetoga Marka.

I na kraju nekoliko riječi o trgu koji će biti uskoro preimenovan. To je Trg maršala Tita. Zagreb se dvoumi hoće li to biti Trg Republike Hrvatske ili Kazališni trg. Ako se odluče za prvo, opet će pogriješiti. Titovo ime nije korespondiralo sa Zagrepčanima zbog jednostavna razloga što se na tom trgu nalazi orijentir u obliku zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta. Tko god se vozi tramvajem od Ilice na jug ili obrnuto, ne može a da ne zamijeti prostran trg s prekrasnom zgradom HNK. Iako se u južnom dijelu toga trga nalazi kip sv. Jurja koji ubija zmaja, a u sjevernom dijelu trga Zdenac života, ta dva spomenika nisu orijentiri, niti će to ikada biti. Bez obzira kakvo novo ime dali tomu trgu, on će uvijek za Zagrepčane biti Kazališni trg. Eto, zato u gradskom povjerenstvu treba biti neki onomastičar koji će na ime trga gledati kao na jezični imenski podatak koji podliježe određenim jezičnim zakonitostima. Gradonačelnik Zagreba je kao iz rukava izvukao prijedlog da to bude Trg Republike Hrvatske jer da su na njem sve redom hrvatske institucije. Od institucija jedino HNK ima u imenu nacionalno, a Sveučilište u Zagrebu, na gornjoj strani trga, nije nacionalno nego zagrebačko, kako mu i ime kaže. Uostalom, počasni doktor toga sveučilišta je J. B. Tito, pa bi rektor trebao pokrenuti proceduru poništenja počasnoga doktora. U svijetu se počasni doktorati daju osobama koje već imaju doktorate, i to osobama iste narodnosti koje žive i rade u dijaspori ili pak osobama koje su znanstveno zadužile sveučilište koje im daje te počasne doktorate. Počasni doktorati se ne daju bravarima, kako stoji u službenoj biografiji za maršala Tita.

Prof. dr. sc. Milan Nosić
fotografije Zagreba iz našega arhiva: Lj. Škrinjar

Čet, 21-09-2017, 03:25:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0075_Marusevec_0360.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).