Glas Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Široj javnosti, pa i mnogim kulturnim i znanstvenim djelatnicima, ostala je izvan vidokruga činjenica da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u ljetu ove godine pokrenula Glas NSK, časopis koji grafičkim rješenjima i sadržajem služi na čast i NSK-u i hrvatskoj kulturi.

U trećem je broju središnja tema kako sačuvati pisanu kulturnu baštinu od propadanja, a uz nju projekt pod naslovom "Hrvatski prvotisci: popis i opis svih prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama". Vrijedna je novost i rubrika Biseri Riznice NSK u kojoj se predstavljaju neprocjenjive vrijednosti riznice. Za početak je javnosti približena prva hrvatskoglagoljska Početnica, tiskana u Mletcima 1527. koju je prije tri godine NSK otkupila od munchenskog antikvarijata.

Dr. Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, piše o prvotiscima, to jest o knjigama tiskanim u europskim tiskarama do svršetka 1500. godine (Riječ prvotisak skovana je prema latinskoj riječi incunabulum - kolijevka, knjiga u povojima).

Kako Hrvati stoje s prvotiscima, odnosno koliko su knjiga tiskali do početka 16. stoljeća? Nisu svi prvotisci još popisani (do sada ih je popisano 1447), ali procjene govore da ih ima oko 2000. Prvi prvotisak je, naravno, Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483., ujedno prva europska knjiga koja nije tiskana latinicom, nego glagoljicom. Na hrvatskom tlu (pouzdano dokazano) otisnuta su u Senju dva provotiska, Senjski misal i Spovid općena.

Kako stoje hrvatski prvotisci prema slavenskima? Vrlo dobro, štoviše. Na slavenskim su se jezicima pomičnim slovima prvotisci tiskali samo u Hrvatskoj, Češkoj, Ukrajini i Crnoj Gori.

Uz ovaj sažet prikaz Glasa NSK samo dvije primjedbe: 1. prevoditi naslov časopisa kao The Voice of NUL, otvara općenito pitanje kratice na engleskom jeziku. Časopis sigurno dolazi u ruke i njemačkim slavistima i kroatistima, koji vjerojatno opažaju što i potpisnik ovog prikaza. Naime, njemačka riječ die Null znači ništica, nula, što sigurno ne ostavlja blistav dojam. I 2. Zašto se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ne zove Hrvatska nacionalna i sveučilišna knjižnica?

Hrvoje Hitrec