Osvrt na Interliber 2006.

Fokus o Interliberu 2006.

... Hrvatski časopisi izvan Hrvatske u središtu su pozornosti ovogodišnje izložbe nakladničke djelatnosti iz hrvatskoga iseljeništva i zemalja u kojima žive hrvatske autohtone manjine, koja se održava u sklopu Matičina projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske na Interliberu. Izložbu u Zagrebu priredila je Hrvatska matica iseljenika u suorganizaciji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija.

"S jedne strane su časopisi iz EU (Italija, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska i Slovenija), a s druge strane pokazujemo časopise hrvatskih zajednica iz tranzicijskih zemalja koje su na pragu Europe (Rumunjska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina). Treću dimenziju izložbe čine hrvatski časopisi na engleskome i španjolskom jeziku te dvojezične publikacije iz država Australije, Sjeverne i južne Amerike koji su još od šezdesetih godina prošloga stoljeća postizali vrhunske dosege u afirmaciji hrvatskoga kulturnog identiteta u multikulturalnim sredinama, a nisu posustali u ritmu izlaženja ni do danas poput journala of Croatian Studies (SAD), Studie Croatice (Argentina) ili pak našega najmlađeg Croatian Studies Review: Journal and Bulletin of the Croatian Studies Centre (Australija). No, četvrta dimenzija izložbe nudi najveću novost: časopise hrvatskih zajednica iz Europe poput onih koje tiskaju Hrvati iz Njemačke ili pak naši ljudi koji žive u Švicarskoj, uglavnom u dvojezičnoj formi na materinskom i njemačkom jeziku", istaknula je Katarina Fuček na tribini Hrvatski časopisi izvan Hrvatske, koja je održana na glavnoj pozornici Interlibera 8. studenoga.

U nazočnosti brojnih posjetitelja na tribini su govorili i dr. Branko Franolić (London), dr. Adolf Polegubić (Frankfurt) te Milovan Miković (Subotica). Bilo je riječi o 66 iseljeničkih časopisa i 216 novih naslova od književnosti do povijesnih monografija o hrvatskoj dijaspori. Tribina je potaknula pitanja vezana uz recentnu hrvatsku iseljeničku periodiku i status nakladničke djelatnosti između dviju domovina.

Journal of Croatian Studies (SAD), Studio Croatica (Argentina), Croatian Studies Re-view: Journal and Bulletin of the Croatian Studies Centre (Australia), Glasnik društva AMCA (Njemačka), Pogledi - časopis za kulturu i društvena pitanja (Mađarska), Klasje naših ravni: časopis za književnost, umjetnost i znanost (Srbija) među značajnim su našim naslovima koje tiskaju.Hrva-ti izvan Hrvatske. U samome vrhu iseljeničkih časopisa su i čileanske Male novine, tromjesečnik na španjolskome jeziku koji slavi sto i prvu godinu, ocijenio je dr. Branko Franolić.

Hrvatske novine izvan Hrvatske dopunjuju sliku vremena i prostora našega iseljenog naroda od SAD-a do Australije i Novoga Zelanda. Sto drugi rođendan slavi dvojezični tjednik Zajedničar, glavno glasilo Hrvatske bratske zajednice Amerike, koji trenutačno spada u najtiražnije hrvatske novine u svijetu s nakladom nešto većom od 30.000 primjeraka. Među američkim Hrvatima sve je popularniji tjednik Cronical. U Australiji redovito izlaze tri hrvatska tjednika, i to najmanje 48 puta godišnje: Hrvatski vjesnik (Melbourne), Spremnost i Nova Hrvatska (Sydney). Hrvatski tjednici iz Australije ostvaruju veliku čitanost, a na 29. Interliberu su privukli veliku pozornost posjetitelja. I oni su, radi naravnih integracijskih procesa, bili u prilici mladim hrvatskim čitateljima obraćati se na engleskom jeziku. Stoga, stanovitu prednost ima australski Hrvatski vjesnik - jer ima tjedni prilog za mladež s vrlo atraktivnim temama. Naravno, valja cijeniti činjenicu njegovanja materinskoga jezika - kazala je Matičina ravnateljica Katarina Fuček.

Iseljeničke periodičke publikacije te periodika hrvatskih autohtonih manjina u Europi imaju važnu ulogu u životu hrvatskih ljudi koji žive izvan matične zemlje s obzirom na njihovo neposredno reagiranje, kako na suvremenu zbilju u domicilnim sredinama tako i na onu u domovini, kazao je Milovan Miković.

Časopisi poput dvojezičnih - Žive zajednice i Ritma {Njemačka), Libre i Društvenih obavijesti (Švicarska), Hrvatskih novina (Austrija), jednojezičnih - Hrvatskoga glasnika (Mađarska), Hrvatske riječi (Srbija), Hrvatskoga glasa (Crna Gora), Hrvatskoga glasa (Makedonija) donose iz mjeseca u mjesec, iz tjedna u tjedan obilje članaka o društvenoj i kulturnoj sceni Hrvata od skandinavskih zemalja do samoga juga Europe, pa ih treba posebno pohvaliti, naglasila je Katarina Fuček.

Hrvatski kalendari, godišnjaci i almanasi serijske su publikacije, velike čitanosti, omiljene u hrvatskim zajednicama u svijetu poput Croatian Almanaca, kojega desetljećima tiska Croatian Etnic Institut iz Chicaga ili pak višejezične i mlađe Panonske ljetne knjige (Austrija). Mnoge hrvatske katoličke misije i župe diljem svijeta tiskaju svoja glasila, počevši od onih najjednostavnijih, tzv. listića, pa sve do onih koja u formalnome pogledu imaju sva obilježja pravih časopisa kao što su američka Naša Nada/Our Hope ili njemačka Živa zajednica te sarajevski Katolički tjednik ili pak vojvođanski desetogodišnji Zvonik. Hrvatski katolički tisak u svijetu zaslužuje punu pozornost čitateljstva zbog pokretanja tema od životne važnosti za iseljeni hrvatski narod a koje se mogu svesti na tri ključna pojma: integracija, asimilacija, povratak - istaknuo je dr. Adolf Polegubić.

Među zapaženim nakladnicima iseljeničkih časopisa su, uz ostale, Hrvatska akademija Amerike, Hrvatska bratska zajednica (SAD), Hrvatsko-latinoamerički kulturni institut (Argentina), Hrvatski studiji (Australija), Croatica (Mađarska), Hrvatska riječ (Srbija), Hrvatsko štamparsko društvo (Austrija), kojima će se iduće godine na 30. Interliberu, vjerujemo, pridruži i oni hrvatski nakladnici iz svijeta koji nisu stigli ove godine pokazati svoja izdanja.

Tko su danas publicisti, urednici i nakladnici hrvatskih časopisa koji izlaze izvan matične zemlje? Samozatajni i afirmirani intelektualci u domicilnim zemljama, od kojih ćemo izdvojiti tek neke, poput Anke Krstić-Legović, Ivice Košaka, Željka Matica, Petra Hinića, Biserke Andrijević i Adolfa Polegubića iz Njemačke; Vesne Polić Foglar iz Švicarske; Djure (George) Djurkovića iz Kanade; Roberta Zubovića, Ante Čuvala, Stevea Granica, Višnje Miočić i Johna Cindricha iz SAD-a; Fabijana Lovokovića, Franje Harmata, Tomislava Starčevića, Mate Bašić i Tonća Prusca te Luke Budaka iz Australije; Joze Vrljicka iz Argentine; Margarite Mihovilovic Peric iz Čilea; Čabe Horvata, Đure Frankovića, Branke Pavić Blažetin iz Mađarske; Petera Tvrana, Zlatke Gieler i Roberta Hajszana iz Austrije; Antonia Sammartina iz Italije; Milovana Mikovića, Zvonimira Perušića i Andrije Anišića iz Vojvodine; Nevenke Kostovski iz Makedonije; Tomislava Grgurevića iz Crne Gore; Radana Mihaia iz Rumunjske; Emila Lučeva i Milana Dragišića iz Slovenije; Jurja Novosela, Ive Balukčića, Zdravka Kordića i Mirka Marjanovića iz Bosne i Hercegovine, navodili su Fuček, Polegubić, Miković i Franolić.

Vesna Kukavica
Fokus