Povodom promocije Hrvatsko-ruskog rječnika  16. listopada 2013.)

Xорватско-русский словарь / Hrvatsko-ruski rječnik, Artura Rafaeloviča Bagdasarova (Moskva 2013.) deseta je knjiga ruskoga kroatista posvećena hrvatskome jeziku, a njegove kraće kroatističke radove nije lako ni nabrojiti. Nama nije lako ni osvijestiti što jedan ruski kroatist predstavlja u ogromnom svijetu ruske slavistike i što za nas znači jedan tako rijedak, gotovo usamljen slučaj zauzetoga, požrtvovnoga i upornoga istraživača hrvatskoga jezika.

Naime, tradicionalna ruska serbokroatistika, koju je na Državnom sveučilištu u Sankt Peterburgu od 1976. do 1981. studirao i Bagdasarov, tradicionalno je bila vezana uza serbistiku i hrvatski je narušavao prihvaćenu sliku o jednom jeziku različitih varijanata, pri čemu je bilo nebitno o kakvim je varijantama riječ.

SAM 0730

KroatistikaIako je prije nekoliko godina petrogradski Filološki fakultet pri Državnom sveučilištu pokrenuo cjeloviti studij kroatistike, za što je najzaslužnija prof. Svjetlana Vasiljevna Zajceva (nekad razmjenska lektorica ruskoga jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu), kroatistika je na ruskim sveučilištima i danas tek u povojima, a u moskovskoj slavističkoj sredini Bagdasarov je i dalje na misijskom području.Služeći se dostupnom literaturom, ponajprije rječnikom I. I. Tolstoja, Bagdasarov je već kao student u svojoj istraživačkoj znatiželji izišao iz okvira te slike i tragao za razlikama među tzv. varijantama, da bi kasnije na moskovskom Državnom sveučilištu Lomonosov kod poznatoga serbista prof. Gudkova i doktorirao na tim razlikama te 1998. objavio i Rusko-hrvatsko-srpski / Hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika.

Iako je prije nekoliko godina petrogradski Filološki fakultet pri Državnom sveučilištu pokrenuo cjeloviti studij kroatistike, za što je najzaslužnija prof. Svjetlana Vasiljevna Zajceva (nekad razmjenska lektorica ruskoga jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu), kroatistika je na ruskim sveučilištima i danas tek u povojima, a u moskovskoj slavističkoj sredini Bagdasarov je i dalje na misijskom području.

Promocija ovoga njegovoga rječnika samo je mali znak zahvalnosti za ogroman trud, upornost, požrtvovnost pa i ljubav koju je Artur Rafaelovič posvetio svojoj nezahvalnoj struci, i to unatoč činjenici da se u Rusiji stalno suočava s mnogim osporavanjima, a s naše strane nije dobio podršku kakvu zaslužuje pa je i ovaj rječnik tiskao o svome trošku i u vlastitoj nakladi.

Životni ulog

Svi veliki pothvati vjerojatno počivaju na nečijem entuzijazmu, kao što i svi dobri kulturni odnosi obično započinju prijateljstvom između pojedinaca. Bagdasarovljev kroatistički opus već ima težinu životnoga uloga i krajnje je vrijeme da mu hrvatska kroatistika pruži ruku, a nadležna hrvatska ministarstva i pomoć koju je do sada tražio uzalud.

Ovo je prilika da predstavim Artura R. Bagdasarova kakvoga sam upoznala ujesen prije 13 godina na jednom znanstvenom skupu u Petrogradu. Fakultet je bio pun sudionika sa svih strana svijeta i jedna je sekcija bila tako dobro posjećena da su svi prolazi u dvorani bili zakrčeni. Tu se prilikom predstavljanja Jahićeve bosanske gramatike dogodila jedna gotovo incidentna situacija, kad je jedan inače talentirani srpski rusist, uz podršku poznatoga ruskoga slavista, okupljenima „objasnio" da je zapravo riječ o jednoj od triju konfesionalno obilježenih varijanata srpskoga jezika.

SAM 0731

RječnikOvaj njegov rječnik (četvrti po redu), to odmah valja naglasiti, nije standardni normativni rječnik zadanoga korpusa, na kakve smo navikli (možda zato među našim kroatistima nije mogao naći recenzenta). Bagdasarov u predgovoru jasno kaže da je to specijalni, autorski rječnik, dakle rječnik koji ništa ne propisuje. Taj nas rječnik ne poučava nego nam otkriva kakav je zapravo hrvatski leksik u jednom vremenski i prostorno elastičnijem vidu, a posebno kakav je on u odnosu na ruski jezik.Nisam prešutjela i nisam bila naročito suptilna, ali nisam očekivala nikakvu otvorenu podršku. A onda se iz zadnjih redova do govornice probio jedan mladi čovjek i postavio publici nekoliko retoričkih pitanja na koja je odmah i odgovorio. „Je li Ruska federacija priznala Republiku Hrvatsku kao samostalnu državu? Jest. Je li time priznala i Ustav Republike Hrvatske? Jest. Je li time priznala i ustavne odredbe o hrvatskom književnom jeziku? Jest." Onda se mirno vratio na svoje mjesto, a u dvorani je zavladao muk. Taj mladi čovjek bio je Artur Rafaelovič Bagdasarov. Toliko o autoru.

Ovaj njegov rječnik (četvrti po redu), to odmah valja naglasiti, nije standardni normativni rječnik zadanoga korpusa, na kakve smo navikli (možda zato među našim kroatistima nije mogao naći recenzenta). Bagdasarov u predgovoru jasno kaže da je to specijalni, autorski rječnik, dakle rječnik koji ništa ne propisuje. Taj nas rječnik ne poučava nego nam otkriva kakav je zapravo hrvatski leksik u jednom vremenski i prostorno elastičnijem vidu, a posebno kakav je on u odnosu na ruski jezik.

35 000 riječi

Oko 35000 riječi autor je podijelio čak u 13 leksičkih razreda, stavljajući uz mnoge riječi kraticu obilježenosti – prema svojim ovjerenim i/ili potvrđenim izvorima, a ponegdje i prema vlastitu osjećaju. Ovdje ću primjerima ilustrirati pojedine skupine, i to s posebnim obzirom na ruski stupac.

U prvu skupinu stavila bih riječi brzojav, brzoglas, brzopis, brzovlak i sl. Uz brzojav – телеграмма u rječniku nema istoznačnice telegram (!), dok uz brzoglas – телефон postoji i telefon. Inačice za brzopis – стенография nema pa značenje „spašava" ruski ekvivalent, a uz brzovlak – скорый поезд stoji uputnica na vlak, i to brzi.

SAM 0734

U drugu bih skupinu svrstala hrvatske rusizme, napose one kojih u rječniku nema. To je npr. riječ obmana i njezine izvedenice obmanuti, obmanjivati i dr., ali zato su tu prijevara i varka – обман, prevariti – обмануть, varati – обманивать, prevarant i varalica – обманщик. Nema ni riječi upotreba, upotrijebiti, ali su tu uporaba – употребление i uporabiti – употребить. Tih rusizama obično nismo svjesni, a ni autor ponegdje kao da nije imao izbora pa tako u rječniku nalazimo izvješće – известие, suprug – супруг, supruga – супруга i dr.

Rječnik dobro obrađuje riječi koje smo svi baštinili iz staroslavenskoga, ponajviše liturgijske i religijske. Blisku srodnost slavenskih jezika tu pokazuju npr. složenice sa sastavnicom blago-, kao što su: blagodat – благодать, blagosloviti – благословить, blagotvoran – благотворный, Blagovijest – Благовещение i dr. Staroslavenski se korijen pojavljuje u riječima čestica – частица, pričest – причастие (isto i particip), ali nema riječi učestvovati, učesnik, učešće, za koje postoje hrvatske istoznačnice udio i udjel – часть, sudjelovati – участвовать, sudionik – участник, соучастник i sl.

SAM 0737

Turcizmi se u rječniku vezuju uz nazivlje (termine) kao što su džamija, dženaza i dr., ali nema mnoštva općih turcizama koje je s vremenom nametnula novoštokavšina, a za kojima zapravo nije bilo potrebe. Tako npr. nema riječi bunar, marama, maramica, šešir, šeširdžija itd., ali su tu istoznačnice zdenac – колодец, rubac – платок, rupčić – носовой платок, klobuk – шляпа, klobučar – шляпный мастер, klobučarnica – шляпная.

Rječnik bilježi značajan broj tzv. regionalizama, tj. hrvatskih dijalektnih riječi različita podrijetla, više čakavskih nego kajkavskih, koje i danas konkuriraju prihvaćenim štokavskim inačicama i pokazuju kakav je zapravo hrvatski jezik u svojoj tronarječnoj biti. Tako se u rječniku uz štokavske inačice pojavljuju i riječi kao što su: bagaj (багаж), banak, barba, baškot, bićerin, birc, bocun, bogec, borša, botun, bova, bračolet (браслет), bruškin, bućnica, furešt, fumar, šjor, šjora, škart, škoj...

Posebnu skupinu čini hrvatski razgovorni leksik, kojemu se mogu dodati i žargonizmi, a zanimljivo je da ruske istoznačnice nisu uvijek obilježene. Npr. cinker – стукач, čagati – танцевать, čendžati (se) – чеинджить(ся), fuš – халтура, fušati – халтурить, guglati – гуглить, lova – бабки, капуста, luzer – лузер...

Tuđice i njihove inačice u hrvatskom i ruskom književnom jeziku na poseban način otkrivaju narav obaju jezika u odnosu na tzv. purizam, koji se nikad ne pripisuje ruskome. Parovi kao što su zrakoplov – самолёт („samolet"), helikopter – вертолёт („vrtolet"), helidrom – вертлётная площадка, hobotnica – спрут, осьминог („osmonožac"), lobi – лобби, lobirati – лоббировать i dr. pokazuju da je razvikani hrvatski purizam poprilično upitan.

Visoka tolerantnost ruskoga prema tuđicama kao što su зал – dvorana (sala), вокзал – kolodvor, бакалавр – prvostupnik, бухгальтер – knjigovođa, лоцман – peljar, порт – luka, пассажир – putnik, привилегия – povlastica, шкаф – ormar... proizlazi iz povijesnih društvenih okolnosti koje su bile bitno drugačije od hrvatskih. Svojim (ruskim) kroatističkim očima Bagdasarov ih polako i uporno iščitava i iz jezika koji se pred njim teško otkriva jer dugo nije bio priznat, iako se od renesanse potvrđuje kao književni ili литертурный.

Dubravka Sesar
Hrvatsko slovo

Sri, 26-04-2017, 06:17:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0053_Sestine_Zagreb.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).