Kulturni odgovor nekulturnom Predsjedništvu Hrvatskoga sabora

U izdanju zagrebačke Likovne udruge Humanaart upravo je izišla poema u četrnaest pjevanja književnika Josipa Palade i ilustratora Ivice Antolčića. Djelo je objavljeno pod naslovom Javke s križnih puteva ili majke su nas oplakale.

Poema se čita u dahu. Tako je i pisana, da se pročita odjednom bez ostatka. A o čemu je zapravo riječ? Riječ je o tome da je autor u svome kraju savsko-sutlanskih dolina čuo ono što se desetljećima šaptom govorilo. Palada živi (Prudnice, općina Brdovec) u neposrednoj blizini najmanje dvije masovne, neistražene, grobnice iz razdoblja „oslobođenja" i borbe protiv Josip Palada„narodnih neprijatelja" u režiji totalitarne Komunističke partije Jugoslavije i Hrvatske na čelu s „maršalom Titom", koji i danas zagađuje najljepši zagrebački trg. Prema neslužbenim procjenama samo u obližnjem mu Ključu Brdovečkom umoreno je oko 4.000 nevinih ljudi na jednoj od bezbroj postaja križnoga puta. Danomice iz toga grobišta izranjaju kosti uzalud očekujući barem dostojanstveni ukop u civilizirani grob.

Priče iz prve ruke

Josip Palada, jedan od najstarijih članova Društva Javna šutnjaJosip Palada, jedan od najstarijih članova Društva hrvatskih književnika (r. 17. prosinca 1935. u selu Dograde blizu Trogira), slušao je i, očito, bilježio u poetsko pamćenje, istinite priče „iz prve ruke". Pričali su ih preživjeli! I živio je s tim pričama i s autorima tih nevjerojatnih priča duga i duga desetljeća u javnoj šutnji i unutarnjem nemiruhrvatskih književnika (r. 17. prosinca 1935. u selu Dograde blizu Trogira), slušao je i, očito, bilježio u poetsko pamćenje, istinite priče „iz prve ruke". Pričali su ih preživjeli! I živio je s tim pričama i s autorima tih nevjerojatnih priča duga i duga desetljeća u javnoj šutnji i unutarnjem nemiru. Šutnji zato jer se živjelo u ideološki očišćenom „oslobođenju" u kojemu se zbog slobodne riječi ostajalo oslobođenim od vlastite glave. Nemiru zato jer s potisnutim istinama normalan čovjek ne može normalno živjeti. Osobito ljudi iz svijeta umjetnosti.

I sad su te istine, prošavši autorsko sito, izišle u formi poeme u simboličkih četrnaest pjevanja, jer više nemamo vremena šutjeti, jer više neJosip Paladamožemo živjeti s bleiburškim nemirom. Ni kao osobe, niti kao narod. Ni kao lokalna zajednica, jer Palada koristi toponime svojega kraja i to već u prvome stihu – „zapalili smo dvorac januševac". Sumnjam da ga je čula lokalna vlast, a za središnju sam siguran da ga ne želi čuti.

Jedan od autentičnih pripovjedača o hrvatskome Križnom putu je i Ivica Antolčić (r. 15. svibnja 1928. u Komarevu). Kao dječak prošao je bleiburšku muku i smrt i preživio Križni put. Njegove ilustracije su opet i opet nevjerojatne – sišle su s vrha svjetske ilustratorske Himalaje. Razočarat će se onaj tko misli da su njegove ilustracije na temu bleiburške veletragedije nabijene mučnim scenama. Ne, on ilustrira okom djeteta, koje je uživo prošlo križni put, igrom nevjerojatnih okolnosti preživjelo, i napokon naučilo živjeti s tim jedinstvenim iskustvom začinjenim još i strijeljanjem oca. Povijest se u njegovu Komarevu ponovila tijekom velikosrpske agresije. I Antolčić i Palada (aktivni sudionik u obrambenom Domovinskom ratu) imaju iskustvo dva rata. Unatoč tome, ili baš zbog toga, ostali su svježi.

Palada u stihovima bježi od bilo kakve osvete prema planerima i naredbodavcima bleiburškog zločina. Antolčić ilustraciji ne pripušta ni trunke mržnje prema počiniteljima zločina na Križnome putu. Jednome i drugome cilj je osvijetliti i osvijestiti tragediju o kojoj se nije smjelo govoriti, kamoli javno pisati ili pripustiti umjetničkom nadahnuću u dugom razdoblju danas europski osuđenoga totalitarnoga komunističkog režima. Njihov je krajnji cilj pomirba – a nje nema bez pune istine i bez punog pijeteta prema svim žrtvama. Ideologijom se do istinske pomirbe ne može doći. Stih i ilustracija, međutim, prodiru dalje od ideologije.

Prikrivena grobišta

Kad već vlasti demokratske hrvatske države ne žele istražiti prikrivena hrvatska grobišta, hoće to nemoćno slovo i nevini crtež. Hoće to preživjeli s Križnoga puta. Hoće to svaka nevina žrtva. Ma i svaki normalan čovjek. Dva prijatelja, Josip i Ivica, s lijepim teretom godina na leđima uspjeli su okov teške bleiburške kugle skinuti sa sebe i predati ga čitateljima, da ga nastave nositi, ma kako težakkrižni putbio, ma koliko hudojamski ili jazovkasto prikriven bio.

Palada završava pjevanje Kristovim zazivom na križu. Križ i Krist sublimiraju i transcendiraju najveću hrvatsku povijesnu tragediju. Ipak: „na koncu drugog milenija/ mi bez glasa/ mi u tami/ kolone križnih putova/ i dalje koračaju/ praćene nebrigom/ prema zaboravu/ i nepoznatoj smrti". Točno! Bez istine kolone programirane za smrt i dalje koračaju. Tamo gdje nema istine, caruje smrt.

Paladina oštrica kritike usmjerena je prema „zaboravu". Ono što se u poemi ne može reći, može se u kratkom osvrtu. Taj je zaborav dio sustava zločina – to je programirani zaborav današnjih ideoloških i bioloških slijednika bleiburškoga zločina, kojemu aktualna nenarodna vlast u Hrvatskoj ne želi biti ni pokroviteljem godišnjeg obilježavanja, a kamoli iskrenim i djelatnim tražiteljem pune istine. Može se dakle reći da je ova ilustrirana poema kulturni odgovor nekulturnom Predsjedništvu Hrvatskoga sabora koje je prema Bleiburgu, kao početnoj točki izdaje i zločina te kao simbolu cjelokupnoga Križnoga puta, zauzelo revolucionarno stajalište kojim povijest nastoje osloboditi od objektivne istine i pravedne valorizacije.

Kad jednom Bleiburg prestane biti neposredno nadahnuće hrvatskom čovjeku, bit će to znak da smo se kao narod napokon pomirili i oslobodili ideološkoga terora osloboditelja.

Nenad Piskač

 

Čet, 28-05-2020, 20:02:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.