Matičin pravopis na kioscima Tiska

Vezano uz jezična pitanja, kojima smo već posvetili danas jedan prilog, donosimo i nekoliko pojedinosti o pravopisu hrvatskog jezika Matice hrvatske koji će se već sljedećih dana moći kupiti na kioscima Tiska za 120 kuna. O ovom pravopisu o kojem je već bilo puno govora na našem portalu, počevši od kritičnih otvorenih pisama našeg člana Julija Derossija Matici hrvatskoj, i odgovora na ta pisma njezinog tajnika Zorislava Lukića, vjerujemo da će i u budućnosti još biti dosta riječi. Sama činjenica da se s pravopisom koji je pripreman daleko od očiju javnosti ide gotovo izravno iz tiskare na kioske Tiska pokazuje kako je vodstvo Matice hrvatske sve kritičare odlučilo preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. To naravno ne znači da mi ne ćemo pratiti zbivanja oko Hrvatskog pravopisa Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića, kada prva stručna mišljenja o do sada nedostupnom tekstu ugledaju svjetlo dana.

Pravopis koji će lomiti koplja 

Dugo pripreman, gotovo četiri godine, obavijen velom šutnje, Hrvatski pravopis Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića napokon je dostupan korisnicima. Stvaranju tajnovita ozračja i napeta iščekivanja pridonijeli su i njegovi ovotjedni predstavljači: Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, Mirko Peti, pročelnik Matičina Odjela za jezikoslovlje, i Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske.

U vremenu u kojem marketing prodaje sve, slogan Pravopis za vrijeme u kojem živimo bio je pun pogodak jer sredinom idućega tjedna pravopis će se moći kupiti na kioscima za 120 kuna. Bombastičan podatak nije mogao prikriti zbunjenost novinara koji su očekivali da im o novom pravopisu koju kažu i autori, no njih nije bilo u Matici hrvatskoj.

Javnost, koja je godinama zabavljana rastavljenim i sastavljenim pisanjem ne ću i neću te pogreška, pogrješka, s novim je pravopisom dobila jednoznačan odgovor: pogreška i neću. Jednoznačan je u rješenjima tih dvaju oblika i Babić-Ham-Mogušev Hrvatski školski pravopis u izdanju Školske knjige, koji nudi samo oblike ne ću i pogrješka.

Premda je Igor Zidić rekao da Matica svojim pravopisom ide trećim putem, bez polariziranosti i politiziranja, javnost koja je podijeljena i polarizirana baš oko tih dvaju pitanja s novim će pravopisom imati priliku ponovno lomiti koplja.

Karadžić pisao ne ću

Ne zna se hoće li smanjenju napetosti pridonijeti i činjenica koju je u dubokom propitivanju hrvatske pravopisne tradicije spomenuo Igor Zidić  da je V. S. Karadžić pisao ne ću te da su u pisanju neću i ne ću bile još mnoge oscilacije.

Mirko Peti istaknuo je da je Matičin pravopisni priručnik stručno utemeljen, maksimalno obuhvatan, u primjeni pravila dosljedan, u njihovu opisu iscrpan i u prikazu pravopisne problematike suvremen. Osobita je vrijednost novoga pravopisa što obrađuje i nove medije pa je navedeno i što sadrži bibliografska jedinica za tekst objavljen na internetskim (mrežnim) stranicama.

Pridjevi nastali od stranih vlastitih imena pišu se prema izgovoru. Tako je od Haag pridjev haški, a od New York njujorški. No pri pisanju pridjeva na -ski osnova se može i zadržati u izvornome obliku, npr. gideovski umjesto židovski (prema franc. Gide).

Pokušaj, pak, da se uvede više reda u transkripciji i transliteraciji, unatoč brojnim suradnicima i brojnim obrađenim jezicima (uz ostalo perzijski, svahili, japanski) otvorit će brojne rasprave. U hrvatskoj je jezičnoj tradiciji da se albanska imena pišu etimološki, a ne prema izgovoru, pa je ustaljeno pisanje sh, a ne š u prezimenima (Gashi, a ne Gaši).

Prihvatljivije medijima

Oni koji su očekivali da će novi pravopis Matice hrvatske riješiti dvojbu s pisanjem crkava, npr., naći će se pred novom dvojbom jer se pridjev sveti piše velikim početnim slovom (crkva Svetoga Marka). Uvijek se malim početnim slovom piše papa, baš kao i predsjednik, a to je rješenje tiskanim medijima mnogo prihvatljivije od dosadašnjih.

Maja Matković
Večernji list