HKV-ovi komentari u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku

Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatvorilo je jednomjesečno savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku (v. OVDJE) koji je priređen na temelju inicijative Matice hrvatske i prvotnoga nacrta prijedloga Zakona Matičine radne skupine (u sastavu August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević).

Posljednjega dana savjetovanja, 31. kolovoza 2023., uključilo se i Hrvatsko kulturno vijeće primjedbama i sugestijama koje bi pridonijele poboljšanju teksta Zakona i jasnoći pojedinih članaka.Zakon o hrvatskom jeziku 2 savjetovanje

Hrvatsko kulturno vijeće u mnogim je svojim napisima, autorskim kolumnama i komentarima od početka djelovanja posebnu važnost davalo jezikoslovnoj tematici, upozoravajući na nedovoljnu brigu o hrvatskom jeziku u službenoj i javnoj uporabi, osobito u medijskom prostoru. Također se HKV sustavno zalagao za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku, držeći da postojeća ustavna odredba nije dovoljna i da bez Zakona koji iz nje proistječe ostavlja prostor nepoštivanju hrvatskoga standardnog jezika odnosno hrvatskoga jezika u cjelini.

HKV je dao potporu Matici hrvatskoj već u prvoj obavijesti da stručna skupina radi na izradi prijedloga Zakona, u uvjerenju da je riječ o ljudima koji će taj posao dostojno obaviti. Također je HKV sa zadovoljstvom popratio činjenicu da je prijedlog Matice hrvatske prihvatila Vlada Republike Hrvatske i potom ga, uza za sada nepoznate intervencije, uputila na javnu raspravu.

Hrvatski standardni jezik i hrvatski jezik

U savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku ostavljena su ukupno 323 komentara. S nekim savjetima i prijedlozima u tim komentarima HKV se slaže, no nije ih htio ponavljati nego je nastojao osvrnuti se na ono što drugi nisu spomenuli. Ipak, premda su i neki drugi u svojim komentarima na to upozorili, smatrali smo potrebnim ponoviti kako je u cijelom zakonskom prijedlogu važno pripaziti na razlikovanje naziva „hrvatski standardni jezik“ i „hrvatski jezik“ jer u dijelu članaka nije jasno što Zakon zapravo propisuje, a zbog pogrješne uporabe tih naziva može se pročitati i besmislica da hrvatski narječni idiomi nisu dijelom hrvatskoga jezika.

Financiranje i upravljanje

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu Zakona o hrvatskom jeziku nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Ona su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu (Narodne novine, br. 145/2022) u okviru Razdjela 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, glava 08008 Javni instituti u Republici Hrvatskoj, aktivnost A622137 PROGRAMSKO FINANCIRANJE JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA.

Iz navedenoga se može iščitati kako će se cjelokupno financiranje provedbe Zakona o hrvatskom jeziku ostvarivati preko Instituta za hrvatski jezik (IHJ-a). Budući da zakonski prijedlog zahvaća mnogo šire područje djelovanja od onoga koje ima IHJ kao znanstveno-istraživačka ustanova te da se zakonskim prijedlogom, među ostalim, predviđa osnivanje Vijeća za hrvatski jezik u kojem je IHJ samo jedan od priključenih članova, smatramo nelogičnim da se cjelokupno financiranje, a time onda i eventualno upravljanje prenosi na IHJ.

Ako se ovim zakonom želi ostvariti stvarni pomak u odnosu na postojeće stanje s hrvatskim jezikom, općenito je nemoguće cijelu provedbu Zakona svesti na jednu jedinu ustanovu, neovisno o kojoj je ustanovi riječ. Zakon zadire praktički u cjelokupnu uporabu hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te kao takav mora osigurati mehanizme kojima bi se posebno obradili pojedini aspekti te uporabe. Drugim riječima, i druge ustanove relevantne za stanje hrvatskoga jezika moraju biti u mogućnosti sudjelovati u provedbi Zakona, a za to treba onda osigurati odgovarajuće zakonske i financijske mehanizme, kao i odgovarajuće projektne aktivnosti sa svojim izvorima financiranja.

Lektura

Članak 10.

(1) Tijela iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona dužna su na hrvatskom jeziku osigurati jezično uređenje normativnih akata, akata strateškoga planiranja, službenih publikacija i njihovih priloga te izvješća i drugih dokumenata iz svoje nadležnosti.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka tijela državne vlasti i državne uprave osiguravaju zapošljavanjem lektora, a druga javnopravna tijela navedene poslove mogu osigurati i vanjskom lektorskom uslugom.

(3) Kako bi se u službenoj uporabi osigurala terminološka ujednačenost i standardizacija hrvatskoga jezika, lektori se u svome radu trebaju voditi odredbama ovoga Zakona, kao i odredbama drugih zakona o uporabi hrvatskoga jezika ako one nisu protivne odredbama ovoga Zakona.

(4) Kako bi se osigurala terminološka ujednačenost hrvatskoga jezika u službenim dokumentima na nacionalnoj i europskoj razini, lektori u tijelima državne vlasti i državne uprave sustavno izvješćuju Institut za hrvatski jezik i Vijeće za hrvatski jezik iz članka 17. ovoga Zakona o terminološkim nedoumicama ili leksičkim prazninama u hrvatskom jeziku koje se odnose na nove pojmove iz njihova djelokruga.

(5) Kako bi se osigurala terminološka usklađenost Narodnih novina i hrvatske inačice Službenoga lista Europske unije, lektori iz stavka 4. ovoga članka izvješćuju službu u ministarstvu nadležnom za vanjske i europske poslove koja surađuje s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske unije te ima svog predstavnika u Vijeću za hrvatski jezik iz članka 17. ovoga Zakona.

(6) Radi postizanja usuglašenih rješenja na nacionalnoj i europskoj razini, služba ministarstva nadležnoga za vanjske i europske poslove iz stavka 5. ovoga članka provodi po potrebi jezične konzultacije s nadležnim službama institucija Europske unije koje se bave prevođenjem i pravnom redakturom.

Budući da se u stavku 2. spominje zapošljavanje lektora, nužno je odrediti tko sve može biti lektor jer to zasad nije jednoznačno utvrđeno. Posebno upozoravamo na trenutačnu Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD 2007.) prema kojoj je lektura uvrštena (premda se ne spominje) u razred „82.19 – Fotokopiranje, priprema dokumenata i ostale specijalizirane uredske pomoćne djelatnosti“. Pozivamo da se to ispravi u pripremi NKD 2025.

Nije poznato kojih bi se normativnih priručnika (pravopis, gramatika, rječnik, jezični savjetnik) lektori trebali pridržavati u svojem radu koji im predviđa ovaj članak. Predlažemo uvrštavanje dopune u kojoj bi bilo navedeno kako će Vijeće za hrvatski jezik, čije se osnivanje predviđa ovim zakonskim prijedlogom, donijeti svoje mišljenje i preporučiti normativne priručnike koji će biti u službenoj uporabi. 

Promicanje hrvatskoga jezika

Članak 13.

(1) Vlada promiče učenje hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i svijetu.

(2) Ministarstvo nadležno za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)  donosi kurikule namijenjene redovitom obrazovanju te programe koji se odnose na pripremnu i dopunsku nastavu za one učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik , kao i programe koji su namijenjeni strancima i potomcima hrvatskih iseljenika, u Hrvatskoj i inozemstvu .

(3) Raznim oblicima odgojno-obrazovnoga rada nadležne državne i javne ustanove podupiru učenje hrvatskoga jezika kao inoga jezika (stranoga, nasljednoga, drugoga) i kulture za sve one koji su zainteresirani da nauče hrvatski jezik, kao jezik na kojem se izvodi nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj.

(4) Nastavni predmet Hrvatski jezik u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ostvaruje se tako da je u svakom razredu (svake školske godine) barem polovina njegova sadržaja izravno usmjerena na jezične teme, primjerice: usmenom i pismenom izražavanju (slušanju i govorenju, čitanju i pisanju, uključujući pravopis i pravogovor) na hrvatskom standardnom jeziku, njegovim stilovima, gramatici, njegovoj književnoj i prevoditeljskoj uporabi, rječniku, povijesti i hrvatskim narječnim idiomima.

(5) Vlada vodi posebnu skrb o učenju i očuvanju hrvatskoga jezika i kulture među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske i njihovim potomcima te se brine o promicanju hrvatskoga jezika u svijetu potičući njegovo poučavanje na inozemnim obrazovnim ustanovama.

 Predlažemo dopunu članka 13. sljedećim odredbama:

1. Vlada će u međunarodnim kontaktima nastojati na otvaranju katedra za hrvatski jezik na europskim sveučilištima, kao i na posebnim katedrama za hrvatski jezik ondje gdje se sada hrvatski predaje pod nazivom koji ne postoji u nomenklaturi Europske unije.

2. Vlada će u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine nastojati da se poštuje ravnopravnost hrvatskoga jezika na cijelom teritoriju BiH.

Vijeće za hrvatski jezik

Članak 17.

(1) Vijeće za hrvatski jezik (u daljnjem tekstu: Vijeće) savjetodavno je tijelo koje osniva Vlada i čiji je rad usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika.

(2) Sjedište Vijeća je u Institutu za hrvatski jezik koji za Vijeće obavlja administrativne, stručne, tehničke i pravne poslove.

(3) Vijeće se sastoji od predsjednika i četrnaest (14) članova, stručnjaka za hrvatski jezik, koje imenuje Vlada na prijedlog ministara nadležnih za obrazovanje, znanost i kulturu.

(4) Kandidate za članove Vijeća, uključujući i predsjednika, predlažu sljedeće ustanove i strukovna udruženja te tijelo državne uprave koje surađuje s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske unije:

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti

Matica hrvatska

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Institut za hrvatski jezik

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

javna sveučilišta u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Splitu te Sveučilište Juraj Dobrila u Puli)

Hrvatsko filološko društvo

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca

Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja

ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove.

(5) Ustanove i strukovna udruženja iz stavka 4. ovoga članka mogu predložiti više kandidata za članove Vijeća.

(6) Među kandidatima koje predlaže Matica hrvatska, Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u Vijeće se imenuje pet članova, i to po jednog predstavnika svake od navedenih ustanova.

(7) Među kandidatima koje predlažu javna sveučilišta u Hrvatskoj u Vijeće se imenuje šest članova, i to po jednog predstavnika svakog sveučilišta.

(8) Među kandidatima koje predlažu Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja u Vijeće se imenuju tri člana, i to po jednog predstavnika svakog udruženja.

(9) Iz službe ministarstva nadležnoga za vanjske i europske poslove koja surađuje s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske unije u Vijeće se imenuje jedan član.

(10) Uz predsjednika Vijeće ima i potpredsjednika kojeg članovi Vijeća biraju na konstituirajućoj sjednici natpolovičnom većinom glasova svih članova.

(11) Mandat članova Vijeća traje četiri godine i može se obnoviti.

(12) Način rada Vijeća pobliže se uređuje poslovnikom o njegovu radu, a na koji Ministarstvo prethodno daje suglasnost .

(13) Ministarstvo najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata pokreće postupak izbora novih članova Vijeća.

Pri prethodnom spominjanju novčanih sredstava potrebnih za provođenje ovoga zakona (III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA) iščitali smo kako će se cjelokupno financiranje provedbe Zakona o hrvatskom jeziku ostvarivati preko Instituta za hrvatski jezik (IHJ-a) jer ovaj zakonski prijedlog ne samo što predviđa da sjedište Vijeća za hrvatski jezik bude u IHJ-u nego predlaže i da IHJ za Vijeće obavlja administrativne, stručne, tehničke i pravne poslove. Smatramo kako bi Vijeće za hrvatski jezik trebalo raspolagati posebnim proračunom koji će predvidjeti potrebna novčana sredstva za specifične administrativne, tehničke i pravne poslove, naknade članovima Vijeća, ali i za sve projektne aktivnosti, vanjske stručne usluge, analize, istraživanja, izradu publikacija, priručnika i sl. u skladu s financijskim planom koji će se naknadno donijeti. Sastav Vijeća za hrvatski jezik, prema trenutačnomu zakonskom prijedlogu, mnogo je širi od jedne ustanove i to onda treba u praksi i primijeniti.

Stavak 2. Budući da je Matica hrvatska izradila zakonski prijedlog na kojem se temelji sadašnji nacrt Zakona o hrvatskom jeziku (kojega ne bi bilo bez Matičine inicijative) i da je neprekidno tražila donošenja takva zakona, smatramo najispravnijim da sjedište Vijeća za hrvatski jezik bude u Matici hrvatskoj. Osim toga, Matica hrvatska jedna je od naših najstarijih kulturnih ustanova koja je kroz dugi niz godina čuvala hrvatski identitet, pa i u političkim i društvenim vremenima kad je to bilo iznimno teško, što ulijeva povjerenje i daje jamstvo da će se moći i znati skrbiti i o Vijeću za hrvatski jezik. U tom bi slučaju Matica hrvatska za Vijeće mogla obavljati administrativne, stručne, tehničke i pravne poslove. Druga je mogućnost da sjedište bude u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, najvišoj znanstvenoj i kulturnoj ustanovi u RH koja ima Razred za filološke znanosti sa svojim odborima, a uz to i zaseban Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Stavak 3., 4. Držimo nelogičnim prijedlog prema kojemu bi svako sveučilište imalo jednoga predstavnika u Vijeću za hrvatski jezik. Sveučilište u Zagrebu, kao naše najveće i vodeće sveučilište, svakako bi trebalo imati više članova u Vijeću. Među članovima Vijeća trebao bi biti i predstavnik Društva hrvatskih književnika, najstarijega književnog društva u Hrvata, a i predstavnik Hrvatske matice iseljenika, koja u svojim programima već desetljećima ima posebne edukacije iz hrvatskoga jezika namijenjene mladim Hrvatima izvan domovine.

Svojega predsjednika trebali bi, kao i dopredsjednika, izabrati članovi Vijeća natpolovičnom većinom glasova svih članova i to na temelju njegove stručnosti i autoriteta u svezi s pitanjima hrvatskoga jezika. Vijeće kao savjetodavno tijelo svoj rad treba temeljiti na stručnosti, u skladu s ciljevima danima u Zakonu, a na ostalim je uključenim stranama procijeniti kako se i kada pojedina rješenja mogu provesti.

(hkv)

Sri, 21-02-2024, 05:56:10

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.