Sleme ili Sljeme na Medvednici

Življenje u zajednici čovjeku je još od njegovih početaka nametalo potrebu komuniciranja s drugima i identificiranja drugih. Morao je stvoriti riječi za sve s čim je dolazio u dodir, sve što ga je okruživalo. Svemu je morao dati ime, sve je morao nekako nazvati. Od toga nisu bili izuzeti ni objekti u prostoru. Radi lakšega snalaženja u okolini svi su važniji objekti dobivali ime.

Davni čovjek poneko je ime naslijedio i od svojih prethodnika na određenom prostoru, ali je neizostavno to morao prilagoditi sustavu svojega jezika. kakoNajčešće je pak morao sam imenovati sve oko sebe, stvarati nova imena i motivacijski ih vezati za ono što je imenovao. Činio je to sebi razumljivim jezikom, dakle u skladu sa zakonitostima svojega jezika pa su mu sva ta imena u trenutku imenovanja bila motivacijski jasna.

Svaki jezik ima svoje unutarnje zakone mijena i promjena. Jezik se kao sustav razvija. Zapravo, ljudi ga razvijaju, obogaćuju i usavršavaju. Imena u pravilu ne slijede intenzitet tih mijena i promjena, čuvaju u sebi više podataka o starijem jezičnom stanju, ponekad ga i petrificiraju. S vremenom značenjska veza između imena i objekta više ili manje izblijedi pa motivacija novim pokoljenjima postane nejasna. Dobar primjer za to je ime brda iznad Vrgorca (Vrhgorca). U jeziku romaniziranih Ilira ime mu je bilo Monte acuto (Brdo oštro). Hrvatski doseljenici su to ime mogli prevesti dvočlanom pridjevsko-imenskom sintagmom Oštro brdo ili sufigiranim jednočlanim imenom Oštrovac. Doseljenici su tada prihvatili model prilagodbe njima stranoga imena pa se danas u tom kraju ime toga brda izgovara s podosta izmjena u odnosu na prvotni oblik kao: Matokit, Metokit, Mitokit, Matokito, Metokito i Mitokito. Dakle, današnjim uporabiteljima to je ime samo imenska etiketa.

Promjene imenā objekata tijekom povijesti utemeljene su u jeziku davnih pokoljenja, a danas su prilagođene sustavu jezika stanovništva kojima su ti objekti orijentiri u prostoru. Za primjer ćemo uzeti hrvatsko ime Učka. Kad su Hrvati naselili područja Istre i Kvarnera, svaki dan su mogli vidjeti Učku kao orijentir u prostoru. Od autohtonoga domicilnoga ilirskoga stanovništva mogli su čuti da je to Uk mal (uk - 'vuk', mal - 'gora') i nisu to ime preveli kao Vučja gora nego su popridjevili ilirsku riječ uk, a riječ mal preveli riječju gora. planinaPopridjevljenje riječi uk je izvršeno nastavkom -ьska, dakle uk-ьsкa. Ultrakratki prednjojezični palatalni vokal ь (jer) izvršio je palatalizaciju stražnjojezičnoga suglasnika k zamijenivši ga palatalnim glasom č. Nakon te promjene palatalni vokal ь je ispao iz strukture imena pa je nastala suglasnička skupina -čsk- u kojoj su bili suglasnici različiti po mjestu i načinu tvorbe što je dovelo do ispadanja glasa s iz te skupine. Od pridjevskoga sufiksa -ьska ostao je nakon tih promjena samo varijanti sufiks -ka (Uč-ka). Iz sintagme Učka gora riječ gora je otpala, a pridjev Učka preuzeo je funkciju poimeničenoga pridjeva. Ime Učka danas se deklinira kao poimeničeni pridjev i kao imenica što se najbolje vidi na osnovi lokativnoga oblika: na Učkoj (poimeničeni pridjev) i na Učki (imenica).

Imena poput Učka izazov su za etimologe, ali i za standardologe jer ovi drugi trebaju odrediti hoće li biti standardan lokativni prijedložno-padežni izraz na Učkoj ili na Učki. Najviše standardoloških problema ima na području imena naselja jer različite vlasti, tuđinske i domaće, političkim odlukama su mijenjale imena prilagođavajući ih svojim ideološkim nazorima. Najviše je takvih promjena bilo u sovjetskoj Rusiji, više od 300, pa su zbog toga na međunarodnom skupu lingvista 1948. god. u Belgiji zaključili da se imena naselja ne bi trebala mijenjati administrativnim putem po nalogu političara. Od svih bivših jugoslavenskih republika najviše je takvih promjena bilo na području Hrvatske, pogotovu nakon 1961. god. kada je zakonskom odredbom pridjev sveti izbačen iz svih imena naselja koji su taj pridjev imali u svojem imenu. Neka su imena promijenjena 1910. god., pred kraj austrijske vlasti, npr. Brod na Savi i Šamac dobili su pridjev slavonski. Nakon prvoga rata Punat na Krku je promijenio ime u Aleksandrovo, u čast srpskoga kralja Aleksandra Karađorđevića. Najviše je promjena bilo nakon drugoga rata, npr.: Ploče > Kardeljevo > Ploče, Korenica > Titova Korenica > Korenica, Požega > Slavonska Požega > Požega, Komorske Moravice > Moravice > Srpske Moravice > Moravice, Vlaško Polje > Srpsko Polje > Hrvatsko Polje [kod Otočca], Leskovec > Hrvatski Leskovac > Leskovec, Sveti Juraj > Jurjevo > Sveti Juraj i dr. Takva praksa promjene imena administrativnim putem je nedopustiva i nije u skladu s onomastičkim i jezičnim zakonitostima.

Kao što svako naselje može imati samo jedno ime, tako i imena uzvisina (brda, humova, humaca, brežuljaka, gora, gorja…) mogu imati samo jedno ime. Kad se u imenu gorskoga masiva nalazi apelativ gora, onda su uvijek ta imena motivirana nekom povijesnom osobom ili imenom nekoga objekta koji ljudima toga kraja služi kao orijentir.

Vratimo se sada problemu koji je naznačen u naslovu. Može li na gori koja ima kajkavsko ime biti štokavsko ime vrha.

Gorskomu masivu iznad Zagreba ime je Medvednica. Ime je motivirano kajkavskim apelativom medved kojemu je na osnovu dodan tvorbeni nastavak -nica, dakle medved-nica (gora u kojoj ima medvjeda ili gora koja je nalik na medvjeda) > Medvednica. sljemeStanovništvo južno od Zagreba kojima je Zagreb vidljivi orijentir tu goru ponekad naziva i Zagrebačkom gorom. Stanovništvo sjeverno od Medvednice kojima Zagreb nije vidljivi orijentir ne može Medvednicu nazivati Zagrebačkom gorom. To vrijedi i za one istočno i zapadno od Medvednice.

Zemljopisna imena, isto tako i prezimena, nastaju u dijalektalnom okružju i preuzima ih se u standardni jezik bez izmjena. U Dalmaciji postoji selo Slime (štokavski ikavski ostvaraj), a u Gorskom kotaru Sleme (kajkavski ekavski ostvaraj). Na Medvednici postoji i toponim Sleme koji se sve češće zamjenjuje štokavskim imenom Sljeme kad se radi o skijalištu na vrhu i vučnici do toga skijališta. Medvednica koja i sama ima dijalektalno ime nalazi se na području kajkavskoga narječja. Slijedom te činjenice vrh mora biti Sleme, nikako Sljeme. Kad bi bila dopuštena štokavizacija kajkavskih imena, onda bi zagrebački toponim Brestovec postao Brestovac, Črnomerec - Črnomerac, Medvedgrad - Medvjedgrad, Podsused - Podsusjed…

Na Geografskoj karti Republike Hrvatske za 4. razred osnovne škole (izdavači Hrvatska školska kartografija i Školska knjiga, Zagreb, 92019.) na Medvednici je upisan vrh Sljeme, umjesto Sleme. Tako i na drugim zemljopisnim kartama, objavljenima u Zagrebu. Istočno od Zagreba, u Sesvetama se nalazi tvornica Sljeme koja je dobila ime po tom vrhu na Medvednici iako se iz toga grada ne vidi taj vrh. To je dobar primjer pseudomotivacije imena industrijskoga objekta.
Zaključno, imena objekata u prostoru ljudi su nadijevali davno prije nas, mi smo ih pak preuzeli od prethodnih pokoljenja i trebamo ih proslijediti budućima. Imena su spomenici ljudskoga trajanja na određenom području. Imena su svjedočanstva o ljudima koji su ih stvorili, također i o vremenu i društvu u kojem su nastala. Imena treba, jer su spomenici, zaštititi i ne dopustiti neopravdane administrativne preinake.

Nažalost, po broju preinaka zemljopisnih imena Hrvatska je na prvom mjestu u svijetu. U Zagrebu postoji pri Vladi i Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena koje do sada nije riješilo nijedan problem glede zemljopisnih imena u Hrvatskoj. Kakva je pak svrha postojanja takvoga nekompetentnoga povjerenstva u kojem nema nijednoga etimologa, onomastičara i standardologa.

prof. dr. sc. Milan Nosić

Sub, 25-09-2021, 13:46:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.