Matica hrvatska na pogrješnome putu

 

Na pitanje Nacionalove novinarke Nine Ožegović što mislim o Matičinu pravopisu, bio sam kratak i veoma oštar. Napisao sam:

"O Matičinu pravopisu nemam što reći jer još nije ni izašao. Onoliko koliko znam, nije mnogo, ali ipak pokazuje da ima poglavlja koja nisu pravopisna, a pravopisna jednim dijelom znače vraćanje na novosadski pravopis. Što se autora tiče, svatko može pisati što želi, pa i pravopis, bez obzira kolika bila korist od toga. No mladci nisu toliko krivi, oni moraju slušati one od kojih zavise, krivi su oni koji iza njih stoje, a najviše Matica hrvatska. Ona se odrekla Novosadskoga dogovora, a sada se opet vraća pravopisu kojemu je neću unitarističli simbol jer da nije bilo diktature iz 1929. i novosadskoga pravopisa, Hrvati bi uvijek pisali ne ću. Ne znam zašto nakon novosadskoga unitarističkoga iskustva Matica opet na sebe preuzima taj veliki grijeh".

Sad bih malo obrazložio te tvrdnje.

Ne mislim da je kriva Matica hrvatska kao ustanova, nego jedna grupica koja je Maticu zloporabila za svoje sitne osobne ciljeve. Osnovni je njihov grijeh što su Matici u izradi novoga pravopisa nametnuli tajnost, šutnju. U Matičinim pravilima piše da je Matičin rad javan i dok sam bio potpredsjednik Matice i član Upravnoga odbora, odlučno sam se zauzimao da se to pravilo poštuje. Kad jednom prilikom neki nisu dopustili da sjednici nazoče novinari, oštro sam se usprotivio i dobro se sjećam da su novinari sjedjeli na toj sjednici.  

U pripremanju svojega pravopisa grupica je Maticu potpuno zatvorila. Nametnuli su joj tajnost, da nitko ne sazna što se radi, dakle odmah su u početku bili svjesni da rade nešto što treba kriti, nešto što nije pošteno, jer da rade kao što valja, ne bi to više od godine dana krili od javnosti i tako dovodili članove Matičine uprave da lažu i mažu ili da budu izdajnici.

Drugo, nametnuli su Matici nepotreban posao, posao koji je već napravljen i ne jedanput, posao u kojem se ne može dati ništa novo. l kad se uzmu svi postojeći pravopisi, a ima ih više, a više od jednoga znači previše, u njima ima samo nekoliko nepodudarnih pojedinosti, i one su većinom političke naravi, l umjesto da grupica Matici predloži razmatranje tih pojedinosti, ona nameće Matici da se pod njenim okriljem radi novi pravopis, l na tome poslu angažiraju mlade, neiskusne stručnjake koji se trebaju stručno razvijati, a ne da rade na poslu koji je unaprijed osuđen da povećavanjem zbrke, kaosa bude na štetu hrvatskoj kulturi.

Bilo je prilike i za grupicu i za Maticu hrvatsku kad je ministar Vlado Strugar raspisao natječaj za školski pravopis. Mogao se tada javiti tko je htio. Gdje je tada bila ta grupica, gdje je tada bila Matica hrvatska?

Ta je rabota toliko štetnija što Matica ostavlja po strani korisne, a neobrađene poslove. Uzmimo samo terminološke rječnike. Ima struka koje ih nemaju jer ih nema tko raditi, a trebaju nam. Nekada je Matica u njihovoj izradi bila veoma aktivna, pa iz određenih razloga prestala, a danas i ne pomišlja da bi na tome poslu mogla nešto napravit u korist hrvatske jezične kulture, oni nemaju ideja pa za njih nema važnijega posla od izrade pravopisa.

Rekao sam da Matica u pravopisnome poslu može uspjeti ili ne uspjeti, ma kako bilo, hrvatskoj jezičnoj kulturi nanijet će štetu, i to ne malu. Obrazloženje te tvrdnje ostavljam za drugu priliku, dok ne izađe Matičin pravopis, sad bih samo rekao da je šteta već to što Matica svojim pravopisom poručuje našoj kulturnoj javnosti, da svaka ustanova treba slijediti njezin primjer, da svaka treba izdati svoj pravopis, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svoj, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje svoj, Hrvatsko filološko društvo svoj, Društvo hrvatskih književnika svoj, Leksikografski zavod svoj? Znam da su neke ustanove o tome razmišljale, da neke i danas misle na to, dvije sam ja zaustavio u tom poslu jer sam znao kamo bismo stigli ako bi sve krenule Matičinim putem.

akademik Stjepan Babić
Fokus

{mxc} 

Ned, 17-11-2019, 06:01:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.