Julije Derossi odgovara Zorislavu Lukiću, glavnom tajniku Matici hrvatske
 
 

U Hrvatskom slovu od 15. prosinca o. g. glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić odgovorio je na moj rad Jezični put u Novi Sad koji je bio Otvoreno pismo Središnjici MH i predsjedniku MH Igoru Zidiću, a koji je tiskan u Hrvatskom slovu 1. prosinca o. g. Ja sam Otvoreno pismo Matici hrvatskoj poslao izravno u Maticu hrvatsku i čudim se da ga Matica hrvatska nije objelodanila u svom listu Vijenac, što bi bilo logično. Vjerojatno je to zabranio glavni tajnik, koji ima iskustva sa zabranama. 

No našao se jedan pošteni hrvatski tjednik kao što je Hrvatsko slovo i objelodanio je moje Otvoreno pismo, a isto je tako pošteno objelodanio i odgovor glavnoga tajnika MH na to moje otvoreno pismo. Zašto mi odgovara tajnik? Vjerojatno zato što se Matičin pravopis tajno piše pa je naravno da mi tajnik odgovara. Njegov odgovor primjer je za popularni udžbenik iz diplomacije u kojemu se uči kako govoriti i pisati a da se ništa ne kaže. Najprije pitam gospodina tajnika zašto mi nije odgovorio na ono što je bitno u mojem pismu. A to bitno bilo je ključno pitanje zašto Matica hrvatska izdaje novi pravopis uz već postojeća dva (četiri). Tajnik kaže da se Matica hrvatska doduše služi Anić-Silićevim pravopisom, ali koristi se i drugim pravopisnim priručnicima. Vjerojatno Naukom za pisati dobro Rajmunda Džamanjića iz 1639. ili Pravopisom jezika ilirskoga (1850.) Josipa Partaša (kojemu je u pretisku pogovor napisala baš Lada Badurina, jedna od sastavljačica Matičina pravopisa). Glavni tajnik kaže da je u Hrvatskoj "nedefinirana pravopisna praksa" i da je to "jedan od glavnih razloga" (koji su drugi glavni razlozi? J. D.) pokretanja izradbe "Hrvatskoga pravopisa Matice hrvatske (radni naslov budućega pravopisnog priručnika"). 

Glavni tajnik, dakle, zna da je u Hrvatskoj "nedefinirana pravopisna praksa" iako imamo dva pravopisa, ali bi Matičin pravopis pomogao da se trećim pravopisom konačno definira pravopisna praksa. Tome obrazloženju i kokoši bi se nasmijale, kako kažu slavni Iljf i Petrov. A ja pitam glavnoga tajnika, koji se očito bavi pravopisnom problematikom, što kaže za Londonac (Babić-Finka-Moguš) koji su hrvatski jugokomunisti spalili? Zar nije on temelj današnjem pravopisu Babić-Finka/Ham-Moguš? Zašto Matica hrvatska ignorira taj vrlo praktičan i dobar pravopis? Doduše, u Londoncu se "neću" piše sastavljeno, ali u 4. izdanju iz 1996. već imamo dvostrukost (ne ću i neću), a od 5. izdanja dalje imamo samo ne ću rastavljeno. Godine 1932. u Krležinoj Knjizi lirike (Minerva) na str. 92. piše: "od nas nikada nitko ne će / rasplesti čvor", a to je bilo u doba diktature. 

Glavni tajnik prigovara mi što sam rekao da iza Matičina pravopisa stoje profesori Ivo Pranjković i Josip Silić jer da su autori potpuno samostalni. Ja se pitam što onda radi Matičino Povjerenstvo za jezik. Ono vjerojatno igra šah dok u drugoj sobi trica marljivo spaja ne ću u neću. Razumije se, skidam kapu jezikoslovnom radu gospođe Lade Badurine, ali - iako je ona dama - dublje skidam kapu Katičiću, Brozoviću, Mogušu, Babiću i gospođi Ham. 

Glavni tajnik kaže: "Što se tiče stručnih jezikoslovnih pitanja i prijepora, zamolio bih Vas da ih ostavimo za to pozvanim stručnjacima jezikoslovcima, nakon što rukopis ugleda svjetlo dana". Bit ću toliko neskroman da zamolim gospodina glavnog tajnika da na internetu (sigurno se zna služiti pretraživačima) potraži ime Julija Derossija. A može zaviriti i u kataloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Onda će shvatiti zašto ja nemam razloga "ostaviti pitanja i prijepore pozvanim stručnjacima jezikoslovcima", i to sve dotle dok konačno ne doznam koje su to tajne (ili tajničke) sile pokrenule bez ikakva pravoga razloga pisanje novoga pravopisa. Završio bih izvrsnom izjavom akademika Moguša: "Matica hrvatska okrenula je leđa svom vlastitom djetetu."
 
Julije Derossi
Hrvatsko slovo
 
 

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
  • 3
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...
30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu 30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu U srijedu 30. svibnja u Velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu s početkom u 19.00 sati održat će se predstavljanje knjige Josipa Jurčevića «Prikrivena strati... Više...

Tko je na vezi?

  • Boljunac
  • 1 korisnik
  • 26 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal