Matičin pravopis nije tajni projekt

Odgovor gospodinu Juliju Derossiju na otvoreno pismo Matici hrvatskoj objavljeno u Hrvatskom slovu od 1. prosinca

 

Poštovani gospodine Derossi,

Budući da sam u Matici hrvatskoj zadužen za vođenje i nadzor njezina ustroja i poslovanja, odgovorit ću Vam na neke od neutemeljenih navoda iz Vašeg otvorenog pisma Matici hrvatskoj koje ste objavili u Hrvatskom slovu od 1. prosinca 2006.

Prije svega, netočna je Vaša tvrdnja da se "u Matici hrvatskoj knjige lektoriraju po Anić-Silićevu pravopisu". Istina je to da se u Matici hrvatskoj, kao i u drugim važnim institucijama, koriste i taj, ali i drugi pravopisni priručnici. Ta i takva nedefinirana pravopisna praksa u Hrvatskoj bila je, uostalom, jedan od glavnih razloga pokretanja izradbe Hrvatskog pravopisa Matice hrvatske (radni naslov budućeg pravopisnog priručnika).

Netočna je također i Vaša tvrdnja da, "...jedna skupina matičara pod pokroviteljstvom Igora Zidića sprema novi hrvatski pravopis...". Naime, Hrvatski pravopis Matice hrvatske izdavački je projekt Matice hrvatske koji je odobren od svih njezinih za to mjerodavnih upravnih tijela, odnosno, Predsjedništva, Glavnog odbora i Glavne skupštine Matice hrvatske.

Kako dosad niste mogli pročitati ni jedan redak Hrvatskog pravopisa Matice hrvatske - jer ta knjiga, naprosto, još nije objavljena - Vašu tvrdnju da je to "pravopis koji je po svim okolnostima djelomično vraćanje Novosadskom pravopisu" ne možete potkrijepiti ni najmanjim dokazom iz teksta rukopisa.

U pravu ste kada utvrđujete da su "autori Matičina pravopisa Krešimir Mićanović, Ivan Marković i Lađa Badurina", ali potpunu neistinu iznosite kada tvrdite da ga "zapravo pišu Ivo Pranjković i Josip Silić". Matica hrvatska o tom projektu, kao i o svim drugima, vodi urednu pravnu i financijsku dokumentaciju, i izvan je svake pameti optužba da bi izigravala pitanja autorstva koja su uređena preciznim ugovorima.

Matica hrvatska nije se kao što Vi tvrdite "napol tajno, bez ikakva savjetovanja ili dogovora s brojnim ograncima" upustila u taj projekt, nego je o tome na svim upravnim tijelima povela raspravu, a javnost izvijestila priopćenjem.

Sto se tiče stručnih jezikoslovnih pitanja i prijepora, zamolio bih Vas da ih ostavimo za to pozvanim stručnjacima, jezikoslovcima, nakon što rukopis ugleda svjetlo dana. Dopustite mi u ovoj prilici, ipak - kako taj primjer u pismu ističete kao dokaz u prilog svojim tvrdnjama da će Hrvatski pravopis Matice hrvatske biti bliži Novosadskom pravopisu - osvrt na pitanje izbora između dviju varijanata pisanja glagola „ne ću", to jest „neću". Mi u ovoj prilici, ipak - kako taj primjer u pismu ističete kao dokaz u prilog svojim tvrdnjama da će Hrvatski pravopis Matice hrvatske biti bliži Novosadskom pravopisu - osvrt na pitanje izbora između dviju varijanata pisanja glagola "ne ću", to jest "neću". Oblik "ne ću" sasvim sigurno nije pogrešan i duboko je ukorijenjen u hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, međutim i desetak godina nakon što ga je jedna od pravopisnih skupina predložila kao jednu od dvije varijante (prošle godine i kao jedinu ispravnu), oblik "neću" i dalje pretežno koriste najvažnije hrvatske kulturne, znanstvene, prosvjetne i umjetničke institucije, kao i državna upravna tijela i velika većina medija. Sve njih, gospodine Derossi, optužujete da su "oporba hrvatskoj pravopisnoj tradiciji", a to nije ništa drugo nego lov na pravopisne vještice.

Zagreb, 5. prosinca 2006.

Glavni tajnik Matice hrvatske
Zorislav Lukić

Objavljeno u Hrvatskom slovu

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Hrvatski HRVATSKIGuest 2006-12-30 16:25
Stovani gospodine Lukicu,
Zar se mora samo cuti glas pravopisaca? Mislim da je vise po srijedi pitanje hrvatske tradicije i pronaci rjesenje ici naprijed a ne trositi vrijeme, koji period je znacajniji ili pravedniji i po kojem bi se pravilima formirao jezik. Tada bi morali prouciti period od Kukuljevica, do NDH itd.
Znate, pisao sam i gdinu Zidicu, jos u moje doba, hrvatski je bio jezik vecine, naglasak je bio na predzadnjem slogu a pisalo se pravilno etimoloski, ne bas korijenski, ali pravilnije no danas. Moram Vas podsjetiti, da vecina hrvatskog naroda i danas rabi naglasak na predzadnjem slogu (Zagorci, Licani, Dalmatinci, primorci,Istran i, Otocani i drugi. Danas forsirani naglasak na prvom slogu je neprirodan i smijesan.
NE CU duljiti, apeliram na sve svjesne jezikoslovce i povjesnicare da se dobro zamisle sto nam rade od lijepog hrvatskog jezika. Mali smo narod po broju, imamo tri pravopisa, nerijesen sustav naglaska i pisanja stranih rijeci. Ponasamo se sve vise kao Srbi: pisi kako govoris a govori kako hoces. Mislim da bi trebalo prihvatiti i usvojiti a poslije doraditi Babic-Mogusev pravopis.

Hvala na uvrstenju
Michael Pack
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
  • 3
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...
30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu 30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu U srijedu 30. svibnja u Velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu s početkom u 19.00 sati održat će se predstavljanje knjige Josipa Jurčevića «Prikrivena strati... Više...

Tko je na vezi?

  • Boljunac
  • 1 korisnik
  • 25 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal