Gospodine Moguš, iako ste opet izabrani za predsjednik HAZU-a, na Izbornoj skupštini bilo je prigovora na vaš rad. Koliko su ti prigovori opravdani i što namjeravate raditi u sljedećem trogodišnjem mandatu?

Rezultati glasovanja najbolje pokazuju što članstvo, gledajući u cjelini, misli o dosadašnjem radu Predsjedništva. Broj glasova, ja sam ih dobio 104 od 123 prisutna akademika, a potpredsjednici i tajnik i više, pokazuju da su dosadašnja uprava i Predsjedništvo radili dobro. Uvijek smo poštivali pravila zakona i Statuta u najvećoj mogućoj mjeri i s te strane nije bilo prigovora. Sasvim je razumljivo da rezultati takva djelovanja nekome smetaju, jer, na kraju krajeva, pojedini članovi Akademije imaju druga ili drukčija mišljenja. Međutim, opet ponavljam, većina članova misli da kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj trebamo raditi kako smo radili. Na žalost, o tom radu naša javnost malo zna. Mediji nas slabo prate.

Zašto?

Samo kao primjer, koji možete citirati ili ne, mi smo ove godine proslavili godišnjicu Nikole Tesle, koji je bio naš član. U povodu te obljetnice HAZU je održao svečanu sjednicu, kao predsjednik održao sam jedno predavanje, a dva stručnjaka iz elektrotehničke struke održala su stručna predavanja, a mediji su o tome šutjeli. Vjesnik je bio jedan od rijetkih koji je to zabilježio. O slavljenju Tesle u svijetu mediji pišu, a o obilježavanju njegove godišnjice u Akademiji se šuti. Na televiziji je bio potpuni muk.

Glede toga, što ćete ubuduće raditi?

Bez obzira na to što naši pokušaji ne padaju na plodno tlo, i ubuduće ćemo o svojem radu obavještavati javnost. Želimo da ona zna kako se u Akademiji radi.

Znači li to da se na neki način provodi tihi bojkot Akademije?

Ne bih rekao da je riječ o bojkotu, nego o tome da su neke dnevne teme današnjoj publici bliže, pa se onda o njima više piše. Mislim da to može biti razlog. To donekle objašnjavaju još neki primjeri. Recimo, u posljednje je vrijeme Akademija održala četiri simpozija o sudskom i državnopravnom uređenju i o pojavi korupcije, a u javnosti ništa. Nedavno su naši članovi održali i znanstveni skup sa stručnjacima za Savudrijsku valu i morsku granicu sa Slovenijom, i opet se nije spomenula Akademija. Zašto je to tako, volio bih da mi netko objasni.

Nije li za to odgovorna i akademska suzdržanost Akademije?

To vam se možda čini, jer sve što radimo svakodnevno stavljamo na naše web stranice. Dnevno obavještavamo javnost, ali nam se često govori kako to nisu stvari za javnost. Ima nekih nesporazuma. Ne kažem da je riječ o zloj volji ili namjeri, nego samo konstatiram činjenice.

Problem je možda u tome što Akademija izbjegava govoriti o aktualnim temama, kakva je npr. put Hrvatske u EU.

Ne bih rekao. Mediji izvještavaju javnost o nekim pojavama o kojima smo razgovarali, ali ne o svima. Zanima ih senzacija, a ne to što rade naši odbori i naša znanstvena vijeća.

Ipak su pisali kada ste objavili deklaraciju o zaštiti hrvatskog jezika u EU.

Ali prije toga, kada smo govorili o položaju znanosti u Hrvatskoj i o zaštiti identiteta, nisu. Zar jezik nije jedan od identiteta, zar demografska pitanja nisu jedan od identiteta, a o njima se šuti. Ili uzmite drugi primjer. Objavljujemo negdje oko 110 naslova godišnje, a o tome se šuti. Kad bi se objavila samo ta izdavačka djelatnost, onda bi se vidjelo koliko su zapravo akademici aktivni i koliko proizvode.

Hoćete li u budućem mandatu uspjeti ujediniti razmimoilaženja unutar Akademije, neke podjele o strateškim nacionalnim pitanjima?

Mislim da podjela o glavnim pitanjima položaja Hrvatske i o glavnim pitanjima znanosti u Hrvatskoj, što je naša temeljna briga, zapravo i nema.

Hoće li Akademija predložiti kakvu strategiju za Hrvatsku?

Prije tjedan dana učinili smo to s četiri knjige o reformi sustava. To je naš prilog budućnosti Hrvatske.

U posljednje tri godine Akademija od države dobiva sve manje i manje novaca. Zašto?

Ja vam ne mogu odgovoriti što je uzrok. O tome smo razgovarali i s tijelima Hrvatskoga sabora, gdje smo rekli da to nije dobro. Nije dobro jer je riječ o poslovima od nacionalnog interesa o kojima se mora voditi računa.

Krasi li HAZU jugoslavenstvo, kako još dobar dio javnosti misli?

Akademiju ne krasi jugoslavenstvo, ona je i po svom nazivu i po sadržaju hrvatska. Mislim da nemaju pravo oni koji misle da to nije istina. U ovoj se Akademiji može govoriti o svemu znanstvenom, pa tako i o jugoslavenstvu, ali se Akademiju ne može poistovjetiti s jugoslavenstvom.

Kako će Akademija reagirati na novi hrvatski pravopis koji pišu mladi znanstvenici pod patronatom Matice hrvatske?

Najprije o tome mora doći stav iz Razreda za filološke znanosti, nakon čega će doći do Predsjedništva koje će zauzeti stav. U Akademiji se radi institucionalno, a ne izvaninstitucionalno.

No i vi, i Babić i Brozović ste na neki način protiv pisanja tog novog pravopisa.

Nismo protiv, to je pogrešna ocjena. Mi smo za zaštitu onoga pravopisa koji smo mi napisali.

Mislite da ne treba novi pravopis?

Mislim da ne treba.

Zašto se onda u Hrvatskoj loše piše i govori?

Ne znam.

U uporabi je vaš pravopis, a loše se piše i govori.

Mislimo da je pravopis koji smo napravili na valu pravopisne tradicije hrvatskoga naroda. Na vlasti je hoće li taj pravopis propisati ili ne. Velika je uloga u tom pogledu što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa iniciralo Povjerenstvo za standardni jezik na čelu s akademikom Katičićem čijim smo rješenjima prilagodili svoj pravopis. 

Akademija je sada u velikoj gradnji knjižnice?

Gradimo europsku knjižnicu za europsku akademiju. To je bilo nužno jer se u zgradi Akademije trenutačno nalazi 11 kilometara knjiga složenih u šest katova. Do mnogih od tih knjiga, iako ih imamo u kompjutoru, ne može se doći. Želimo, dakle, od zgrade koju nam je dodijelila Vlada napraviti javnu knjižnicu koja će biti druga knjižnica u Hrvatskoj. Želimo da ta knjižnica bude na usluzi upravo onome čemu je namijenjena Akademija, a to je Republici Hrvatskoj. Da bi se to ostvarilo, prvo smo morali ishoditi izmještanje Kemijskoga instituta i više od 100 bačava kemijskog otpada, čemu su se protivili mnogi ljudi s PMF-a. Ako nam Vlada pomogne, nadamo se da će iduće godine knjižnica biti gotova i predana na uporabu Republici Hrvatskoj.

Andrija Tunjić
Vjesnik

{mxc}

Ned, 17-11-2019, 05:48:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.