Hrvatski jezik opet gubi svoje ime?!
Slovenija je posebnim zakonom odredila da je u slovenskim školama najvažniji nastavni predmet slovenski jezik, a u hrvatskim je školama satnica nastave hrvatskoga smanjena!
Na taj nedopustivo nemaran odnos prema materinskom jeziku u napokon slobodnoj hrvatskoj državi upozorio je akademik August Kovačec, govoreći jučer u Školskoj knjizi na predstavljanju knjige akademika Dalibora Brozovića "Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda". Upravo djela poput Brozovićeva, smatra Kovačec, stručnom utemeljenošću i aktualnošću pomažu širenju znanja o jeziku i jačanju svijesti da se valja pomno brinuti za jezični standard. Bez toga bi nam se moglo dogoditi da nakon teško izborenoga prava na vlastito ime jezika opet doživimo osporavanje: da uletimo u ujedinjenu Europu kao "BCS language" (bošnjačko-hrvatsko-srpski jezik)!
U knjizi je devet članaka nastalih prije 30 i 20 godina. Unatoč tome što su napisani davno (nema tu, kaže autor, nikakve "naknadne pameti"), ti su radovi i danas od goleme važnosti. Nakon kapitalne Brozovićeve knjige "Standardni jezik", prvog velikog djela o toj tematici u europskoj lingvistici, novi zbornik razrađuje neka od najvažnijih, i spletom nepovoljnih povijesnih okolnosti u kojima se hrvatski standard razvijao, poprilično zamršenih pitanja pravopisne, pravogovorne, morfološke i leksičke norme.
Akademik Radoslav Katičić najveću vrijednost Brozovićeve knjige vidi u tome što donosi temeljno pojmovlje, odnos među pojmovima i stručne kriterije, bez kojih se o problematici standardnog jezika ne može ozbiljno razmišljati. Naša struka, veli, ne smije uvoziti lingvističku teoriju, kao što se uvozi bijela tehnika ili automobili: razumijevanju svoga jezika sami moramo stvaralački pridonositi.
Večernji list
Mirjana Jurišić
{mxc}