Hrvatski jezik opet gubi svoje ime?! 

 

Slovenija je posebnim zakonom odredila da je u slovenskim školama najvažniji nastavni predmet slovenski jezik, a u hrvatskim je školama satnica nastave hrvatskoga smanjena!

Na taj nedopustivo nemaran odnos prema materinskom jeziku u napokon slobodnoj hrvatskoj državi upozorio je akademik August Kovačec, govoreći jučer u Školskoj knjizi na predstavljanju knjige akademika Dalibora Brozovića "Neka bitna pitanjaKnjiga D. Brozovića hrvatskoga jezičnog standarda". Upravo djela poput Brozovićeva, smatra Kovačec, stručnom utemeljenošću i aktualnošću pomažu širenju znanja o jeziku i jačanju svijesti da se valja pomno brinuti za jezični standard. Bez toga bi nam se moglo dogoditi da nakon teško izborenoga prava na vlastito ime jezika opet doživimo osporavanje: da uletimo u ujedinjenu Europu kao "BCS language" (bošnjačko-hrvatsko-srpski jezik)!

U knjizi je devet članaka nastalih prije 30 i 20 godina. Unatoč tome što su napisani davno (nema tu, kaže autor, nikakve "naknadne pameti"), ti su radovi i danas od goleme važnosti. Nakon kapitalne Brozovićeve knjige "Standardni jezik", prvog velikog djela o toj tematici u europskoj lingvistici, novi zbornik razrađuje neka od najvažnijih, i spletom nepovoljnih povijesnih okolnosti u kojima se hrvatski standard razvijao, poprilično zamršenih pitanja pravopisne, pravogovorne, morfološke i leksičke norme.

Akademik Radoslav Katičić najveću vrijednost Brozovićeve knjige vidi u tome što donosi temeljno pojmovlje, odnos među pojmovima i stručne kriterije, bez kojih se o problematici standardnog jezika ne može ozbiljno razmišljati. Naša struka, veli, ne smije uvoziti lingvističku teoriju, kao što se uvozi bijela tehnika ili automobili: razumijevanju svoga jezika sami moramo stvaralački pridonositi.

Večernji list
Mirjana Jurišić

 

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Moj hrvatski jezikGuest 2010-08-01 22:30
O, kako je samo sladak i mio moj hrvatski jezik! Na tom jeziku progovorih svoje prve riječi, slušah prve priče, pisah prva slova. Hrvatski mi je utkan u srce nevidljivim nitima radosti. Pri svakoj riječi srce mi zaigra kao da neka opojna slatkoća prolazi mnome, teče dalje i dalje, a ja osjećam kao da sam u nekom snu jer me nosi daleko gdje nitko ne vidi, u najdublje plavetnilo gdje su skrivene sve moje misli i osjećaji. Katkad su riječi lagane poput povjetarca i lete daleko, odjekuju kao pozdrav, sanjaju o dalekim morima i čarima netaknute prirode. Riječi su kao osjećaji. One te čine onakvim kakav želiš biti. Moj hrvatski jezik u sebi nosi sve radosti Hrvata. Uči nas o Ljudevitu Gaju. Pjeva Preradovića. Ušuškava nas u san pričama Ivane Brlić – Mažuranić. Putuje Jadranskim morem, skriva se u vinogradima Zagorja, utrkuje se s vjetrom slavonskim poljima punim pozlaćenog klasja žita. Za njega su se borili mnogi prije i poslije Gaja, Draškovića, Mažuranića, Vraza...Bio bi grijeh kada bismo ga sada zanemarili, napustili. Ne smijemo dozvoliti da mu tuđice unište milozvučnost, ritmom prožetu igru riječi, da mu naruše sklad i čistoću. Hrvati su oduvijek sanjali slobodu jezika koja im daje pravo odlučiti što je dobro, a što zlo. U drugoj zemlji osjećam se strano, tuđe, kao da ne pripadam tamo. Nešto me stalno vuče i doziva: « Vrati se, čekam te raširenih ruku! « Često taj glas poslušam i čim prijeđem granicu, postane mi toplo oko srca jer znam da je ovdje dom. Znam da sam ovdje siguran, okružen ljudima koje volim i koji vole mene. Od njih mogu očekivati pomoć kada mi zatreba i toplu ruku na ramenu. Nebo mi se tada čini bliže, sunce toplije, a riječi još milozvučnije. Želim očuvati svoj hrvatski jezik, raznoliku bujicu čarobnih riječi koja odgaja Hrvate još od pradavnih vremena, još od sedmog stoljeća. Riječi te čine onim što jesi. Rađaju se s tobom, žive s tobom, zaljubljuju se s tobom, sanjaju s tobom, prate te svuda u životu. Na tebi je da i ti počneš živjeti s njima i osjećati njihovu snagu, jedinstvenu i neponovljivu.

Smo kad me više nebude mogu mi ga oduzeti !
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

  • 1
  • 2
  • 3
30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...
28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru 28. svibnja - Predstavljanje knjige Damira Borovčaka u Zadru U ponedjeljak, 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru s početkom u 19,00 sati održat će se predstavljanje knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko –... Više...
30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu 30. svibnja - Predstavljanje knjige J. Jurčevića u Zagrebu U srijedu 30. svibnja u Velikoj dvorani hotela Sheraton u Zagrebu s početkom u 19.00 sati održat će se predstavljanje knjige Josipa Jurčevića «Prikrivena strati... Više...

Tko je na vezi?

  • Boljunac
  • 1 korisnik
  • 26 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal