Pravo lice tzv. pravopisne besplatnosti i neautorstva
U općem pravopisnom kaosu Hrvata konac se ne nazire, a pravopisno se stanje u jezičnoj situaciji ne razrješava. Na tržite je došla peta ili šesta inačica tzv. neautorskoga (v. http://pravopis.ihjj.hr/radna-skupina.php) i besplatnoga pravopisa IHJJ-a (v. Hrvatski pravopis: Inačica za javnu raspravu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje/Jutarnji list, Zagreb, 2013.).
Iako institutski pravopis još nije ni dovršen pa ni službeno prihvaćen radna se inačica već prodaje po cijeni 20 kuna za dvije knjige u izdanju Jutarnjeg lista. Tiskanje pokazuje kako su MZOS i Institutsko vodstvo sve kritičare odlučili preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. Možete i dalje bilo što pisati i govoriti u tiskovinama, vele oni, a bit će onako kako smo već u početku pripreme odlučili, a ne onako kako "dežurni kritičari" kažu da ozbiljne, sudbonosne stvari kao pravopis valja rješavati bez žurbe i ne vezajući ga sa stupanjem u EU.
Ispada da svi koji su davali svoje zamjerke pripadaju "dežurnim kritičarima", a javna je rasprava formalna i uzaludna jer se unaprijed zna da će Hrvati imati još jedan pravopis i točka. Je li ljudima to treba upravo sada, nikoga ne zanima.
Na kioscima se prodaje radna inačica pravopisa koja prema izjavi Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 23. travnja 2013. godine unosi "novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja", a prema izjavi Matice hrvatske od 7. svibnja 2013. godine "po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne građe, po objašnjenjima temeljnih pravopisnih pojmova i po sadržanim primjerima znatno ispod razine bilo kojega od postojećih pravopisnih priručnika".
Dvoznačan odgovor
Iznova, jedan pravopis bit će najvjerojatnije obvezatan za hrvatske škole, a drugi, prethodni pravopisi će se rabiti u sredstvima za javno priopćivanje. Je li cilj pravopisne općeprihvatljivosti i NemirU kioscima se prodaje radna inačica pravopisa koja prema izjavi Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 23.travnja 2013. godine unosi "novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja", a prema izjavi Matice hrvatske od 7.svibnja 2013. godine "po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne građe, po objašnjenjima temeljnih pravopisnih pojmova i po sadržanim primjerima znatno ispod razine bilo kojega od postojećih pravopisnih priručnika".jedinstvenosti postugnut? Svatko će i dalje pisati po svome, a konačni izlaz nije ni mogao biti pronađen zbog odusutnosti strukovne pa i javne sloge.
Javnost, koja je godinama zabavljana sastavljenim i rastavljenim pisanjem ne ću i neću te pogreška, pogrješka, s novim je pravopisom primila iznova dvoznačan odgovor: pogreška i neću idu u preporučenu uporabu, a istovrijednice pogrješka i ne ću u dopuštenu uporabu.
Valja li uopće pokušavati presjeći tzv. pravopisni gordijski čvor i trošiti novac za izdavanja školskih udžbenika ako se radi o sitnim pravopisnim promjenama u pojedinim pravilima i u pisanju pojedinih privremenih suvreminih riječi?
Svugdje se u sredstvima za javno priopćivanje pisalo i govorilo o besplatnom i neautorskom pravopisu. Sada se saznaje da se radi stvarno o autorskom i platnom pravopisu. Ima li tu uopće istine i kako će ljudi na kraju krajeva vjerojavati onomu što vele dužnosnici i novinari. I jedni i drugi diskreditiraju svoj ugled i čast kad govore i pišu jedno, a stvaraju posve drugo.
Dvije tanke knjižice u mekom uvezu imaju i autora i cijenu. Ne treba više prodavati maglu ili štosove o konačnom, jedinstvenom, neautorskom i besplatnom pravopisu. Premda se još uvijek naglašava nepoliziranost i nepolitiziranost novoga pravopisa, javnost koja je ipak podijeljena i politizirana i dalje će lomiti koplja oko pravopisa.
Uredništvo portala smatra da Hrvati moraju znati istinu o tom što se zaista događa s pravopisom, a ne hvaliti ga na sva usta kako to čine pojedina glasila (večernjo - jutarnji listovi) koja su počela zajedno s Institutom ili uz njegovo dopuštenje zarađivati novac na pravopisu koji još i nije dovršen pa i službeno neprihvaćen.
Uredništvo Portala HKV