"Cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta"

I dok su u vrijeme Jugoslavije istočni susjedi težili Hrvatskoj nametnuti, jedan, "srpsko-hrvatski" jezik, vremena su se promijenila. Ovakav pristup jezičnom pitanju danas se u Hrvatskoj najglasnije čuje iz krugova vezanih uz administraciju Europske Unije koji bi slično kao i trenutno Haaški sud rado umjesto dva jezika, hrvatskog i srpskog, prakticirali nekakav neodređeni "srpsko-hrvatski". Ova ideja pravda se navodnim uštedama na administrativnoj razini, no istovremeno nikome ne pada na pamet primjerice postaviti pitanje enormnih troškova koje stvaraju brojni haaški činovnici, i koji zasigurno višestruko prebacuju uštede uporabom "srpsko-hrvatskog" jezika. A da su se razmišljanja o "srpsko-hrvatskom" jeziku odista promijenila naspram jugoslavenskih vremena svjedoči članak i u banjalučkom Glasu Srpske u kojem se obrađuje tema pojačane prisutnosti "kroatizama" u srpskom jeziku u Republici Srpskoj. Ova pojava povezuje se uz dominaciju "hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača". S tim u svezi banjalučki intelektualac Predrag Lazarević ustvrdio je kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije znala cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«. Prije bi se reklo kako ona to do hrvatskog osamostaljenja jednostavno nije morala, budući da je jezična politika u Jugoslaviji bila vođena prvenstveno u skladu sa srpskim težnjama za dominacijom. S druge strane, to ne znači da u samoj pažnji prema očuvanju srpskog jezika za koju se zalaže Predrag Lazarević ima ičeg spornog.

M.  M.

Kroatizmi u govoru bosanskih Srba

Značajan dio kulturne i intelektualne javnosti u bosanskoherce-govačkom entitetu Republika Srpska (RS) zabrinut je velikim utjecajem hrvatske kulture i jezika na ovom području, izvijestio je banjalučki Glas Srpske, navodeći da je u pitanju i očuvanje nacionalnog identiteta. »Stručnjaci upozoravaju daje, zbog utjecaja hrvatskih televizija, u govoru mladih, ali i starijih građana RS prisutno sve više kroatizama«, piše list.

Zbog dominacije hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača, mnogo je veći i utjecaj hrvatske kulture i jezika na stanovništvo ovog podneblja. S druge strane, programi iz Srbije reemitiraju se putem satelita i kabelskih operatera.

List citira banjalučkog intelektualca Predraga Lazarevića koji tvrdi kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije umjela cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«.

Zabrinut je i sociolog Ivan Šijakovič koji konstatira da se kultura najlakše prenosi i prihvaća putem medija. »Vlade Srbije i RS morale bi pokrenuti inicijativu da program TV kuća iz Srbije bude dostupniji građanima RS, kako bi se širio duh pripadnosti istom narodu i istoj kulturi i sačuvao nacionalni identitet srpskog naroda.« kazao je.

Tajnik Udruge Ćirilica Rade Udovičić situaciju ocjenjuje »alarmantnom« kad je riječ o prisustvu hrvatskih izraza u srpskom jeziku: »To je posljedica ogromnog utjecaja hrvatskih televizija i hrvatskog jezika, ali i naših loših navika, nepoštovanja svoje kulture i pohotljivosti za tuđim kulturnim vrijednostima. Sramota je, da fakultetski obrazovani ljudi u govoru koriste hrvatske izraze, tvrdi Udovičić.

A. Zornija
Vjesnik