Vezano uz jezična pitanja, kojima smo već posvetili danas jedan prilog, donosimo i nekoliko pojedinosti o pravopisu hrvatskog jezika Matice hrvatske koji će se već sljedećih dana moći kupiti na kioscima Tiska za 120 kuna. O ovom pravopisu o kojem je već bilo puno govora na našem portalu, počevši od kritičnih otvorenih pisama našeg člana Julija Derossija Matici hrvatskoj, i odgovora na ta pisma njezinog tajnika Zorislava Lukića, vjerujemo da će i u budućnosti još biti dosta riječi. Sama činjenica da se s pravopisom koji je pripreman daleko od očiju javnosti ide gotovo izravno iz tiskare na kioske Tiska pokazuje kako je vodstvo Matice hrvatske sve kritičare odlučilo preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. To naravno ne znači da mi ne ćemo pratiti zbivanja oko Hrvatskog pravopisa Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića, kada prva stručna mišljenja o do sada nedostupnom tekstu ugledaju svjetlo dana.

 

 

Uz današnju najavu tribine Hrvatskog kulturnog društva "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?" donosimo i dva priloga usko vezana uz jezična pitanja. Prvi, odnosno ovaj prilog, se odnosi na nedavno usvojeni tekst HAZU-a, "Položaj hrvatskoga u europskim integracijama", dok se drugi (donji) prilog odnosi na novi Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Osim Hinine vijesti o HAZU-ovoj izjavi u svezi hrvatskog jezika, ovdje u nastavku donosimo i komentar koji je na ovu temu objavilo Hrvatsko slovo. Iz Hinine vijesti izdvajamo: "Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim".

 

 

Stjepan Babić u svom članku, u Fokusu, kojeg ovdje prenosimo, upozorava na opasnost gubitka identiteta hrvatskoga jezika u europskim okvirima. Stvaranjem umjetne tvorevine, "zapadnog Balkana", sve se više govori i o jedinstvenom jeziku, za kojeg "zapadnobalkanski" jezikoslovci tvrde da je "reč o jednom te istom jeziku, naučno i lingvistički, a tri, možda i četiri politička "jezika": srpskom, hrvatskom, bosnaskom/bošnjačkom, a uskoro možda i crnogorskom". A taj "zapadnoblakanski" odnosno B/H/S jezik zapravo bi bio srpski, "zato nije mala opasnost da za Hrvate EU bude EYU."

 

 

U tjedniku Fokus Ivan Biondić raspravio je temu hrvatskog suvereniteta i indentiteta kroz jezična pitanja. Autor nalazi kako je "Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva", koji će se održati u Splitu u svibnju ove godine, odlična prilika za jasan odmak od Bečkog književnog dogovora koji je u mnogočemu obilježio razvoj hrvatskog jezika u zadnjih 150 godina.

 

 

Član Hrvatskog kulturnog vijeća, Julije Derossi, odlučio se napisati treće (posljednje) pismo glavnom tajniku Matice hrvatske Zorislavu Lukiću. Kao ključni problem Julije Derossi još jednom ističe pitanje da li je potrebno pisati još jedan novi pravopis ili ne: "Ništa se ja javno ne obračunavam s Maticom hrvatskom - neka ona izda petnaest pravopisa ili prevede Pitanja lenjinizma Josifa V. Staljina - nego samo tvrdim da je pisanje trećeg (petog) pravopisa besmisleno.".

 

 

Prenosimo tekst akademika Stjepana Babića objavljen u tjedniku Fokus, u kojem on iznosi zanimljive pojedinosti u svezi stvaranja tzv. Londonca. Pred kraj teksta Akademik Babić u svezi najavljenog pravopisa Matice hrvatske zaključuje: "I na kraju, iako nije na posljednjem mjestu, moram reći da smo u cijelo djelo uložili velik napor, velik posao, svoje stručno znanje i u tome gotovo tridesetogodišnjem radu stekli veliko iskustvo. Neka smo izdanja radili i po četiri do šest mjeseci. Šteta je sve to jednostavno baciti kroz prozor da neki mladci zbog nečijega hira opet počinju iz početka.".

 

 

S velikom pažnjom smo na ovom portalu pratili raspravu o pravopisu koji je najavila Matica hrvatska, u okolnostima kada postoji pravopis koji je preporučen za osnovne i srednje škole sa strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tzv. Londonac. Londonac su napisali početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća S. Babić, B. Finka i M. Moguš na poticaj profesora Jonkea. No, preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa je samo preporuka, što znači da u Hrvatskoj ni dan danas, nakon 15 godina samostalnosti nemamo službeni pravopis. Ovom prilikom prenosimo nastavak prepiske između glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Julija Derossija na temu Matičinog pravopisa.

 

 

U raspravu o Matičinu pravopisu uključio se još jedan član Hrvatskog kulturnog vijeća, dr. Pavao Galić. Iz njegov teksta, objavljenog u Hrvatskom slovu, izdvajamo: "...silogizam, koji nam predlaže glavni tajnik Matice hrvatske, kako bi dokazao, da su neke prvorazredne ustanove mjerodavne i za jezično-pravopisna pitanja, nije prihvatljiv. A trebale bi biti mjerodavne (tu se slažem), da nisu još uvijek upravo zaražene Šuvarovom reformom i dosjetkom Josipa Broza glavno da se razumijemo…".