Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2008.

Uz „otvoreno pismo“ člana SANU Pera Jacobsena predsjedništvu HAZU Nedavno sam saznao da časopis Književna republika već godinama redovito objavljuje „ratna izvješća“ Snježane Kordić iz njene borbe protiv svakoga koji se usudi tvrditi da postoji hrvatski jezik, a ne isključivo jedinstveni srpskohrvatski. Tomu njenomu privatnomu ratu protiv HAZU, hrvatskih jezikoslovaca, i protiv hrvatskoga Ustava (spominje hrvatski jezik kao službeni), pokušao je u novom broju (7-9, 2007, str. 220-223) dati neki kredibilitet danski slavist i inozemni član SANU Per Jacobsen, uputivši otvoreno pismo predsjedništvu HAZU. Ja ovdje ne kanim odgovarati Jacobsenu nego samo komentirati njegov podnesak.

Detalji

Objavljeno: 21. studenoga 2007.

Odnedavno se u međunarodnoj slavistici počeo koristiti pojam "Drugi Bečki sporazum". Što se pod tim pojmom skriva pojašnjava članak "Hrvatski jezik u apsurdistanu" autora Zvonka Pandžića. Iz njegovog osvrta se u isto vrijeme može bolje razumjeti i zašto neki jezikoslovci u Hrvatskoj sve više govore o hrvatskome standardnom jeziku, a sve manje o hrvatskome jeziku. "Sve dotle dok ta pogubna i neznanstvena teorija standarda bude u Hrvatskoj na snazi (metodologijski serbokroatizam), a na koju se pozivaju svi „serbokroatisti“ u svijetu kada niječu posebnost hrvatskoga jezika, ne treba se čuditi, niti čuđenje hiniti, zašto takvi nakaradni nazivi (to nije ime) za hrvatski jezik u svijetu, takvi, naime, postoje i u Hrvatskoj. Refleks te teorije je i činjenica da na Filozofskom fakultetu u Zagrebu još uvijek nema katedre za hrvatski jezik, ali imaju dvije za hrvatski standardni jezik, tj. za onaj jezik koji je tek puka realizacija apstraktnog i zajedničkog „novoštokavskoga standarda“.". U ovom uvodu spominjemo još kako je Zvonko Pandžić filozof i filolog na radu u Njemačkoj. Između ostaloga, priredio je i kritičko (latinsko) izdanje prve hrvatske gramatike  (vidjeti: www.tusculanae-editiones.com).

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

Koncem kolovoza ove godine, izdavačka kuća Scarecrow, član poznate izdavačkog poduzeća Rowman & Littlefield Publishing Group, tiskala je drugo i prošireno izdanje Povijesnog rječnika Bosne i Hercegovine, kojeg je napisao Dr. Ante Čuvalo iz Chicaga, priznati stručnjak u pitanjima prošlosti i sadašnjosti Bosne i Hercegovine. U promidžbenom materijalu izdavač knjige naglašuje slijedeće: "Različitost je odvajkada bila u srži Bosne i Hercegovina. Čak i njezino ime i geografska struktura zemlje ukazuju na njezinu temeljnu heterogenost. Srednjovjekovna bosanska država nije nikada uživala trajno političko i ideološko jedinstvo. Njezine feudalne, regionalne i vjerske pukotine razvlačile su je po šavovima višestrano. Nadalje, radi zemljopisnog smještaja i povijesnih hirova tri velike religijske i kulturne tradicije (katoličanstvo, islam i pravoslavlje) postali su sustanari u ovoj maloj balkanskoj zemlji."

Detalji

Objavljeno: 27. kolovoza 2007.

I dok su u vrijeme Jugoslavije istočni susjedi težili Hrvatskoj nametnuti, jedan, "srpsko-hrvatski" jezik, vremena su se promijenila. Ovakav pristup jezičnom pitanju danas se u Hrvatskoj najglasnije čuje iz krugova vezanih uz administraciju Europske Unije koji bi slično kao i trenutno Haaški sud rado umjesto dva jezika, hrvatskog i srpskog, prakticirali nekakav neodređeni "srpsko-hrvatski". Ova ideja pravda se navodnim uštedama na administrativnoj razini, no istovremeno nikome ne pada na pamet primjerice postaviti pitanje enormnih troškova koje stvaraju brojni haaški činovnici, i koji zasigurno višestruko prebacuju uštede uporabom "srpsko-hrvatskog" jezika. A da su se razmišljanja o "srpsko-hrvatskom" jeziku odista promijenila naspram jugoslavenskih vremena svjedoči članak i u banjalučkom Glasu Srpske u kojem se obrađuje tema pojačane prisutnosti "kroatizama" u srpskom jeziku u Republici Srpskoj. Ova pojava povezuje se uz dominaciju "hrvatskih TV kuća, posebno u zapadnom dijelu RS gdje se programi iz Hrvatske mogu pratiti posredstvom zemaljskih odašiljača". S tim u svezi banjalučki intelektualac Predrag Lazarević ustvrdio je kako »srpska politika, za razliku od hrvatske, nikada nije znala cijeniti značaj jezika za očuvanje nacionalnog identiteta«. Prije bi se reklo kako ona to do hrvatskog osamostaljenja jednostavno nije morala, budući da je jezična politika u Jugoslaviji bila vođena prvenstveno u skladu sa srpskim težnjama za dominacijom. S druge strane, to ne znači da u samoj pažnji prema očuvanju srpskog jezika za koju se zalaže Predrag Lazarević ima ičeg spornog. (mm)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2007.

Iz današnjeg Vjesnika prenosimo tekst akademika Stjepana Babića, jednog od autora "londonca" - pravopisa hrvatskog jezika koji je nastao neposredno prije gušenja Hrvatskog proljeća 1971. godine. Babić, osim što kritizira novi Matičin pravopis, kritizira i nestručnost Igora Zidića, predsjednika Matice hrvatske: "Nezgodno je kad se čovjek zbog položaja na kojem se našao po drugačijem izboru prihvaća poslova koji s tim položajem imaju samo formalnu vezu. Tako je Igor Zidić kao predsjednik Matice hrvatske postao i predsjednikom Matičina Pravopisnog povjerenstva. To možemo još razumjeti ako je to samo formalnost, ali je nezgodno ako se toga prihvati kao pravi profesionalac. A Igor Zidić čini upravo to. On misli da ga to što je postao predsjednikom MH kvalificira i za pravopisnoga stručnjaka sposobnoga čak da bude na čelu predsjedništva pravopisnoga povjerenstva i da s drugim nestručnjacima, kojih je u pravopisnome povjerenstvu gotovo više od polovice, sudi o pravopisnim pitanjima.".

Detalji

Objavljeno: 20. lipnja 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo izvještaj o tribini Hrvatskog kulturnog vijeća "Treba li nam zakon o hrvatskom jeziku?". Osim Hrvoja Hitreca, čiji smo govor već objavili, na tribini su još govorili akademik Dalibor Brozović, potpredsjednik Hrvatskog filološkog društva akademik Stjepan Babić i glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" Tomisalv Ladan. Akademik Stjepan Babić je rekao kako je Hrvatsko filološko društvo "na svojoj godišnjoj skupštini 15. lipnja pretprošle godine zaključilo da podnese prijedlog Vladi RH koja bi inicirala donošenje zakona o upotrebi hrvatskoga jezika ili zakon o hrvatskom jeziku". Akademik Dalibor Brozović "ne dvoji da Hrvatskoj treba zakon o hrvatskome jeziku, te da taj zakon bude sličan francuskom". "Umjesto zauzimanja za zakon o jeziku ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan se priklonio ideji o donošenju svojevrsnog propisnika koji bi bio primjereniji aktualnom vremenu u kojem imamo četiri-pet pravopisa".

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2007.

Nisam od onih koji smatraju da Matica hrvatska nije trebala ili smjela izdati novi Hrvatski pravopis. Matica, kao i svaki drugi izdavač, može izdavati bilo koju knjigu pa tako i pravopis. Drugo je pitanje je li to izdanje autorsko djelo određenih pravopisaca, ili je, kako je stvoren privid, novi pravopis i djelo jedne, barem u prošlosti, ugledne nacionalne ustanove. Ovo drugo Hrvatski pravopis Matice hrvatske nipošto nije, nego je djelo određenih jezikoslovaca, naklonjenih, kako se tvrdi, tradiciji pravopisanja inauguriranoj Novosadskim dogovorom i pravopisom "dviju matica" iz 1960. Matica hrvatska se, poznato je, kao hrvatska nacionalna kulturna ustanova, toga pravopisa odrekla Deklaracijom iz 1967. Vjerojatno je stoga i Dalibor Brozović ovih dana tvrdio da se Matica hrvatska vratila novosadskom pravopisu.

Detalji

Objavljeno: 15. lipnja 2007.

"Kao što se i očekivalo, ni tjedan dana nakon što je predstavljen javnosti, novi pravopis Matice hrvatske izazvao je polemiku, a očekivati je da će ona biti sve žešća. Pitanja o kojima se raspravlja više su politička nego jezična, što je potvrdila i tribina o hrvatskom jeziku koju je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće. Na njoj su jezikoslovci Stjepan Babić i Dalibor Brozović Maticu hrvatsku prozvali zbog destruktivnosti, odnosno miniranja rada Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovnog uvođenja tzv. Novosadskog pravopisa koji je Matica hrvatska odbila 1967. godine." Ovo je početak vijesti iz Večernjeg lista, u kojoj je u nastavku iznesena argumentacija s kojom je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, odbacio kritike upućene na račun Matičininog novog pravopisa. Iz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s  Krešimirom Mićanovićem, jednim od autora Matičinog pravopisa. Napokon, donosimo i jedan zanimljivi komentar čitatelja portala Jutarnjeg lista o političkim aspektima odluka o jezičnim pitanjima. Što pak o Matičinom pravopisu misli predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec može se jasno iščitati iz njegovog govora na tribini HKV-a "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?", objavljenog u gornjem prilogu.