Matičin pravopis"Kao što se i očekivalo, ni tjedan dana nakon što je predstavljen javnosti, novi pravopis Matice hrvatske izazvao je polemiku, a očekivati je da će ona biti sve žešća. Pitanja o kojima se raspravlja više su politička nego jezična, što je potvrdila i tribina o hrvatskom jeziku koju je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće. Na njoj su jezikoslovci Stjepan Babić i Dalibor Brozović Maticu hrvatsku prozvali zbog destruktivnosti, odnosno miniranja rada Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovnog uvođenja tzv. Novosadskog pravopisa koji je Matica hrvatska odbila 1967. godine." Ovo je početak vijesti iz Večernjeg lista, u kojoj je u nastavku iznesena argumentacija s kojom je Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, odbacio kritike upućene na račun Matičininog novog pravopisa. Iz Jutarnjeg lista prenosimo razgovor s  Krešimirom Mićanovićem, jednim od autora Matičinog pravopisa. Napokon, donosimo i jedan zanimljivi komentar čitatelja portala Jutarnjeg lista o političkim aspektima odluka o jezičnim pitanjima. Što pak o Matičinom pravopisu misli predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec može se jasno iščitati iz njegovog govora na tribini HKV-a "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?", objavljenog u gornjem prilogu.

Add a comment        
 

 

ZagorjeIz Glasa Koncila prenosimo razgovor s prof. dr. sc. Alojzom Jembrihom, doktorom slavenske filologije i profesorom na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Posebice su zanimljiva stajališta prof. Jembriha o hrvatskim narječjima: "Hrvatska su narječja jezično blago kojeg se ni pod koju cijenu nitko ne bi trebao sramiti niti odreći. Njima se u osnovnoj i srednjoj školi pojedinih regija treba posvetiti više vrijednosne skrbi. Prošla su vremena u kojima se prema narječjima negativno odnosilo, pogotovo u školi. Hrvatska su narječja integralni dio hrvatskoga jezika koja mu život znače". Prof. Jembrih smatra da je očuvanje narječja i zavičajnih književnosti važna stavka u borbi hrvatskog naroda protiv negativnosti globalizacije.

Add a comment        
 

 
Igor ZidićVezano uz jezična pitanja, kojima smo već posvetili danas jedan prilog, donosimo i nekoliko pojedinosti o pravopisu hrvatskog jezika Matice hrvatske koji će se već sljedećih dana moći kupiti na kioscima Tiska za 120 kuna. O ovom pravopisu o kojem je već bilo puno govora na našem portalu, počevši od kritičnih otvorenih pisama našeg člana Julija Derossija Matici hrvatskoj, i odgovora na ta pisma njezinog tajnika Zorislava Lukića, vjerujemo da će i u budućnosti još biti dosta riječi. Sama činjenica da se s pravopisom koji je pripreman daleko od očiju javnosti ide gotovo izravno iz tiskare na kioske Tiska pokazuje kako je vodstvo Matice hrvatske sve kritičare odlučilo preduhitriti stavljajući ih pred gotov čin. To naravno ne znači da mi ne ćemo pratiti zbivanja oko Hrvatskog pravopisa Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića, kada prva stručna mišljenja o do sada nedostupnom tekstu ugledaju svjetlo dana.
Add a comment        
 

 
HAZUUz današnju najavu tribine Hrvatskog kulturnog društva "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?" donosimo i dva priloga usko vezana uz jezična pitanja. Prvi, odnosno ovaj prilog, se odnosi na nedavno usvojeni tekst HAZU-a, "Položaj hrvatskoga u europskim integracijama", dok se drugi (donji) prilog odnosi na novi Hrvatski pravopis koji je izdala Matica hrvatska. Osim Hinine vijesti o HAZU-ovoj izjavi u svezi hrvatskog jezika, ovdje u nastavku donosimo i komentar koji je na ovu temu objavilo Hrvatsko slovo. Iz Hinine vijesti izdvajamo: "Predsjedništvo HAZU ističe kako zabrinjava što se ni na jednom sveučilištu nekadašnje tzv. slobodne Europe hrvatski jezik i književnost ne mogu studirati bez prisilnog braka sa srpskim ili bosanskim".
Add a comment        
 

 
akademik Stjepan BabićStjepan Babić u svom članku, u Fokusu, kojeg ovdje prenosimo, upozorava na opasnost gubitka identiteta hrvatskoga jezika u europskim okvirima. Stvaranjem umjetne tvorevine, "zapadnog Balkana", sve se više govori i o jedinstvenom jeziku, za kojeg "zapadnobalkanski" jezikoslovci tvrde da je "reč o jednom te istom jeziku, naučno i lingvistički, a tri, možda i četiri politička "jezika": srpskom, hrvatskom, bosnaskom/bošnjačkom, a uskoro možda i crnogorskom". A taj "zapadnoblakanski" odnosno B/H/S jezik zapravo bi bio srpski, "zato nije mala opasnost da za Hrvate EU bude EYU."
Add a comment        
 

 
U tjedniku Fokus Ivan Biondić raspravio je temu hrvatskog suvereniteta i indentiteta kroz jezična pitanja. Autor nalazi kako je "Drugi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva", koji će se održati u Splitu u svibnju ove godine, odlična prilika za jasan odmak od Bečkog književnog dogovora koji je u mnogočemu obilježio razvoj hrvatskog jezika u zadnjih 150 godina.
Add a comment        
 

 
Član Hrvatskog kulturnog vijeća, Julije Derossi, odlučio se napisati treće (posljednje) pismo glavnom tajniku Matice hrvatske Zorislavu Lukiću. Kao ključni problem Julije Derossi još jednom ističe pitanje da li je potrebno pisati još jedan novi pravopis ili ne: "Ništa se ja javno ne obračunavam s Maticom hrvatskom - neka ona izda petnaest pravopisa ili prevede Pitanja lenjinizma Josifa V. Staljina - nego samo tvrdim da je pisanje trećeg (petog) pravopisa besmisleno.".
Add a comment        
 

 
Prenosimo tekst akademika Stjepana Babića objavljen u tjedniku Fokus, u kojem on iznosi zanimljive pojedinosti u svezi stvaranja tzv. Londonca. Pred kraj teksta Akademik Babić u svezi najavljenog pravopisa Matice hrvatske zaključuje: "I na kraju, iako nije na posljednjem mjestu, moram reći da smo u cijelo djelo uložili velik napor, velik posao, svoje stručno znanje i u tome gotovo tridesetogodišnjem radu stekli veliko iskustvo. Neka smo izdanja radili i po četiri do šest mjeseci. Šteta je sve to jednostavno baciti kroz prozor da neki mladci zbog nečijega hira opet počinju iz početka.".
Add a comment        
 

 
S velikom pažnjom smo na ovom portalu pratili raspravu o pravopisu koji je najavila Matica hrvatska, u okolnostima kada postoji pravopis koji je preporučen za osnovne i srednje škole sa strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tzv. Londonac. Londonac su napisali početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća S. Babić, B. Finka i M. Moguš na poticaj profesora Jonkea. No, preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa je samo preporuka, što znači da u Hrvatskoj ni dan danas, nakon 15 godina samostalnosti nemamo službeni pravopis. Ovom prilikom prenosimo nastavak prepiske između glavnog tajnika Matice hrvatske Zorislava Lukića i Julija Derossija na temu Matičinog pravopisa.
Add a comment        
Sri, 23-10-2019, 18:52:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.