Nizanka u osam nastavaka donosi razgovore s članovima Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i osvješćuje poteškoće, nedostatke i predrasude s kojima se suočavaju dok stvaraju djela za priznavanje statusa koji im omogućuje plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna RH. Za sve ostalo – moraju se sami pobrinuti.

Razgovor s Hrvojem Kovačevićem, predsjednikom Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU)

Duga bitka za što pravedniji koeficijent

Najbolji sugovornik za cjelovit uvid u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika njezin je predsjednik, književnik Hrvoje Kovačević. Na čelnu dužnost HZSU-a stupio je 2015. Rođen je 27. siječnja 1966. u Požegi. Tijekom srednjoškolskih dana bavio se stripom, amaterskim i animiranim filmom. Godine 1985. dolazi u Zagreb studirati arhitekturu, crta karikature, šalje ih na međunarodne festivale i nudi redakcijama svih tiskovina za koje je čuo, a nakon što je diplomirao bavi se marketingom. Prvoga siječnja 2002. postao je profesionalni pisac. Iako je još tijekom studenskih dana napisao dvije burleske koje je bezuspješno nudio uglavnom zagrebačkim kazalištima, početak njegova pisanja vezan je uz pojavu književnoga časopisa Plima 1993. Godinu dana poslije toga počinje pisati priče za djecu koje objavljuje u Modroj lasti, a 1996. objavljuje Tajnu Ribljeg Oka, prvi roman koji je danas u školskoj lektiri, uz još četiri druge knjige, te prvi u nizu od šesnaest knjiga koje u naslovu imaju riječ tajna. Za roman Tajna Crne kutije dobio je Nagradu „Grigor Vitez“. Dvije trećine opusa od četrdesetak knjiga koliko je do sada objavio namijenjene su djeci. U dijelu opusa namijenjenoga odraslima ističe se serija od pet kriminalističkih romana u kojima inspektor Odjela za seksualne i krvne delikte Policijske uprave požeško-slavonske Robert Vidmar, uz pomoć kvartovskoga policajca Mladena Crnkovića, rješava slučajeve složenih ubojstava. Uz to je objavio sedamdesetak priča u periodici, piše drame (za dramu Studen Sudnjeg dana dobio je 3. nagradu „Marin Držić“, a za dramu Profesionalna deformacija nagradu SFERA) i scenarije, surađuje s radiom (izvedeno mu je dvadesetak radiodrama) i televizijom. Živi u Stubičkim Toplicama. Oženjen je i ima dvoje djece.

Je li zahtjevno biti predsjednikom HZSU-a i s kojim se poteškoćama suočavate u svojem radu?

Predsjednik sam HZSU-a i ujedno predsjednik Upravnoga odbora HZSU-a koji se sastoji od pet članova (uključujući i mene), predstavnika svih područja umjetničkoga stvaralaštva – likovnoga (predstavnica je Rea Boschi), scenskoga (Lana Gojak Bajt), filmskoga (Silvije Petranović koji je i zamjenik predsjednika UO-a), glazbenoga (Nikša Bratoš) i književnoga (predstavnik sam ja). Moja zadaća i nije posebno zahtjevna jer HZSU ima sjajnu Stručnu službu (upravitelj Alen Ačkar, voditelj Pravne službe Siniša Kuprešak, voditeljica Financijske službe Ivona Krolo, viša referentica Ivana Karadža, referentica Nevenka Vori Balašković) koja se brine o rješavanju svih vrsta svakodnevnih problema s kojima se susreću samostalni umjetnici, ali je vrlo odgovorna. Iako se sva važnija pitanja rješavaju na sjednicama UO-a, ipak sam ja taj koji istupa u medijima i sudjeluje u radnim skupinama koje je osnovalo Ministarstvo kulture i medija kada se donose odluke o pravima samostalnih umjetnika. Osnovna mi je teškoća nerazumijevanje javnosti o ulozi samostalnih umjetnika u gospodarskom životu u nas. Volim naglasiti činjenicu da umjetnička i kulturna djelatnost u državni proračun donese 4,6 % prihoda, a zauzvrat dobije oko 1 %. Uz to umjetnost oblikuje nacionalni identitet, što je posebno važno za turističke zemlje poput naše.

Kako je usklađeno djelovanje Skupštine, Upravnoga odbora i drugih tijela HZSU-a?  

Sve o ustrojstvu i djelovanju HZSU-a može se pročitati na službenim stranicama, samo u pretraživač upišite „HZSU“. Preporučujem svima koji se bave umjetnošću na bilo koji način da ju povremeno posjete, posebno rubriku Aktualno gdje mogu naći korisne informacije za svoje djelovanje koje Stručna služba HZSU-a redovito objavljuje. Ukratko: Skupština je najviše tijelo HZSU-a. Samostalni umjetnici iz svakoga područja stvaralaštva odabiru šest ili osam članova Skupštine (ovisno o tome koliko je samostalnih umjetnika zastupljeno u pojedinom području umjetničkoga stvaralaštva; oni koji imaju više od 200 samostalnih umjetnika u svom području umjetničkoga stvaralaštva imaju pravo na osam predstavnika, ostali na šest), na mandat od četiri godine. Upravni odbor izvršno je tijelo HZSU-a, bira ga Skupština kojoj je i odgovoran. I kojoj jednom godišnje (obično krajem prosinca) podnosi izvještaj o svom radu. Predsjednika bira UO na dvije godine, jednoga od njih pet koje je odabrala Skupština, s tim da nakon prve dvije godine, o sljedećem mandatu na još dvije godine odlučuje isključivo UO.

Koje su najčešće primjedbe i pohvale koje primate od 1380 članova HZSU-a (s danom pisanja razgovora, nap. a.)? 

Broj samostalnih umjetnika koji imaju pravo na uplatu doprinosa iz sredstava državnoga proračuna promjenjiv je. Najviše nas je 1. siječnja svake godine kada pristižu novi članovi kojima su povjerenstva, a nakon toga i ministrica kulture i medija odobrili to pravo, a najmanje nas je 31. prosinca jer su se tijekom godine neki članovi zaposlili, otišli u inozemstvo, mirovinu ili umrli. Stručna služba HZSU-a u svakodnevnom je kontaktu s članovima, rješava njihove probleme. Ima i zahtjeva čije je rješavanje u nadležnosti Upravnoga odbora pa ih onda razmatramo na svojim sjednicama. Ima i slučajeva da se sjednice Upravnoga odbora sazivaju zbog pojedinoga zahtjeva. Primjedbe i pohvale obično su vezane uz rješavanje pojedinih slučajeva. Pohvale na cjelokupan rad uglavnom stižu od članova Skupštine koji su najupućeniji u rad Stručne službe i Upravnoga odbora.

Je li nužna, mimo upravnih tijela i stručne službe, snažnija koordinacija članstva, još redovitije izvještavanje putem mrežne stranice, pozivanje na aktivnije djelovanje? 

Vjerujem da Stručna služba na službenu stranicu HZSU-a stavlja sve relevantne informacije i da članovi koji to žele do njih lako mogu doći. Jedan od zadataka (zasigurno najvažniji) Upravnoga odbora HZSU-a je rad na donošenju Zakona o obavljanju umjetničkoga stvaralaštva i poticanju umjetničkoga stvaralaštva (dalje ću ga spominjati kao Zakon) koji je počeo 2017. Tijekom rada na izradi tog Zakona došlo je do ozbiljnoga neslaganja članova UO HZSU-a s pojedinim odredbama koje je predlagalo Ministarstvo kulture i medija. Početkom 2020. mobilizirali smo članstvo HZSU-a, pokrenuli stranicu koordinacije na društvenim mrežama i bili pri kraju s organizacijom prosvjeda, no onda su uvedene epidemiološke mjere zbog koronavirusa tako da je Ministarstvo kulture i medija odgodilo donošenje Zakona, a mi smo odustali od prosvjeda.

Postoje li podjele unutar samoga HZSU-a, odnosno, mimoilaženje u mišljenjima s obzirom na veoma različite kriterije vrjednovanja unutar svakoga pojedinoga područja umjetničkoga stvaralaštva? 

Ne bih rekao da postoje podjele. Uvijek ima umjetnika koji su nezadovoljni određenim odlukama i okolnostima (uostalom, pobuna protiv društvenih nepravdi osnovni je smisao umjetničkoga djelovanja), no prema mojim spoznajama tek je mali broj umjetnika nezadovoljan djelovanjem HZSU-a tako da držim kako je podjela svakako preteška riječ. Kandidati stječu pravo na uplatu doprinosa iz državnoga proračuna prema Pravilniku o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika (dalje ću ga spominjati kao Pravilnik) koji propisuje i reviziju stečenih prava. Pravilnik određuje brojčane kriterije koje kandidat mora zadovoljiti kako bi stekao pravo na uplatu doprinosa (a samostalni umjetnik udovoljio reviziji). Ti kriteriji, dakako, ovise o području umjetničkoga djelovanja, no nisu dovoljni da bi se spomenuto pravo ostvarilo. Jednom godišnje, proteklih godina u proljeće, sastaju se povjerenstva (iz svakoga područja umjetničkoga djelovanja) koja razmatraju pristigle molbe pod uvjetom da su kandidati zadovoljili brojčane kriterije. Svako se povjerenstvo sastoji od pet članova – tri su predložila strukovne udruge te po jednoga HZSU i Ministarstvo kulture i medija. Povjerenstva odlučuju o tome predstavlja li djelovanje svakoga pojedinoga kandidata zamjetan doprinos kulturi i umjetnosti u nas. Naravno da su umjetnici koji udovoljavaju brojčanim kriterijima, a nisu udovoljili ovom drugom kriteriju nezadovoljni odlukom povjerenstva. Stručna služba i UO ne mogu utjecati na rad povjerenstava. Da bi netko stekao prava na uplatu doprinosa, pozitivno mišljenje moraju dati četiri člana povjerenstva. Ja sam u Povjerenstvu za književno stvaralaštvo. Ne slažem se uvijek s odlukama koje se donose glasanjem, no u „mom“ Povjerenstvu (u čiji rad jedino imam uvid) članovi, uvaženi književnici, prevoditelji i kritičari, prema mom uvjerenju ozbiljno razmatraju svaku molbu i glasaju isključivo po svojoj savjesti i profesionalnom iskustvu.

Svjedočili smo prosvjedima u ožujku 2023. na tragu zahtjeva za povećanjem koeficijenta osnovice s 0,8 na 1,8? Kakva je situacija gotovo godinu i pol nakon Vašega pisma predsjedniku Vlade RH? Možete li neupućenomu promatraču pojasniti što znači povećanje koeficijenta i kako se on reflektira na mirovinsko i zdravstveno osiguranje pojedinoga člana HZSU-a? 

O koeficijentu ovisi iznos mirovine. Do recesijskih mjera 2009. profesionalni samostalni umjetnici imali su koeficijent za izračun osnovice za uplatu doprinosa 1,2. Prilikom smanjenja koeficijenta na 0,8 obećano nam je da je to samo privremena mjera koja će biti na snazi sve dok BDP ne bude rastao tri tromjesečja za redom. To se dogodilo, Hrvatska je izišla iz recesije, ali naš koeficijent nije se vratio na 1,2. Nakon dugogodišnjih nastojanja HZSU-a, brojnih upućenih dopisa (prvenstveno ministrima financija) i pritisaka, tek nakon dopisa koji je UO 8. ožujka 2023. uputio predsjedniku Vlade, na 15. sjednicu Hrvatskoga sabora kao 5. točku dnevnoga reda upućen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima prema kojemu bi nam koeficijent bio vraćen na 1,2. Mišljenje Upravnoga odbora bilo je da je to prvi korak i da bi nam koeficijent trebao biti povećan na 1,8 zbog dva osnovna razloga: prvo, više od desetljeća nakon izlaska iz recesije imali smo niži koeficijent što je utjecalo na iznose mirovima samostalnih umjetnika; drugo, umjetnici zaposleni u kazalištima, na primjer, ili školama (glumci, dirigenti, kostimografi, scenografi, učitelji) u to su vrijeme imali koeficijent 1,84, do danas im je i povećan. Stoga smo svim klubovima zastupnika Hrvatskoga sabora 13. ožujka 2023. uputili prijedlog za podnošenje amandmana na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima te o tome obavijestili Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i državni proračun te Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu. Traženo je uvećanje koeficijenta s 0,8 na 1,8. Tri kluba zastupnika prihvatila su naš prijedlog i predložila amandmane. Nakon toga sam osobno nazivao zastupnike vladajuće koalicije i molio ih da glasaju za te amandmane. Četiri zastupnika obećala su mi da će to učiniti, a jedan mi je obećao da će biti suzdržan. I svoja su obećanja ispunili. Glasanje je bilo 17. ožujka 2023. Amandmani nisu prihvaćeni jer je kompletna oporba napustila sabornicu neposredno prije toga zbog 4. točke dnevnoga reda (tema je bio Zakon o roditeljima-odgojiteljima) i nije se vratila. Tako nam je koeficijent povećan na 1,2. Samoorganizirana skupina umjetnika, članova HZSU-a, organizirala je prosvjed na Markovu trgu 22. ožujka, te je pozvala Upravni odbor i mene osobno da ih podržimo dolaskom na prosvjed. Pet dana nakon donošenja odluke u Saboru! Nakon svega što smo poduzeli prethodnih dana, jednoglasni je zaključak Upravnoga odbora bio da to nema svrhe.

Razgovarao: Tomislav Šovagović

(nastavlja se)

Tekst je dio niza „Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu?“, a na Portalu HKV-a objavljen je u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2024. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.

Povezano

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (1)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (3)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (4)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (5)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (6)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (7)

T. Šovagović: Samostalni umjetnici i njihova egzistencija – teret ili korist društvu? (8)