Dokdo ili Tokto, Takeshima ili Liancourt, ili briga o nacionalnom teritoriju

Prosječno obrazovan Hrvat sigurno nikada nije čuo za korejske otoke, bolje rečeno hridi , negdje izgubljene u morskim prostranstvima između Južne Koreje i Japana, nazivljem Dokdo ili Tokto. Te iste otoke japanci nazivaju Takashima, dok su ih Europljani prozvali Linacourt, prema imenu nekog francuskog kitolovca iz polovice 19 st. što se nasukao na njihovim grebenima. Ovi otočići, zapravo 2 veća otočića i 35 stijena, što imaju najvišu točku od 169 m, i ukupnu površinu manju od 0,2 kvadratna kilometra, nastali kao posljedica djelovanja vulkana, tokto3zapravo su sami po sebi potpuno nevažni.

Danas, naseljeni su slovom i brojem s 2 stalna stanovnika, Koreanaca, ribarom hobotnica i njegovom ženom, te nekom vrstom rotirajuće, korejske posade policajaca (obalna straža), njih 37. Koreja je od 1910. do 194.5 bila japanska kolonija, a spor oko ovih otočića proteže se i koje stoljeće duže. De facto, Koreja upravlja ovim područjem, no Japan se ne odriče ambicija da u konačnici i de iure povuče graničnu crtu i „zaokruži svoj teritorij“.

Svakako, ne treba zanemariti osjetljivost Japana na okupirane i otete „sjeverne otoke“, Sahalin, nakon kapitulacije 1945. od strane tadašnjeg SSSR-a, što niti današnje političke garniture Rusije nemaju namjeru vratiti. Strpljivost Japanaca u dosizanju svojih ciljeva nije ograničena jednom ili dvama naraštajima, svojstveno domoljublje i spremnost osobne žrtve za domovinu, zorno iskazuje kako će se sporovi oko nacionalnog teritorija voditi možda još koje stoljeće, ali niti jedan političar Japana, nikada neće priznati legitimnost otkidanja nacionalnog teritorija.

Povod današnjih diplomatskih razmirica jest japansko navođenje u školskim knjigama, kako su ovi otočići i hridi dio teritorija Japana. Bučna i benigna reakcija južnokoreanaca svodi se na bojkot kupovine avionskih karata japanskih avio prijevoznika, za potrebe korejskih političara. Razloge u sporenju možda treba tražiti u bogatom ribolovnom području što okružuju ove izgubljene otočiće, u vremenima gospodarskih kriza, kada mnogoljudne zemlje brinu kako osigurati jeftinu hranu i radna mjesta. Da, treba i spomenuti i nedavno otkrivene zalihe plina, potencijalno zanimljive objema energetski zavisnim zemljama.

Nemjerljive šteteNemjerljive su dugoročno nanošene štete, kada su iz ovih ili onih razloga, malo po malo, „odgiženi“ dijelovi Hrvatske i „zauvijek“ i bez političkog protivljenja, dijelovi teritorija predani „susjedima“Poanta ove priče leži u osvrtu na Hrvatsku i njene „političke predstavnike“ proteklih 70-ak godina, koji su potpuno neodgovorno, nestručno, politikantski i usko-ljudski sebično, „rješavali“ hrvatske teritorijalne sporove.

Hrvatski slučaj

Nemjerljive su dugoročno nanošene štete, kada su iz ovih ili onih razloga, malo po malo, „odgiženi“ dijelovi Hrvatske i „zauvijek“admin dunavi bez političkog protivljenja, dijelovi teritorija predani „susjedima“. Hrvatska je izgubila svoj biser Boku i zaljev, jer niti jedna politička garnitura (zanemarimo komuniste, današnje EU globaliste koji se samo odriču) nije nikada javno izrekla kako tu granicu Hrvatske i Crne Gore smatra privremenom! O Srijemu, Banatu i Bačkoj, se ne priča jer je „završena priča“, ali i Dunava se danas, u ime „regiona i EU stabilnosti i budućnosti“, današnji političari Odriču! Srbija, ovom politikom održavanja statusa quo, zapravo nameće da se i službeno uspostavi „granica sredinom Dunava“! O Jadranu i gospodarskom („EU“ talijansko-slovenskom) pojasu, o clownu Jošku Jorasu što Hrvatsku izvrgava ruglu, ali i teritoriju bivšeg portoroškog aerodroma izgubljenog regulacijom rječice, o otimanju iz BiH i olakom odricanju prava na dijelove teritorija, u korist BiH, većinom etnički, ratom „očišćenih“ od Hrvata, ne treba trošiti riječi!

Ove „naše“ odnarođene političare, opčarane EU globalizmom, opijenih sjajem bruxelleskih fotelja za odabrane, pokoji kvadratni kilometar darovan susjedima ne brine uopće! A upravo nam jedan Japan i Koreja, trebaju biti uzor, kako teritorijalni sporovi traže strpljivost, ponekad traju stoljećima, ali u nikako se ne odustaje od nacionalnih interesa. Posebno ne u dnevnopolitičku svrhu i kratkoročni politički cilj!

Damir Tučkar

Pet, 24-09-2021, 03:01:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.