Službena inicijativa: Kažnjavanje nedjela komunizma

Ovih mi je dana pažnju privukla jedna „mala vijest" o kojoj u našem medijskom prostoru, u tiskovinama ili možda TV, sasvim očekivano nema nikakve informacije pa se za Hrvatsku to „nije dogodilo". Ta praksa selektivnog informiranja s primjesama „tumačenja" dobro je poznata svima koji su veći dio života proživjeli u „proleterskom raju demokracije", svejedno, bila to Jugoslavija ili Litva. Iz ove „male vijesti" oko traženja podrške za inicijativu jasno je vidljivo kako sve tranzicijske zemlje, danas članice EU, pate od iste „boljke" koja muči i Hrvatsku.

Naime, ministri vanjskih poslova Litve, Latvije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Češke službenim su dopisom 14. prosinca 2010. od europske povjerenice za pravosuđe, čuvene po brojnim, raznovrsnim pokrenutim inicijativama u EU, gđe. Viviane Reding, zatražili kažnjavanje „javnog podržavanja, negiranja i bagateliziranja totalitarnih zločina". Viviane Rednig je trenutno potpredsjednica Europske komisije za pravosuđe, temeljna ljudska i građanska prava. Pismo je inicirano od strane litvanskog ministra vanjskih poslova g. Audronius Ažubalisa, koji je izjavio kako "negiranje međunarodnog zločina mora biti podvrgnuto istim normama, kako bi se spriječila rehabilitacija i ponovno rasplamsavanje totalitarnih ideologija".

Ministar također ističe kako „svi znaju" za nacističke zločine, posebno holokaust, čije je negiranje danas kažnjivo i u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim zemljama. U isto vrijeme samo jedan dio Europe je svjestan komunističkih zločina. Posebno je naglašen značajan rad Europske komisije i zemalja članica EU na stvaranju EU na temeljima zajedničkih vrijednosti. Te su vrijednosti humanost, osuda genocida i ratnih zločina, što uključuje zločine totalitarnih režima, što je istaknuto u EU Stockholmskom programu iz 2009. godine! U stavu ga je podržao češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg ističući kako svi koji su služili diktatorima totalitarizma, bilo Hitleru, bilo Staljinu - suučesnici su u zločinu.

Rumunjski povjesničar Marius Opera, bivši predsjednik državnog instituta za istraživanje komunističkih zločina u Rumunjskoj, u veljači 2010. je inicirao donošenje „Praške izjave" u kojoj se ističe:

„Zahtijevamo da se komunističke zločine tretira kao i holokaust, to znači da se pred sudom nađu zločinci iz vremena komunističkog režima. Njihova nedjela ne smiju zastarijevati... mi zahtijevamo pravomoćne sudske odluke, a ne samo moralnu zadovoljštinu. Mora se kazniti sve one koji su u ime komunizma ubijali, počinili zločine. Neprihvatljivo je da danas živimo u susjedstvu ubojica i zločinaca. To su zločinci koji su ubijali i mučili u ime ideologije. Što ih razlikuje od nacista? Ništa!".

Glasnogovornik povjerenice Reding, g. Matthew Newman je reagirao na dopis rekavši:

„Zločini totalitarnih režima su dio kolektivnog sjećanja Europe. Otkako smo dobili zahtjev, radimo na izvješću, koje bi trebao biti gotovo do kraja godine. U tom ćemo izvješću zaključiti jesmo li u stanju doista kazniti ljude koji negiraju zločine totalitarnih režima".

U ovom se osvrtu na pokrenutu inicijativu ne namjeravam baviti inačicom „totalitarne ideologije" prakticirane desetljećima u Hrvatskoj, jer na ovom  Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća od samih početaka djelovanja ispisani su brojni prilozi na ovu temu, podržane su ili pokrenute razne inicijative, tribine, a koje su uvelike bile od strane zvaničnih institucija „marginalizirane, ignorirane, prešućivane". Sasvim u skladu s ideologijom koja je svoje stranačke pripadnike oduvijek, kada je ideologija sama ili „provedba direktiva partije ili vođe" u pitanju, smatrala iznad zakona.

Nedodirljivost lika i djela Josipa Broza Tita, 30 godina nakon njegovog fizičkog nestanka s ovog svijeta još je uvijek na djelu i u Hrvatskoj, kao što to svjedoče brojni trgovi i ulice naših mjesta i gradova. Hrvatska još uvijek nije procesuirala, sasvim očekivano s obzirom na biografije glavnih političkih subjekata institucija društva, niti jedan zločin razdoblja komunističke diktature. Čak štoviše, medijski se podržava slika „nostalgije" za lijepim danima zajedničke prošlosti u bivšoj državi, a oba posljednja Predsjednika sa žarom pričaju o „lijepim kapama partizankama".

U EU se želi što prije, bezuvjetno, ali i „selektivno" u zadovoljavanju kriterija, posebno pridržavanja dviju rezolucija VE o osudi ideologije komunizma. Iz ove pokrenute inicijative nekoliko „novih" EU članica vidljivo je kako i u samim institucijama EU ne postoji baš strogo sankcioniranje nepridržavanja osude ideologije komunizma. Stoga ova inicijativa nekoliko ministra unutar EU možda da i neki poticaj u Hrvatskoj, kako bi se, kada je ideologija komunizma i jedno nesretno razdoblje iza nas, pokrenule stvari „s mrtve točke".

Dobro je znano da u Hrvatskoj djeluju mnogobrojne „nevladine organizacije" koje u Hrvatskoj tako jako brinu o stupnju razvoja demokracije, ali, oko osuda natruha ideologije komunizma u društvu, istraživanju nekažnjenih zločina i kažnjavanju živućih zločinaca ove epohe, rješavanju sveukupne problematike razdoblja komunizma one ne posvećuju nikakvu pažnju. Izgleda da, pridruživanje ovoj inicijativi unutar EU, Hrvatska, kao kandidat s „izglednim" primanjem u 2013. godine, ne misli poduzimati baš ništa! Pa čak niti informirati svoje građane.

Damir Tučkar, dipl. ing.