Sastanak Bilderberg grupe

Pred petnaestak godina malo tko je znao za postojanje Bilderberg grupe, njihove godišnje sastanke, rasprave, ciljeve, postojanje i značaj ove GrupaIako je Bilderberg grupa svoj prvi sastanak održala još davno, od 29.- 31. svibnja 1954. u Osteerbeeku /Nizozemska/ u hotelu Bilderberg po kojemu su i dobili ime (Bilderberg Grupa ili Klub ili Konferencija), tek je posljednja dva desetljeća dospjela u fokus i interes javnosti. Sada se znaju neke formalne činjenice o djelovanju Grupe, kao što je npr. vremenski okvir sastanka, koji se i ove 2019. održava od 30.svibnja do 2.lipnja, u Montreuxu, na obali Ženevskog jezera, u hotelu, dakako s 5 zvjezdica, Fairmont Le Montreux Palace (kanton Vaud).“neformalne grupe” vrlo, vrlo utjecajnih ljudi na svijetu u kojem živimo, njihov “rad” uglavnom je bio negiran, a ta je tajanstvenost, posebno putem “nekontroliranog interneta”, dovela do publiciranja mnogih teorija zavjera, vezano uz diskusije i posljedičnu globalnu primjenu zaključaka poslje godišnjih sastanaka “Kluba”. Iako je Bilderberg grupa svoj prvi sastanak održala još davno, od 29.- 31. svibnja 1954. u Osteerbeeku /Nizozemska/ u hotelu Bilderberg po kojemu su i dobili ime (Bilderberg Grupa ili Klub ili Konferencija), tek je posljednja dva desetljeća dospjela u fokus i interes javnosti. Sada se znaju neke formalne činjenice o djelovanju Grupe, kao što je npr. vremenski okvir sastanka, koji se i ove 2019. održava od 30.svibnja do 2.lipnja, u Montreuxu, na obali Ženevskog jezera, u hotelu, dakako s 5 zvjezdica, Fairmont Le Montreux Palace (kanton Vaud). Hotel sa 236 soba i apartmana, svim mogućim i od strukture gostiju očekivanim uslugama i tretmanima, nudi punu diskreciju sudionicima, a policijska zaštita, uz vrlo vjerojatno brojne obavještajne službe garantiraju i ovaj puta nedostupnost bilo kakvoj medijskoj znatiželji, odnosno “curenju” informacija o diskusijma i zaključcima.

Druga poznata činjenica jest da sastanku prisustvuje, barem je tako posljednjih desetljeća, oko 120 do 150 sudionika. Odabranici sastnaka uvijek su značajni ljudi trenutka, politički vođe, različiti utjecajni ljudi, eksperti iz gospodarstva, financija, sveučilišta, pa čak i iz “medijskog okoliša”. Imena sudionika iz godine u godinu su različita, ali, kada se sa distance pogledaju popisi prijašnjih sastanaka, sagleda kontekst zbivanja i vremenskog trenutka svijeta, jasniji su i utjecaji na političke odluke, na svjetskoj razini, u godinama nakon diskusija ovog “debatnog kluba”. Valja dodati kao je 2013, “neimenovani izvor” otkrio listu The Daily Telegraph, kako nije rijetko da se na sastanku pojave i osobe, čija se imena ne nalaze na popisima sudionika, ali samo na “jedan dan” (ili “zanimljivu” temu)!

Treća poznata činjenica o Bilderberg grupi jest, kako je namjera ovog trodnevnog foruma, “kontinuitet dijaloga” Europe (misli se na EU i ostale “značajne zemlje Europe”) i Sjeverne Amerike (USA i Kanada). Iako se sami “Bilderbergovci” ne izjašnjavaju detaljnije, može se zaključiti da se “zapadni svijet” kakvog znamo od vremena nakon KissingerIma i jedno ime, koje se ne veže uz formalne strukture Kluba, ali koji je i dalje “u sjeni” svih aktivnosti Kluba, a to je, dobro nam znani Henry Kissinger!II. svj. rata, na neki način “usuglašava” oko najznačajnijih tema trenutka u cilju “osiguranja nesmetanog odvijanja poslovnih operacija na dobrobit zemalja zapada”. Teoretičari zavjera dodaju da se možda ipak radi o zaštiti interesa bankarskog-industrijskog sektora u globalnom poslovanju.

Četvrta činjenica, koja također doprinosi tajnovitosti rada Kluba (Grupe) jest njen formalni ustroj. Sastanke organizira Foundation Bilderberg Meetings, koju vodi “Steering Committee”, a između sebe odabiru Predsjednika. Ova grupica ljudi, sa četverogodišnjim mandatom, odabiru godišnje teme diskusija i liste sudionika sastanka. Zanimljivo je da, iako su troškovi malog “sekreterijata” pokriveni iz “privatnih izvora” , troškove “domaćinstva samih godišnjih sastanaka” u nadležnosti su onih članova “Steering Committee” iz zemlje koja je domaćin skupu! Trenutno Predsjednik Steering Committeea od 30 članova je Castries Henri de (FRA), Institut Montaigne! Najveći broj sudionika “Steering Committeea” jest iz USA (njih 6), Njemačka,Italija i Britanija (2), dok sve ostale zemlje imaju po jednog člana (Francuska, Portugal, Španjolska, Nizozemska, Danska, Norveška, Švedska, Irska, Turska, Švicarska, Belgija, Grčka, Austrija, Poljska i Kanada). Ne manje zanimljiva su i imena, od bankara i industrijalaca do nekadašnjih političara. Ipak, ima i jedno ime, koje se ne veže uz formalne strukture Kluba, ali koji je i dalje “u sjeni” svih aktivnosti Kluba, a to je, dobro nam znani Henry Kissinger!

O čemu se raspravlja ove godine

Zanimljiva je i lista od oko 130 obznanjenih sudionika ovogodišnjeg skupa, primjerice biti će tu i Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO, a prema Swiss daily ili Tages Anzeiger, prisustvovati će i državni sekretar Mike Pompeo (USA), navodno, sjedit će uz utjecajnog švicarskog političara Ueli Maurera, trenutno Predsjednika Švicarske Federaci-e. Goldman Sachs je predstavljena kroz nama znan “EU lik” Jose Manuel Barrossa, a treba i spomenuti kako je prisutan i savjetnik iz Bijele kuće, Jared Kusner. Skup svakako ne bi mogao “proći”, a da na njemu nema Zanny Minton Beddoes urednika časopisa The Economists i Martina Wolfa, glavnog komentatora Financial Timesa. Iskreno, svaki sudionik je zasigurno pomno odabran, ne samo zbog onog što će na skupu reći, već prvenstveno zbog toga kako će, kada se sa skupa vrati “na radno mjesto” - usklađeno djelovati do idućeg skupa!

No, više od samih sudionika, važnije su i teme o kojima će sudionici govoriti:

1. Strateška stabilnost (A Stable Strategic Order)

2. Kako dalje s Europom?

3. Klimatske promjene i održivi razvoj

4. Kina

5. Rusija

6. Budućnost kapitalizma

7. Brexit

8. Etika umjetne inteligencije (Artificial Intelligence)

9. “Naoružanje socijalnih medija” (The Weaponisation of Social Media)

10. Važnost svemirskih istraživanja

11. Kibernetička sigurnost (Cyber Threats)

Kako nema detaljnijih pojašnjenja o temama za diskusiju, možemo samo nagađati u kojem smjeru će se one kretati. InternetAfera “Wikileaks” i sudbina Juliana Assangea, snaga Google platforme i mogućnost “kanaliziranja i favoriziranja pretraživanja”, Facebook “nesnalaženja” u baratanju osobnim podacima i sl. primjeri, bude strahove od moguće “orwelizacije” društva. Već iskazani trendovi načina korištenja interneta i “naplata autorskih prava”, namjere “nekih vlada i zemalja” da ograniče korištenje interneta, u biti da kontroliraju što njihovi građani smiju ili ne smiju “raditi” na internetu, daju krila “teoretičarima zavjera” i političkim poklonicima “Big brother is watching you” društva. Dok se pod točkom 1 može pretpostaviti kako će se sudionici zauzeti za nastavak smjera današnje globalizacije, odnosno uvjeta poslovanja globalnih kompanija u “stabilnom euroatlantskom okruženju” , oko toga što će moćnici zaključiti o Europi (EU ?) neizvjesno je! Indikativno je kako je pitanje Brexita izuzeto iz točke 2, a što “špekulantima političkih analiza” daje prostora za ideju kako će se Brexit formalno provesti, ali Europa ostaje s Britanijom u “jedinstvenom prostoru poslovanja”!

Neizbježan je zaključak, kako su Rusija i Kina i dalje veliki problem za “zapadni svijet” i dosadašnju gospodarsku supermaciju. Budućnost kapitalizma je tema koja sugerira da su “shakers and movers” našeg svijeta razumjeli poruke masa, nezadovoljnih posljedicama globalizacije i gospodarskih trendova koji doprinose, pojednostavljeno rečeno, daljnjem trendu bogaćenju bogatih i siromašenju siromašnih, uz “nestajanje (smanjenje) srednjeg sloja” zemalja zapadnih demokracija. Posljednje 4 “tehnološke teme uz brojne vezane socijalne implikacije” sugeriraju nam dugoročne promjene društva koje nosi superbrza tehnološka revolucija u kojoj živimo.

Očito je kako treba uskladiti i legislativu na “zemlji i nama obližnjim planetima i prostranstvima” spremnim za razdoblje gospodarske eksploatacije. Tako bi valjda trebalo tumačiti točku 10, a ne kako “UFOlozi” priželjkuju kao trenutak kada će nas “zemaljski moćnici” ipak suočiti sa činjenicom postojanja ET rasa i njihovu pristutnost u “našem prostoru”! I dok nam je jasna namjera podizanja “borbene gotovosti” nacionalnih sigurnosnih sustava od opasnosti “digitalnih ratnih pohoda virtualnim prostranstvima”, točka dnevnog reda “The Weaponisation of Social Media” budi kontraverze i “loš osjećaj”.

Naime, afera “Wikileaks” i sudbina Juliana Assangea, snaga Google platforme i mogućnost “kanaliziranja i favoriziranja pretraživanja”, Facebook “nesnalaženja” u baratanju osobnim podacima i sl. primjeri, bude strahove od moguće “orwelizacije” društva. Već iskazani trendovi načina korištenja interneta i “naplata autorskih prava”, namjere “nekih vlada i zemalja” da ograniče korištenje interneta, u biti da kontroliraju što njihovi građani smiju ili ne smiju “raditi” na internetu, daju krila “teoretičarima zavjera” i političkim poklonicima “Big brother is watching you” društva. Jesu li strahovi opravdani ili ne, vidjeti ćemo “kada završi sastanak Biderbergovaca”!

 Damir Tučkar