U sjeni slučaja Agrokor

Hrvatsko gospodarstvo temeljito potresa „slučaj Agrokor“, kojeg, dojam je, politika Agrokorspašava kupujući vremenom socijalni mir u vremenima Uskrsa, a za mjesec-dva, kada se „utvrde“ stvarne dubine bezdana financijske dubioze, proći će i lokalni izbori, doći će vrijeme za radikalnije poteze i mjere. Potpuno je razumljivo kako je sva medijska pažnja i interes još uvijek zaposlenih u Hrvatskoj usmjeren na „Agrokor“, ne samo zbog prijetnje lančane reakcije bankrota i ljudi i mnogobrojnih gospodarskih subjekata, velikih i malih, već i zbog toga što Agrokor simbolizira svu bijedu privatizacije na Hrvatski način!

Uspon i pad tajkuna Ivice Todorića mnogi vezuju uz „model 200 bogatih obitelji“, drugi pak uz pojašnjenja kako su pripadnici „političke elite“ iz bivše države, nelustrirani u današnjoj Hrvatskoj, temeljem „veza i poznanstava“ nove političke nomenklature Hrvatske, Mudinrićneovisne o ideologiji, izgradili svoja gospodarska carstva! Na prelasku milenija veoma uspješni poduzetnici i manageri, bliski politici ili iz nje proizašli, bili su Ivica Todorić, Ivica Mudrinić i Tomo Horvatinčić. Djelujući u potpuno različitim gospodarskim područjima, poslovno su i te kako suradjivali, ali sudbine su im nakon petnaestak godina poprilično različite.

No vratimo se na kratko na dane njihove poslovne idile, kako bi pojasnili današnjicu HT-a. U vremenima nakon preuzimanja HT-a od DT-a, startao je program FoCus čiji je cilj bila „transformacija kompanije“. Naizgled, ogromnim iskorakom u informatičkim rješenjima, ali i izgradnjom „novog managementa“, nove korporativne DT kulture rada, dakako, sve uz „pomoć“ nebrojnih svjetskih konzultantskih kuća, pa tako i nositelja projekta, Cup Gemini & Ernst Yung! Bivši političar, odabranik HTza čelnika HT-a, Ivica Mudrinić, započeo je svoju transformaciju kompanije, simbol nacionalnog tehnološkog ponosa u tada, i u svijetu, izuzetno propulzivnoj gospodarskoj grani – telekomunikacijama. Drugi Ivica, ovaj danas „napola omrznuti“, Todorić, osim „preuzimanja“ Kulmerovih dvora, stvarao je carstvo maloprodajnog lanca uz brojne megalomanske planove preuzimanja kompanija proizvođača robe koju prodaju njegova prodajna mjesta.

Zli „glasovi“ govore kako je uspjehu Agrokora malo pripomoglo i to što nije bilo stranke u Saboru, čije kandidate, kroz desetljeća, u svim tim ciklusima predizbornih političkih sučeljavanja, nije potpomagao donacijama! Oni glasovi, još zločestiji, govore i o „utjecaju“ Ivice na politiku i izvan predizbornih vremena, pa i danas neki tvrde kako je tzv. Lex Agrokor pisan u cilju očuvanja „lika i djela“, zapravo imovine Ivice Todorića. Tomo Horvatinčić je pak uvelike gradio i osobno profititao, a u vezi ovog trojca uspješnih poslovnih ljudi, posebno se ističe „HOTO tower“ u Savskoj ulici, u kojeg je „HT Ivica“ smjestio svoj „managerski tron“.

Kada je spomenuti HT projekt FoCus pokrenut, počeo se graditi HOTO tower, čije sam nicanje od temelja, s Hotonajužim teamom FoCus, godinu dana promatrao iz susjednog CIBONA tornja. U njemu je naime jedan Ivica iznajmio od drugog Ivice dva kata „neuređenog prostora“, dok je Tomo s „Bandićevim urbanistima“ vodio bitku treba li HOTO imati 15 ili 19 katova (naravno, više katova viši profit)! Bilo kako bilo, sa gašenjem FoCus programa, u kojem je uspješno potrošeno oko 50 mil eura HT-a, a neuspješno „konzultiran“ svjetski konzultantski div CGEY, HT ostaje bez željenog informatičkog rješenja. Tomo ubrzo po HT useljenju, preprodaje HOTO toranj opet nekoj svjetskoj firmi za manipuliranje poslovnim prostorima, a HT Ivica nastavlja plaćati „povoljan najam“ HOTO tornja, vjerojatno u visini Tominih kreditnih obaveza za gradnju tornja! I tako desetak godina! Danas, dok HOTO toranj zjapi prazan i neiznajmljen, HT centar moći je pred par godina uselio u iznajmljeni prostor tzv. SKY Officea „na kraju grada“, zajedno sa agencijom HAKOM, opet uz prilično „paprene cijene najma“, ali to je druga priča. Pa vratimo se temi, koja danas nije tretirana u visokotiražnim dnevnim tiskovinama ili dalekovidnici, ali koja ipak privlači pažnju, barem zaposlenih u HT-a i dioničara HT-a.

SIMPA štima svima

Iako je mobilna telefonija već pred par godina prestala biti istinski zlatni rudnik svih telekomunikacijskih T comoperatora, ipak je i dalje veliki generator njihovih prihoda, pa ne čudi kao oni iznova osmišljavaju akcije kako privući korisnike ili ih „navući da troše više“. Tako i u HT-u svoje voditelje, šefofe, direktore, pored ostalog u sustavnom ocjenjivanju njihove uspješnosti, potiču na osmišljavanje raznih ideja za dobrobit kompanije, koje "Inovativnost"Inovativnost naših ljudi, kao što ćemo vidjeti na primjeru ovog HT internog programa, nije uvijek usmjerena na dobrobit kompanije, već se ponekad „pronađu rupe“ kojima se popuni vlastiti džep! Posebno ako HT i nije „tvoja kompanija“!onda prolaze evaluacije i neke od njih bivaju implementirane. Dakako, izvrsno i svakako hvale vrijedno za svaku kompaniju, jer ako je kompaniji bolje zbog veće zarade ili nižih troškova ispostave usluga korisnicima i zaposlenima je bolje, dobit će neki bonus, priznanje, osjećati će kompaniju više „svojom“.... Ukratko, moderno je kazati tzv. „win-win“ situacija i za upravu i za zaposlene, naravno, kada ne bi bilo onog čuvenog ALI!

Naime, inovativnost naših ljudi, kao što ćemo vidjeti na primjeru ovog HT internog programa, nije uvijek usmjerena na dobrobit kompanije, već se ponekad „pronađu rupe“ kojima se popuni vlastiti džep! Posebno ako HT i nije „tvoja kompanija“! No, da skratim i opišem što se dogodilo. HT je „naš“ najveći telekom operator sa najbrojnijom klijentelom usluga nepokretne telefonije, poput internetskog pristupa ili tzv. IPTV (internet televizija). Da bi se ta usluga osigurala na lokaciji korisnika, osim parice ili optičke niti, korisniku je potrebno dostaviti i neku opremu, poput modema ili tzv. set top boxa za isporuka programa televizije. Ma koliko cijene te opreme bile na svjetskom tržištu niske, ipak se kod nekoliko stotina tisuća korisnika ovih usluga, i za jedan „bogati HT“ javlja problem. Novac, u vidu opreme, kumulativno sagledano, instalirane kod Telesvih korisnika je golem, a kako i sva druga tehnička roba, ima neki svoj vijek „tehnološkog trajanja“. Operatori procijenjuju kada treba biti zamijenjena novom generacijom opreme koja će u konačnici korisniku donijeti veće brzine rada i natjerati ga da „više troši na HT usluge“!

A na užas svih operatora, postoje i korisnici koji mijenjaju operatore, pa i takvi trebaju vratiti „svoju opremu“ dotadašnjem operatoru. Korisnici su naravno svakakvi, odugovlače s povratom, često ih „nema doma“, a nije baš da će HT podizati „tužbe i ovrhe“ radi zamjene opereme. Dakle, tu staru opremu netko, HT ili korisnik, morali bi nekako i negdje vratiti, te su stoga inovativni manageri osmislili program kako stimulirati korisnika i tehničara na terenu, da se dogovore kako i kada i gdje pokupiti opremu. I osmislili su da se korisnika nagradi SIMPA bonom od 50 kn na SIMPA broj „po želji korisnika“, za svaki stari komad vraćene opreme, a samog tehničara sa novčanom nagradom od 50 kuna na njegov bankovni račun! Svakome sa strane, posebno onima sa malo „zrnca soli“ u glavi, ali i poznavanja „poslovne logike i inovativnosti naših ljudi“, u startu bi bilo jasno kako je izazov zarade X puta 50 kuna, na bazi od desetke tisuća potencijalnih korisnika za povrat opreme, jednostavno prevelik, a da ne dodje „fantastičnih rezultata programa“ vraćanja opreme. Naravno, ova u suštini dobra ideja (valjda je netko od managera HT-a izračunao da je cijena od 50+50 kuna za povrat starog komada opreme u HT skladište – dobar poslovni HT potez!) imala je u samom startu ugrađen „bug“: nedostatak jasne informatičke podrške s formalnim kontrolama koje bi onemogućile zbivanja koja su se dogodila.

Druga je pak neumitna činjenica da većinu terenskih tehničara više ne čine zaposlenici HT, već nekih drugih „outsource“ firmi, čiji „osjećaji spram HT-a“ variraju u odnosu na iznose njihovih plaća kod tih poslodavaca koje je HT angažirao. Kada je „pukla bruka“ HT je bio prisiljen izdati internu obavijest gdje je sukus:

„Odjel Korporativne sigurnosti utvrdio je da su 184 zaposlenika sudjelovala u nedozvoljenim radnjama, čime je kompaniji nanesena direktna materijalna šteta od 936.000 kuna. Naime, 184 tehničara, uglavnom iz regije Sjever, iskoristilo je „rupu u procesu“ te su pojedinci otuđili između 50 i 400 tisuća kuna. Nakon što je program prekinut, tehničari su iskoristili nedostatak kontrole u procesu i upisivali masovno telefonske brojeve raznih poznanika, uz lažne serijske brojeve opreme koju su navodno vratili, i tako stjecali materijalnu korist. Iako je pojedinačni iznos bio samo 50 kn, to nije omelo pojedince da lažno upisuju podatke u sustav i po nekoliko stotina puta.Sankcije prema svima uključenima u ovaj slučaj, ovisno o visini štete i radnoj ulozi, bit će rigorozne - od otkaza i kaznenih prijava do upozorenja pred otkaz, smjena s mjesta voditelja, trajnog smanjenja plaća i nadoknade materijalne štete.“

U priopćenju nema niti slova o odgovornosti jednog ili više managera koji su implementirali program, nisu OdgovornostU priopćenju nema niti slova o odgovornosti jednog ili više managera koji su implementirali program, nisu ga nadgledali i nisu imali pojma da se zlouporabe dogadjaju, sve dok „netko“ iz operative (savjestan HT zaposlenik!) nije upozorio Korporativnu sigurnost! Na žalost i ovaj slučaj svjedoči kako su oni koji su „izgradili“ ovaj novi HT, transformiravši ga uspješno u dio DT globalnog, EU operatora, usprkos svih održanih „team-buildinga“ izgubili poveznicu zaposlenik-upravljačke strukture-kompanijaga nadgledali i nisu imali pojma da se zlouporabe dogadjaju, sve dok „netko“ iz operative (savjestan HT zaposlenik!) nije upozorio Korporativnu sigurnost! Na žalost i ovaj slučaj svjedoči kako su oni koji su „izgradili“ ovaj novi HT, transformiravši ga uspješno u dio DT globalnog, EU operatora, usprkos svih održanih „team-buildinga“ izgubili poveznicu zaposlenik-upravljačke strukture-kompanija! Da, pokrenuti će se sudski sporovi, dodijeliti će se otkazi, neke ce firme iz „outsource programa“ možda i prestti poslovati sa HT, možda će „u tišini“ i netko od managera na nižim razinama biti prisiljen promijeniti radno mjesto, ali ostaje gorak okus da do tih nemilih dogadjaja nije trebalo uopće doći. Uz malo bolju Upravu, jer, kako narod kaže, „od glave riba smrdi!

Godišnja skupština dioničara i HT dividenda

Glavna skupština HT-a, zakazana za 25.travanj, ove bi godine mola biti zanimljivija nego inače, sudeći prema dionicepristiglim prijedlozima za uvrštenje na dnevni red. Dok se u nizu proteklih godina dijelila pozamašna dividenda, pa čak do 30-ak kuna po dionici, pred pargodina započeo je trend smanjenja do lanjskih 9 kn/dionica, a koji je kulminirao ove godine s prijedlogom od 6 kn/dionica. Stoga je bila razumljiva reakcija došla od bar jednog dioničara, sa protuprijedlogom za isplatu 11 kn/dionica! A zanimljivo je, na uvrštenje u Dnevni red došla je i točka jednog malog dioničara, fizičke osobe sa 70 dionica, a koj ukazuje da nešto baš i ne „štima“ u upravljanju HT kompanijom. No, pođimo redom.

Reifeisen društvo za upravljanje investicijskim fondovima, njih 9 u pitanju sa ukupno 9,33% temeljnog kapitala i prava glasa protuprijedlogom traži isplatu oko 11kn/dionica temeljeći svoj zahtjev jednostavnim činjenicama. Naime, u 2016. g. HT je ostvario dobit od preko 960.000.000 kuna, zanimljiv iznos sličan svih proteklih godina od privatizacije HT-a, a za kojim je vjerujem uzdisao svaki ministar financija u svim Vladama RH od tada do danas. Prema ovom protuprijedlogu, svega oko 650.000 kuna bi se raspodijelilo u zadržanoj dobiti. Prema obrazloženju protuprijedloga traži se isplata cijele nekonsolidirane dobiti, jer je analitika RF društva zaključila kako je konsolidirana dobit HT i veća, pa bi bilo prostora i za isplatu i veće dividende. Također, obrazloženje RF društva daje neka zanimljive, a zapravo većini, posebno malim dioničarima, činjenice koje govore kako HT barata svojim kapitalom. Naime u posljednjim godinama HT u svojoj bilanci ima neprimjereno visoka sredstva bilježenih u rubrici novca i novčanih ekvivalenata.

Strategija firme koja je ove godine obznanjena akvizicijom Crnogorskog telekoma, očito je iz financijskih Crnogorski telekomizvješća, kani se nastaviti, pa se i može očekivati stidljivo najavljena mogućnost kupovine Makedonskog telekoma (opet od Magyar telekoma). No, RF društvo smatra kako usprkos toga nema potrebe za tako visoke rezerve likvidnosti kao danas i da njihovo smanjenje ne će utjecati na mogućnosti investiranja. HT je inače gotovo nezadužen, pa je trošak kapitala nepotrebno visok (s obzirom na veličinu bilance), jer su kamate na dužničke vrijednosne papire povijesno na najnižim razinama. Svakako valja kritizirati, sa pozicija dioničara, odluke HT-a da plasira rezerve likvidnosti u europske korporativne dužničke papire čiji je godišnji prinos približno 0%! I da stvar bude još bolja, ulaganje je obavljeno u papire sa malim kreditnim rejtingom, pa ne čudi da je efekt ulaganja, prema računovodstvenim izvješćima – negativan!

Sada možemo samo špekulirati o motivima ulaganja novčanih sredstava, a za što valjda postoji neka osobna odgovornost, a možda se to loše ulaganje u HT-a i ne propitkuje, ako je odluka donesena u Bonnu? Bilo kako bilo, DT valjda zna što radi, a RF društvo gledajući samo „financijske bilance“ postavlja pitanja i daje protuprijedlog. Logično, bolje je dioničarima isplatiti dobit, posebno mirovinskim fondovima koje RF društvo zastupa, nego „ulagati“ neracionalno. Ono što čudi jest, da se nitko od većim dioničara, sve protekle godine, nije usudio dati primjedbu na Glavnoj skupštini o načinu upravljanja kompanijom.

A da se sada javljaju glasovi, makar malih dioničara, o načinu upravljanja HT-om, dakle ne samo o UpravljanjeDa se sada javljaju glasovi, makar malih dioničara, o načinu upravljanja HT-om, dakle ne samo o „upravljanju“ novcem, svjedoči i službeni prijedlog jednog zaista malog dioničara (74 dionice), o nedavanju razrješnice članovima Uprave i NO HT-a. Zaista je hrabro i zanimljivo obrazloženje protuprijedloga ovog dioničara kojim se nesmiljeno šiba kako Uprava, tako i Nadzorni odbor. Naime, iz godine u godinu sve manja dobit obrazlaže se lošom Upravom i diskrecijskim zapošljavanjem nestručnih, nekompetentnih na raznim razinama upravljačkih i operativnih struktura, te neopravdanim otpuštanjima i premještanjima stručnih i odgovornih.„upravljanju“ novcem, svjedoči i službeni prijedlog jednog zaista malog dioničara (74 dionice), o nedavanju razrješnice članovima Uprave i NO HT-a. Zaista je hrabro i zanimljivo obrazloženje protuprijedloga ovog dioničara kojim se nesmiljeno šiba kako Uprava, tako i Nadzorni odbor. Naime, iz godine u godinu sve manja dobit obrazlaže se lošom Upravom i diskrecijskim zapošljavanjem nestručnih, nekompetentnih na raznim razinama upravljačkih i operativnih struktura, te neopravdanim otpuštanjima i premještanjima stručnih i odgovornih. Posebno su apostrofirane Nataša Rapajić i „njen kadar“ Renata Preglej Garić koja vodi „dućane HT-a“ zbog brojnih nepravilnosti i posebice mobbinga. Kako postoji nekoliko sudskih sporova čak sa elementima kaznene odgovornosti, a Uprava ne reagira, slučajevi se zataškavaju, višestruko puta upozoravan NO ne reagira, navodno se prikrivaju i interna izvješća (tzv. „compliance“ izvješća), eto, ovaj protuprijedlog ipak dospjeva na Glavnu skupštinu.

Kada se već govori o Nataši Rapajić, dugogodišnjoj članici uprave i osobi koja je u mandatu „nenadmašnog direktora“ Ivice Mudrinića, ušetala u HT na najodgovornije pozicije bez „puno stručnog znanja o telekomunikacijama“. Svoju je poslovnu karijeru započela kao direktorica u vlastitoj firmi za izvoz parketa, pa kraća epizoda gospodarskog analitičara u španjolskom veleposlanstvu, sve to omogućuje joj odlazak u Madrid, studij MBA i zaposlenje u konzultantskoj kući koja radi projekte za Telefonicu. U HT se vraća 2003. A 2005. Dovodi i svog „dečka“, kasnije supruga, Gustava Pereza, bivšeg konzultanta koji u HT strelovito zasjeda na razne direktorske pozicije vezane uz korisnike. Kako to često u RH biva, možda nesposoban za HT, Gustavo se pokazuje sposoban za sebe, osniva INFO-BOX u Zagrebu i gle čuda „surađuje“ poslovno sa HT-om.

Mnogima od vas koji svraćate u HT prodajne centre poznati su automati za plaćanja raznih računa, a pogađate, upravo je INFO-BOX dobavljač. Doduše implementacija ovog rješenja u stvarni život (tzv. PLATOMATI) išla je nešto teže, kroz par godina i tek u drugom pokušaju HT je platio, po drugi puta, punu cijenu uređaja. Pa postao i zgodna referenca za izvoz ovog rješenja i u Makedoniju. No, sve je to već druga priča o uspješnom poduzetniku uz mali „poguranac“ HT-a. I nema veze sa navedenom tematikom Glavne skupštine i spomenute Nataše Rapajić i zaposleničkih mobbinga.

Osobno, nekako sam skeptik glede usvajanja navedenih protuprijedloga, jer, „preveliki je novac u pitanju“ a da se prihvati prijedlog RF društva o većoj dividendi, čime bi DT izgubio novac predviđen za „unosna ulaganja sa kamatama 0%“. Još manje vjerujem o nekim promjenama u Upravi, kao posljedici ove očekivane neugodne rasprave na Glavnoj skupštini. Ona bi direktno ili indirektno trebala potvrditi sve ono što bi već oko 12.000 otpuštenih iz HTa ili otjeranih u prijevremene mirovine ili naprosto prisiljenih da si potraže nove sredine, mogli reći i potvrditi. HT već odavno nije kompanija ponosa Hrvatske. To je kompanija sposobnih ili bolje rečeno, za osobne probitke sposobnih, koji su prema kriterijima hrvatskih globalista uspješno transformirali ovu tehnološku kompaniju.

Ipak, već samo uvrštavanje ovih protuprijedloga na dnevni red Glavne skupštine, vjerojatne diskusije dioničara veliki su događaj i možda navještaju neke promjene u upravljanju HT-om. A glede zbivanja „u prošlosti“, najvjerojatnije će sve završiti u duhu one čuvene rečenice generala Rojsa, „Tko je jamio, jamio je“!

Damir Tučar, dipl. ing.

Sri, 22-11-2017, 10:22:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0072_Marusevec_0348.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).