Naš tisućljetni Zagreb

Zagreb je posljednjih godina postao cjelogodišnje odredište brojnih turista sa svih kontinenata kroz kojeg kreću u upoznavanje s Hrvatskom. Kao i svaki grad svijeta i Zagreb ima svoje znamenitosti koje ga čine prepoznatljivim, no ukupnu turističku impresiju o gradu i zemlji posjetiteljima čine i ljudi i gastronomija, fasade, muzeji, ulice i trgovi, ukratko i brojni detalji što najčešće u kratkotrajnom boravku budu utisnuti u memoriju modernih nomada. No, Zagreb ima i svoje detalje koje i sami zagrepčani u žurbi svakodnevnicom nisu zamijetili, kojih nisu svjesni makar desetljećima prolaze pored njih.

U ovim teškim vremenima, posebno gospodarske neizvjesnosti, ali i „ideoloških" previranja u društvu, potrebno je malo se odmaknuti od otužne svakodnevnice i prošetati našim lijepim gradom, postati svjestan njegove dugovječnosti, ne samo posjetom muzejima, već i uočavajući brojne sitnice na fasadama Donjeg i Gornjeg grada. Detalji iz prošlosti, što ih susrećemo i ne primjećujemo u samom centru grada, a pored kojih desetljećima nesvjesno u žurbi prolazimo, nose poruke i o našoj prolaznosti. Jer, Zagreb je bio mjesto života i rada ljudi i prije nego je „službeno" nastao „naš" Zagreb 1094. godine (u dokumentu iz 1134. God. se spominje prvi puta osnivanje Zagrebačke biskupije). Pa, ako niste do sada, upoznajte se sa ova tri, na ulicama dostupna, muzejska izloška.

Park Ribnjak i rimski nadgrobni spomenik

Park Ribnjak, tako blizu Jelačić Platza, a tako rijetko stanovnici grada njime prošeću, kao da se stide načina na koji je ovaj prostor po „oslobođenju nacionaliziran" i postao otvoren i dostupan građanima. Još manji broj stanovnika milijunskog grada zna i pogledalo je u nadgorbni spomenik rimljanina Egnatuleja Florentina iz 2. stoljeća. Načinjen iz vapnenca i dosta oštećen, original još koncem 19. st smješten u Lapidarij Arheološkog muzeja, a teško čitljiv natpis priča nam kako je spomenik podigao otac svom sinu tridesetgodišnjaku. Bol pred dvije tisuće godina i bol za gubitkom sina danas, svim očevima bezvremenski - jednaka je i neprolazna!

rimljani1

rimljani2

Rimljanin iz Petrinjske ulice

Na fasadi kuće u Pertinjskoj ulici broj 5 postavljena je replika bradate glave rimljanina, u staklenoj vitrinim vjerojatni portret jednog od rimskih careva iz 3. stoljeća. Glava je pronađena 1870. kada se kopao bunar u dvorištu tamošnjeg posjednika Polišanskog, a Arheološkom muzeju darovao je je Kukuljević Sakcinski. Spomenik je otkrio 1992 g. tadašnji zagrebački gradonačelnik, Mladen Vedriš. Dokaz je to kako je Zagreb i usred teškog ratnog razdoblja, promišljao i živio svoj kulturni život. Pa, ako već niste, prošećite, zastanite i pogledajteovu vitrinu sa izloškom na ulici, doduše pored ne tako atraktivne pušačke posude, uz koju zastaju psi na uzici vođeni rukama lijepih zagrepčanka za subotnjih prijepodnevnih izlazaka na kavu.

rimljani3

rimjani4

Novčić rimskog cara Dioklecijana

Pri kopanju temelja za kuću posjednika Gavelle na Jelačić Platzu kućni broj 12, pronađen je novčić sa likom Dioklecijana, iskovan 299. godine u kovnici novca Ticinum (Italija). Iako su novčići iz rimskog razdoblja, raznih careva i njihovih epoha ne tako rijedak nalaz u Zagrebu ipak postavljanje spomena na ovu zgodu, na fasadi zgrade pored ulaza u trgovinu slastica, turistička je poslastica koju će zapaziti, fotografirati i memorirati svaki turist što dan-dva posjeti i boravi u našem gradu. Oni često dolaze u avionskim aranžmanima, sa raznih kontinenta, a zbog kratkoće boravka šetnja najužim centrom i Gornjim gradom, često im je i jedini doticaj s gradom. Stoga je i važno da ovakovi „fasadni spomenici" prenesu što je moguće više kratkih i jezgrovitih informacija, koje stvaraju sliku o Zagrebu kao gradu sa višetisućljetnim korijenima.

rim5

rim6

Na žalost, danas ove ploče sa rimskim novčićem uzalud će te tražiti na fasadi, a i djelatnici u trgovini pojma nemaju da li je bila postavljena ili ne. No, prema riječima mr. sc. Veljka Mihalića, voditelja Odsjeka u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, svečano otkrivanje bilo je u subotu 16. svibnja u 12 h.

Damir Tučar

 

Uto, 27-02-2024, 05:36:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.