Pogled kroz telekomunikacijski kaleidoskop

Vlada se vratila sa „godišnjeg odmora", održavši prvu 20-minutnu sjednicu gdje su se valjda jedva uspjeli pozdraviti, pogledati kako je tko „pocrnio" ovog kišnog ljeta. I dok bi neupućeni promatrač Hrvatske i prilika u njoj mogao zaključiti kako taj odmor Vlade traje cijelu godinu, građani Hrvatske bi rado da ova Vlada doista uzme cjelogodišnji odmor jer bi tada učinjene štete valjda ipak bile manje nego kada „oni" rade. Tko HTzna, možda su ipak zaboravili na namjeru od prije mjesec dana da prodaju i posljednje postotke udjela u dionicama HT-a, kojima su u očaju zbog prazne državne blagajne mislili kupiti koji dan „mira".

No, Hrvatski telekom neometan bilo kakvim ograničenjima ili interesima države, krupnim koracima kroči ovog ljeta u novu, operativno reorganiziranu, navodno telekomunikacijsku kompaniju što se već bavi i namjerava baviti ubuduće i s mnogim drugim djelatnostima, izvorima prihoda i profita, osim telekomunicacijama. Tzv. outsourcing onih poslova što čine operativu stabilnog telekomunikacijskog sustava jedne države, od projektiranja i gradnje, preko održavanja, pa sve do implementacije „ugovorenih i prodanih" telekomunikacijskih usluga na lokacijama korisnika, već je uhodana praksa. Posljednji dogovoreni odlazak 650 zaposlenika i njihovih poslova iz HT-a u Ericsson Nikolu Teslu, vjerojatno i nije posljednji „obračun" sa inženjersko-tehničkim „kadrom", ove, navodno, tehnološke kompanije.

Naravno, „privatni" vlasnik, sa „svojom" kompanijom čini „što ga je volja", ali me osobno brinu činjenice, kako njemačka država, koja naravno nije privatizirala svog bivšeg monopolistu u telekomunikacijama, ipak nije običan „privatni vlasnik HT-a". No ova je Vlada odlučila kako sa sustavom telekomunikacija „ne želi imati ništa", pa će prodati i posljednje vlasničke udjele, čime su ostvarene sve legalne pretpostavke da Hrvastki telekom postane samo „grana" Deutsche telekoma u Hrvatskoj.
Novi val otkaza

Tehnološki višak

I dok se već pred mjesec dana šaputalo o još jednom valu proglašenja „tehnološkog viška" od oko dvjestotinjak zaposlenika, do kraja 2014, sada konačno više dileme nema, stigla je otkazpotvrda kako se priprema nova lista „sretnih dobitnika" novih otpremnina, umanjenih, u skladu s novim Kolektivnim ugovorom već do kraja listopada. HT je pokazao ipak malo „ljudskosti", jer ovaj puta otkazi ne dolaze za Božić, kao neka „božićnica", već ipak malo ranije. Ostaje vidjeti, koji su to identificirani poslovi za koje su danas u HTu zaposlenici nepotrebni, a da se ne dogodi, kao ranije, kako se ti isti poslovi nakon otpuštanja dodjeljuju „vanjskim firmama".

U Izvještaju poslovanja za prvih 6 mjeseci ove godine, HT Uprava ponosno naglašava, kako su isplatili za otpremnine 90 milijuna kuna (36 milijuna u drugom tromjesječju) čime je povećan ukupan trošak zaposlenih za 3,3% (623 milijun kuna). Ako se izuzmu ti jednokratni troškovi otpremnina, HT nakon reorganizacije provedene prema prijedlogu konzultantske kuće McKinsey (30ak otpuštenih managera i drugi „otpremljeni" zaposlenici) na plaće sada izdvaja 5% manje sredstava. A daljnji „downsize process" je smjer kojim će se, sasvim sigurno, i nakon 650 novih Ericssonovaca i predvidivo listopadskih 160 novoupisanih na biroe rada, nastaviti u HTu i ubuduće.

Korisnicima telko usluga ovog operatora, nakon protresanja kaleidoskopa HT-a, često se, kao posljedica višegodišnjih izostanka ulaganja svih operatora, u mreže telekomunikacijskog sustava UštedeU Izvještaju poslovanja za prvih 6 mjeseci ove godine, HT Uprava ponosno naglašava, kako su isplatili za otpremnine 90 milijuna kuna (36 milijuna u drugom tromjesječju) čime je povećan ukupan trošak zaposlenih za 3,3% (623 milijun kuna). Ako se izuzmu ti jednokratni troškovi otpremnina, HT nakon reorganizacije provedene prema prijedlogu konzultantske kuće McKinsey (30ak otpuštenih managera i drugi „otpremljeni" zaposlenici) na plaće sada izdvaja 5% manje sredstavadržave, ukažu najrazličitiji problemi vezani uz korištenje ugovorenih i plaćenih telekomunikacijskih usluga pokretne i nepokretne mreže. Tada korisnici požele „popričati" sa HT stručnjacima i otkloniti što prije uzrok problema, a osuđeni su na poziv prema besplatnom broju pozivnog centra. Već godinama HTovci tvrde da su organizacija postavljena s korisnikom u svom žarištu (ili po „naški", customer centricity), pa malo čudi da se namjeravaju opet baviti „korisničkom službom".

No, to samo potvrđuje kako su dosadašnja korisnička iskustva razgovora sa priučenima, slabo plaćenim studentima, u permanentnom pritisku i trosmjenskom radu, loša! Agenti (studenti) što slijepo morajuHT slijediti osmišljene procedure razgovora sa korisnicima, uz „izlizane" fraze što živciraju korisnike, poput uvodnog pitanja u pozivu, „Kako Vam mogu pomoći?", često moraju „istrpiti" verbalne ispade ljutih korisnika. Logika koju primjenjuju velike kompanije u svojim pozivnim centrima, svodi se na trošak te podrške, pa broj agenata, a time i vrijeme čekanja da netko odgovori na vaš poziv, uvelike ovisi o procjeni potrebnog broja za svaki dan u tjednu. Dakako, kompanija nastoji zaposliti što manje agenata i dati im što je moguće više poziva, sve dok je „nezadovoljstvo" korisnika, tj. broj nezadovoljnih, u granicama koje zadovoljavaju kompaniju.

Vanjske agencije

Stoga pozivni centri, zapravo sve velike kompanije, unajmljuju valjske agencije što provode regularno marketinška istraživanja na reprezentativnom uzorku korisnika, o zadovoljstvu korisnika pruženim uslugama. I dok rezultati tih istraživanja pokazuju da je većina korisnika zadovoljna dobivenom potporom, nitko se ne će pretjerano uzbuživati što izvjestan postotak korisnika „čupa kosu od muke" jer ne može dočekati javljanje agenta, ili ne dobivaju adekvatne odgovore i očekivanu pomoć. Jer, zadovoljiti sve, koštalo bi previše. Pa, niti HT nije izuzetak. Doduše, prosipano je mnoštvo novaca, po mom skromnom uvjerenju potpuno nepotrebno, proteklih 12-13 godina, kada se „korisnička podrška", tj . pozivni centri, lokacijski selila iz Draškovićeve u Buzin, organizacijski razdvajala, mobilna i nepokretna telefonija imali su svoje pozivne centre, naOptima nekoliko lokacija, tehnološke su platforme pozivnih centara bile različite, pa sve do posljednjih godinu dvije, kada su svi pozivni centri „zatvorili vrata", osim jednog što se „vratio" u Draškovićevu ulicu.

A uz put, izgubljen je pozivni centar za informacije o telefonskim korisnicima, kao i HAKOM autorizacija za jedinog pružatelja informacija o korisnicima telefonije svih operatora u hrvatskoj. Pogađate, taj je, za HT „neisplativ posao", preuzeo privatni, novoosnovani pozivni centar. HT se ipak okrenuo profitabilnijim poslovima, doduše ne telekomunikacijskim, kao što je prodaja električne energije ili uslugama platnog prometa i sl. Tijekom rujna, kada u Upravu HTa dodju dva nova člana Thorstena Albers, koji je stručnjak za IP transformaciju i koji je došao iz Makedonije, te Kai-Ulrich Deissnera, novog financijaša i stručnjaka za "oblikovanje transformacijskog procesa", HT sigurno očekuju novi uzbudljivi procesi preobrazbe.

U svom tom ljetnom mrtvilu, „svi" su već zaboravili na HT-ovo „neformalno" preuzimanje OPTIME, kompanije koja bi po logici svake ekonomije, već pred par godina otišla u stečaj. No, politika je morala naći način da DT, SADIako će ubuduće vijesti iz carstva Deutsche telekom i Hrvatsog telekoma, iz formalnih razloga trebati opisivati u istom odsječku teksta, za sada o T-Mobile SAD – odvojeno u tekstu. Naime, avantura DT-a o lansiranju ponude mobilnog operatora u USA prolazila je razne faze, a prije par godina gubitak se samo gomilao i prijetio ugroziti i poslovanje u Europi. Tada je i donjeta odluka o prodaji T-Mobile USA, no taj postupak nije nimalo jednostavanpardon HT, vrati novac koji mu je OPTIMA dugovala za korištenje infrastrukture telekomunikacijske mreže. Doduše, ta je mreža predana HTu tamo danas daleke 2002 godine, u osporavanom postupku i sa brojnim gruntovno-sudskim parničnim repovima. Bio je to prvi korak u odustajanju države da se brine o jednom od ključnih sustava zemlje, a prodaja posljednjih dionica iz ruke države, ove godine, značiti će i konačno „pranje ruku".
Ivica Mudrinić

Kada smo kod HT-a, nikako ne možemo izbjeći spominjanje bivšeg, više od desetljeća predsjednika Uprave, Ivicu Mudrinića. Doduše ne u kontekstu telekomunikacija ili HT-a, ali zanimljiva je mobitelinformacija od prije tjedan-dva. Ovaj prezaposleni Gastarbeiter na privremenom radu u Bonnu, očito ipak ima dosta slobodnog vremena što ga provodi u Zagrebu. Jer, kako drugačije protumačiti da ga je njegov prijatelj Ivica Todorić postavio u Nadzorni odbor od Agrokora preuzetog slovenskog trgovačkog lanca, Mercatora ! Kako bi rekli mudraci u narodu, „Tko zna – zna!".

Novosti u T-Mobile avanturi u SAD

Iako će ubuduće vijesti iz carstva Deutsche telekom i Hrvatsog telekoma, iz formalnih razloga trebati opisivati u istom odsječku teksta, za sada o T-Mobile SAD – odvojeno u tekstu. Naime, avantura DT-a o lansiranju ponude mobilnog operatora u USA prolazila je razne faze, a prije par godina gubitak se samo gomilao i prijetio ugroziti i poslovanje u Europi. Tada je i donjeta odluka o prodaji T-Mobile USA, no taj postupak nije nimalo jednostavan, zbog veličine i ograničenog broja potencijalnih kupaca. A oni su već bili operatori na području SAD, pa bi njihova kupnja T-Mobila, narušila odnose konkurentnosti prema gotovo monopolnom odnosu. Stoga su državne agencije, posebno obna za tržno natjecanje, pažljivo promatrale proces prodaje, time i odbijale potencijalne kupce, a vrijeme je prolazilo.

Sada pak najnovija poslovna izvješća za drugo tomjesječje 2014 iskazuju ostvarenje porasta prodaje od 9,2 % u odnosu na prošlu godinu, i vrijednost ove DT podružnice dosiže vrijednost osnovnod DT tržišta, onog na području Njemačke. DT je zabilježio i najveći porast prihoda u odnosu na 4 glavna SAD mobilna operatora. Ivica MudrinićSve su to razlozi a se odbije 11 milijardi eura vrijedna ponuda francuskog operatora Iliad (četvrti po snazi operator u Francuskoj) i da se više ne razmišlja o „pošto-poto prodaji" T-Mobile SAD. Znači li to kako će se profiti i dobit u europskim DT „poslovnicama" moći reinvestirati u tim zemljama? Odgovor ćemo znati iduće godine prije ljeta 2015., kada će i Davor Tomašković, Predsjednik Uprave HTa, predložiti visinu dividende i način kako s njom postupati. U skladu sa žečljama vlasnika u Bonnu.

Povratak u budućnost- pametne, nosive stvarčice

Analitičari su, nakon gotovo godinu dana zaključili kako je, što se smart wearables tiče, dakle kolekcije novih tehnoloških stvarčica na tržištu, što se nose u skladu sa modom, u vidu pametnih satova, narukvica i sl. , još uvijek nejasna uloga mobilnih operatora. Naime, tržište je golemo i „mlado", trenutno, u tehnološkom smislu, ove stvarčice (smart gadgets-wareables) traže vezu sa vašim pametnim telefonom, koji pak ima SIM karticu. Stoga, „kameno doba" smart wearables stvarčica (nedostaje pravi hrvatski naziv?!) odlazi, jer, pametni satovi i narukvice, kojih je u 2013 prodano 9,7 milijuna, biti će prema predviđanjima u 2018. prodano u količini od 135 milijuna!

Svijet se mijenja

Kako se tehnologija strelovito mijenja i unapređuje, „samo nebo" zna što će nam sve nuditi ovi uređaji na našoj ruci (a možda i nozi!?). O jaknama sa ugrađenim „stvarčicama", da iupitnik ne govorim. Danas, mobilni operatori nude ove stvarčice kao dodatke uz pametne telefone, ravnopravno svim ostalim sudionicima na maloprodajnom tržištu elektronike. No, to će se uskoro izmijeniti, jer, očekuje se ubrzo pojava niza kompanija što će nuditi „pametne wearables" sa SIM karticom, dakle nužno vezanim uz mobilnu telekomunikacijsku mrežu, bez pametnog telefona, ali zato nužno sa priključkom nekog od mobilnih operatora. Zanimljivo je kako se predviđa da će Europa (EU u stvari) biti veće tržište od SDA za ove „stvarčice". No, još je zanimljivije, koliko će ova nova moda utjecati na životne navike potrošaća, kakve će se sve pametne stvarčice i aplikacije za njih pojaviti na tržištu, kako će šansu iskoristiti operatori mobilne telefonije, jer uređaji sa SIM karticom znače prodaju priključka „mobilne telefonije" bez mobilnih aparata, laptopa ili tableta. Svijet nam se opet naočigled počinje mijenjati, a da toga baš i nismo svijesni.

Hoće li nove tehnološke proizvodne kompanije ovih stvarčica, opet dovesti do nestanka nekih današnjih IT kompanija-divova ili će ulazak na ovo tržište nekog poput Applea dati dodatno ubrzanje? Odgovore, u ovom svijetu konstantnih ubrzanih promjena, ne ćemo dugo čekati!


Damir Tučkar, dipl.ing.

 

Uto, 20-02-2024, 22:27:07

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.