Hrvatski Telekom - ljeto na odlasku

Telekomunikacijski sustav, kao što je već dugo vremena poznato, nalazi se na marginama interesa izvršne politike, ali i političkih stranaka, saborskih i onih koji bi se željeli ugurati u Sabor na prvim idućim izborima. Iako se mnogi ne će složiti, ali upravo odnos „ravnodušnosti" spram ovom izuzetno bitnom sustavu svake države, iskazuje i jednu drugu sliku Hrvatske, od one u koju nas uvjerava službena politiHTka, o Hrvatskoj kao zemlji poželjnoj investitorima zbog potecijala obrazovane radne snage. Naime, baš ta tehnički potpuno neobrazovana „politička elita" svojim odnosom spram ovog visokotehnološkog za gospodarstvo vitalnog sustava, jasno pokazuje kako ne razumije da zemlju mogu iz ovog bezdana krize izvući samo obrazovani, superspecijaliziranih znanja, u svijetu brzoizmjenjivih spoznaja i primjenjenih rješenja visokih tehnonolgija.

S gotovo potpuno uništenim sustavom školstva uz kolaps gospodarskih subjekata posebno velikih sustava o kojima „skrbi" država, sada već kronično nedostaje tehnički obrazovana radna snaga, svima, pa i telekomima. Doduše, iako je Hrvatski Telekom „uspješno" pretvoren u marketinšku tvrtku odlučio je kako mu „tehnika" nije potrebna, te je „outsourcira" drugoj multinacionalnoj kompaniji, dok država rasprodaje i posljednje postotke vlasničkog HT udjela. A telekomunikacije u razvijenim zemljama doživljavaju tehnološki „generacijski skok", posebno u EU na krilima strategije zvane Digitalna agenda, omogućujući građanima i gospodarstvu tih zemalja futurističku svakodnevnicu, tako „SF" daleko prosječnom građanu Hrvatske.

Svakodnevnica u Hrvatskom Telekomu

Ljeto je vrijeme kada dionice na burzama u Hrvatskoj tonu najdublje, a letargija trgovanja usprkos vrućinama približava se „apsolutnoj nuli". Nije čudo da i dionice HTa svojim upornim vlasnicima priskrbljuju iz dana u dan sve veći gubitak ma koliko se, sada već „uhodana" nova Uprava na čelu s Davorom Tomaškovićem trudila poboljšati poslovanje, prihode i dostići planiranu dobit. Jedan od prvih rezova bilo je pojednostavljenje organizacijske strukture i ukidanje niza odjela i rukovodećih mjesta (ukupno oko 80-ak pozicija), što je još odavno bilo percipirano kao postojanje Davor Tomašković„odjela i direktora" upravo radi tih, podobnih i bivšim upravama lojalnih i zaslužnih tj. podobnih direktora. Potez koji će dugoročno donjeti i konkretne uštede i vjeruje se efikasniji rad, jer, prvi su puta u posljednjih desetak godina, pratila i otpuštanja većeg dijela dotadašnjih direktora, a ne samo prebacivanja na savjetničke i slične pozicije.

No HT posluje u skladu s namjerom vlasnika u Bonnu, koji cijelu multinacionalnu kompaniju nastoji učiniti efikasnom kompanijom na jedinstvenom EU tržištu, pa i pojedine funkcije tzv. silos organizacije, centralizira za cijelo područje EU. Tako i HT „gubi" neke od operativnih cjelina koje su do sada obavljali HT zaposlenici, što time postaju tehnološkim viškom i jasnom sudbinom. Proces već teče nekoliko godina, DT je oprezan i slijedi legislativu svake pojedine zemlje u kojoj djeluje, ali i uporno prati i primjenjuje sve, što zemljama članicama „nadređeno" EU zakonodavstvo dozvoljava. Tako se zna da će se na pr. „financije HTa" obavljati u Slovačkoj, kao i za sve ostale zemlje, da se IT rješenja za obrade tehničkih naloga razvijaju i implementiraju u Mađarskoj i sl.

DT je odlučio u Hrvatsku "outsourcati" dio razvoja i održavanje tehnoloških platformi za IPTV i nove muiltimedijske usluge temeljene na brzom Internetu za cijelu DT grupu. Riječ je o tehnologijama na temelju kojih telekom operateri, pa tako i DT, trenutačno grade usluge s najvećom dodanom vrijednosti. U HT-u objašnjavaju da su time postali važan dio dva Shared Namjera vlasnikaHT posluje u skladu s namjerom vlasnika u Bonnu, koji cijelu multinacionalnu kompaniju nastoji učiniti efikasnom kompanijom na jedinstvenom EU tržištu, pa i pojedine funkcije tzv. silos organizacije, centralizira za cijelo područje EU. Tako i HT „gubi" neke od operativnih cjelina koje su do sada obavljali HT zaposlenici, što time postaju tehnološkim viškom i jasnom sudbinomService Centera u sklopu DT grupe, za IMS i IPTV, čime su otvorili nove izvozne poslove. No, koliki bi mogao biti financijski rezultat nisu komentirali.

Nagrada za inovaciju

"Zagreb postaje centar za pružanje usluga u naprednim tehnologijama za nekoliko najvećih europskih telekoma", ističu u HT-u. Prvi klijenti HT-a tako će biti Slovak telekomunikacijetelekom, Makedonski telekom i Crnogorski telekom. Sva tri operatera HT-u će povjeriti tzv. IMS mrežu, odnosno tehnologiju koja im je potrebna da mogu konkurirati internetskim kompanijama u svim oblicima komunikacije. Drugim riječima HT ima tehničke mogućnosti ponuditi usluge kojima može parirati Skypeu, Viberu i WhatsAppu, a sada će te mogućnosti moći ponuditi i tvrtkama unutar DT grupe. Za svoju IMS mrežu HT je ove godine dobio nagradu za inovaciju u fiksnim telekomunikacijama koju dodjeljuje časopis Global Telecoms Business.

Većina pretplatnika nepokretne telefonije u Hrvatskoj već je prebačena u IMS tehnološku osnovicu, ali malo njih zna, a danas to i nije presudno, kako nepokretni telefoni u IMS mreži (u biti u „mreži kompjutera", a ne više „klasičnih telefonskih centrala" kao do sada), kada nestane napajanje električnom energijom u kućama korisnika telefona – ne rade! Također, korisnici koji u svojim stanovima imaju po sobama tzv. „paralelne telefone", na istom priključku (broju tfa i na istom „Set up Boxu"), mogu nakon prebacivanja u IMS mrežu osjetiti probleme rada s 2 telefonska aparata. Sustavne pogreške IMS platforme i smetnje pri nazivanju tzv. specijalnih usluga, kao što su policija, vatrogasci i hitna pomoć, nadam se da su sada konačno riješene.

DT je odlučio dati ovaj posao za HT,Radna snagaDT je odlučio dati ovaj posao za HT, kojeg kani implementirati u cijeloj DT grupi, iz jednostavnog razloga, što je rješenje u tehničkom, konceptnom smislu, zanemare li se tekući problemi u implementaciji što se postupno ipak rješavaju, izvrsno. Za DT je još bolje što je „radna snaga" u Hrvatskoj koja je stvorila ovo rješenje, jednako kvalitetna kao „njemačka radna snaga", ali i višestruko „jeftinija" od nje kojeg kani implementirati u cijeloj DT grupi, iz jednostavnog razloga, što je rješenje u tehničkom, konceptnom smislu, zanemare li se tekući problemi u implementaciji što se postupno ipak rješavaju, izvrsno. Za DT je još bolje što je „radna snaga" u Hrvatskoj koja je stvorila ovo rješenje, jednako kvalitetna kao „njemačka radna snaga", ali i višestruko „jeftinija" od nje.

Sada dolazimo do ranije obznanjene priče o HT-u kao „prodajno – marketinškoj" kompaniji, nefokusiranoj na telekomunikacije jer obavlja i platni promet i prodaju struje, internetpriprema se i za „plinski maloprodajni business", okreće se kako se čini turizmu i ugostiteljstvu i dakako, kao finale, „izdvaja" svoju tehniku i predaje je na upravljanje multinacionalnoj kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Zaključujemo, kako će ubuduće, nakon izdvajanja gotovo 700 zaposlenih iz HT-a, od marginaliziranih zaposlenih u „tehnici" ostati samo minimalna operativa u raznim odjelima i funkcionalnim granama, neophodna da se ispravno i tehnički korektno „pišu faxevi" narudžba radova, održavanja ili razvoja, novih ili modifikacija postojećih, telekomunikacijskih usluga, jer to ipak „marketinško prodajni stručnjaci" – ne znaju! I da, DT će koristiti HT, na razini laboratorijskog razvoja, ispitivanja i implementacije, složenih tehničkih rješenja telekom usluga, jer Hrvatska će i ubuduće biti dovoljno privlačna za malobrojne i ovdašnje prilike dobro plaćene, visokospecijalizirane i stručne inženjere.

Dakako, DT kao vlasnik, jedino i isključivo brine o financijama, bolje rečeno o isporuci planirane dobiti, svake godine. Stoga i na najodgovornije funkcije vezane uz „blagajnu", logično, imenuje gotovo uvijek „svoje ljude". Nadzorni odbor Hrvatskog Telekoma imenovao je dr. Kaia-Ulricha Deissnera članom Uprave HT-a d.d. i glavnim direktorom za financije na razdoblje od tri godine s početkom od 1. kolovoza 2014. Time su potvrđene vijesti o nezadovoljstvu „gazda u Bonnu" sa akvizicijom DineDogana na ovu poziciju od Ivice Mudrinića pred tri godine, što je izgleda i bio jedan od kamenčića u mozaiku razloga njegova odstupanja sa čelne pozicije HTa.

Za kraj, usprkos izdvajanju gotovo 700 zaposlenih iz HTa, opet se „šuška" o proglašenju novih tehnoloških viškova krajem godine, knjigovodstveno najpovoljnije za HT sa 31.12.2014. Špekulacije oko broja viška i „područja djelatnosti", za sada se zaustavljaju na broju od dvjestotinjak zaposlenih, kao rezultat opće gospodarske krize i pada prihoda. Ali i mnogih loših upravljačkih odluka iz prošlih godina, zbog kojih je najodgovorniji – elegantno nagrađen. No, mnogo je zapravo važnija poruka koju šalje ova Vlada, prodajući posljednje dionice HTa, kako je za sustav telekomunikacija više i nije briga. Pa, niti IME HTa, koje od sada i formalno može biti DT, što je „gazdama u Bonnu", u ujedinjenoj EU i intencija! A Tele2kada više ne bude imala „reliquie reliquiarum" dionica (danas 2-3 % ), Vlada više „ne će biti odgovorna" kada se preimenovanje, željom vlasnika, i dogodi!

TELE2 na godišnjem odmoru

Malin Holmberg, CEO TELE2 u Hrvatskoj, prava je nordijska plavojka, svjetlosnim godinama udaljena od percepcije plavuše u Hrvatskoj, što, u krajnjoj liniji, svjedoče i poslovni rezultati u 2014 g. prezentirani krajem srpnja. Pod njenim rukovodstvom, TELE2 pred pola godine nije „nasjeo" na legalni „reket" ministra Linića i odbio je sudjelovati u „kupovini" radiofrekvencijskog spektra neophodnog za izgradnju mobilne mreže 4G. Doduše, neizvjesnost dugoročnog poslovanja u Hrvatskoj samo je osnažilo to suprotstavljanje kupnji nečega što možda TELE2 i „neće biti potrebno", a ovogodišnjem „mobilnom haraču" novoj metodi reketarenja „nezasitnog bivšeg ministra financija" sada je i formalizirano kroz žalbeni postupak nadležnim EU institucijama! "Vjerujemo da su nove naknade za frekvencije protivne EU regulativi i osporavamo to", napisao je švedski Tele2 u najnovijem financijskom izvješću. O tome kakav spor vodi švedski Tele2 nema detaljnijih informacija. No, iz Tele2 su potvrdili da se operater potužio institucijama EU."Središnjica Tele2 AB, kao i Tele2 Hrvatska, izložili su svoje viđenje novonastale regulatorne situacije koja je nastala uvođenjem utrostručene naknade za radijske frekvencije u Republici Hrvatskoj nadležnim tijelima pri Europskoj Uniji", poručili su iz Tele2. I dok iz Vipneta nemaju komentara, iz HT-a poručuju da i oni smatraju da povećanje naknada za radiofrekvencijeMalin Holmberg nije u skladu s propisima EU. Zanimljiv stav ovih dvaju kompanija daje samo prostor mašti, kako je to zapravo posljedica tradicionalnog hrvatskog načina poslovanja na kojeg EU nije baš navikla. Naime, mislim na onu čuvenu uzrečicu svojstvenu našim businessmanima: „Ljudi smo, dogovoriti ćemo se!"

Bivši, vjerojatno i aktualni ministar financija, s predsjednicima Uprava VIP i HTa, očito je razumije se. Malin, koja dolazi iz nekog drugog podneblja, očito se ne uklapa „mentalitetom" pa će biti interesantno vidjeti kako će EU institucije presuditi. A HAKOM, „neovisna Agencija od Vlade RH", naravno, šuti.

Švedski Tele2 ipak je prilično zadovoljan načinom na koji se njegova hrvatska operacija prilagodila tržišnim uvjetima. Treći mobilni operater je u prošlom tromjesečju povečao broj korisnika za 45 tisuća, a ukupno u polugodištu za 51 tisuću. Sad ih ima 844 tisuće.

Holmberg tvrdi da im je cilj milijun korisnika i da su na dobrom putu da to ostvare što je bitno i zbog profitabilnosti. Prema podacima švedske matice, prihod Tele2 Hrvatska u prvom polugodištu ostao je na razini istog razdoblja prošle godine, 516,9 milijuna kuna. Ipak, kako navodi hrvatski Tele2 ukupan prihod u drugom tromjesečju smanjen je za 6 posto dok je prihod iz segmenta mobilnih usluga, odnosno novac koji zarađuju izravno od tarifa, veći za 1,1%.

Iz Norveške dolazi i zanimljiva vijest kako je drugi najveći operator TeliaSonera, nakon regulatorne „pogreške" preuzeo u toj zemlji TELE2 za 450 mil eura,Tele2Švedski Tele2 ipak je prilično zadovoljan načinom na koji se njegova hrvatska operacija prilagodila tržišnim uvjetima. Treći mobilni operater je u prošlom tromjesečju povečao broj korisnika za 45 tisuća, a ukupno u polugodištu za 51 tisuću. Sad ih ima 844 tisuće čime je zauzeo 40% tržišta mobilnih usluga u toj zemlji. „Kvaka 22" regulatorne (vladine) „greške", leži u tome kako se TeliaSonera obavezala da će 98% pokrivenosti stanovništva sa 4G dosegnuti već 2016 umjesto 2018 kako je ranije bilo planirano. Norveška svoje obaveze spram Digitalne Ministar HajdašAgende, ne zbog forme, već zbog interesa nacije, razumije savršeno i dostiže planski. Ne znam zašto, ali kada razmišljam o telekomunikacijama Norveške, na pamet mi pada Hajdaš Dončić! A Vama?

Za razmišljanje odgovornima u RH, navodim i izjavu TELE2 iz travnja 2014, u kojoj se govori kako će se TELE2 u 2014. fokusirati na svoje operacije u Nizozemskoj i Kazahstanu, koje bi trebale dati dodatni zamah inače posrnulim prihodima u cijeloj grupi TELE2. Kako je i Hrvatska među onima gdje prihodi padaju, gdje do sada nisu „vraćena" ulaganja, neizvjesnost dugoročnijeg prisustva i poslovanja u Hrvatskoj – ostaje!

EU i ostvarenje ciljeva širokopojasnog interneta prema DA

Prema Europskoj komisiji, što kontrolira ostvarenje ciljeva Digitalne Agende, operatori kasne u implementaciji širokopojasnog interneta u nepokretnoj mreži. Države članice su do kraja 2013 dosegle 62% pokrivenosti pristupnim tehnologijama tzv. „next gen" (optički kabeli i FTTH, FTTB, VDSL ....). Ipak, dostupnost širokopojasnog interneta brzinama iznad 30 Mbps je svega 6,3%, usprkos rasta od 47% prošle godine. Komisija je posebno označila Italiju i Grčku kao „vrlo spore" u dosezanju ciljeva, a uopće ne treba sumnjati kako će u izvješću za 2014 g Hrvatska biti na „posebnom mjestu". Za usporedbu, dostupnost 30 MBps interneta u Švedskoj je danas 68%. Dokument DA zahtjeva od zemalja članica da cijela EU bude „pokrivena" internetom brzine 30 Mbps, dok 50% treba imati mogućnost brzina od 100 Mbps. Prema komisiji, Nizozemska i Luxemburg nalaze se u „naprednom stanju implementacije planova", dok su na začelju Mađarska, poljska i Slovenija. Dakako, Hrvatska još nije bila u fokusu izvješća.

Ne znam zašto, ali kada razmišljam o implementaciji ciljeva DA, na pamet mi pada Hajdaš Dončić! A Vama?

Damir Tučkar, dipl.ing.

 

 

 

 

 

Pon, 4-03-2024, 10:15:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.