Hrvatski telekom izdvaja poslovanje "mreže"?

Naš Predsjednik Vlade pred koji mjesec u biranom EU društvu izjavio je kako je Hrvatska „paradoksalna" zemlja, dakle zemlja i ljudi koje on ne može razumjeti. Na sličan bi se način mogla, kod neupućenih, protumačiti i najnovija vijest iz Hrvatskog telekoma, prema kojoj ovaj najveći operator na malenom hrvatskom tržištu telekomunikacija, čija je primarna djelatnost telekomunikacije, izdvaja poslovanje, laički rečeno, „mreže", koje predstavljaju osnovu same djelatnosti.

Kako sam i ranije upozoravao na „paradoksalnu Vladu", koja je „partijskim programom privatizacije telekomunikacija", zacrtala i provodi politiku (pitam se je li to i strategija?) „dizanja ruku" države od jednog od najvažnijih „infrastrukturnih" sustava države, moje „zle slutnje" upravo su se i obistinile. Naime, 4. studenog 2013. kroz medije je prostrujala vijest kako je HT pred zaključenjem ugovora o prodaji Sektora za infrastrukturne telekom usluge tvrki Ericsson Nikola Tesla (ETK), a trenutno se rade posljednje analize oko cijene tog posla.

Da bismo razumjeli što se to događa s našim najvećim telekomunikacijskim operatorom i postoji li poveznica ove vijesti i objavljenog financijskog izvješća HT-a za „treći kvartal" 2013. (prema izvješću za prvih devet mjeseci operativna dobit HT-a je pala 19,5 %, a neto dobit 30,6%) moramo se vratiti par godina unatrag. Naime, HT je od samog trenutka privatizacije i preuzimanja kontrole od strane Deutsche telekoma, pred 11 godina, „dobio na dar" i kompletnu telekomunikacijsku infrastrukturu, ono što popularno nazivamo „mreža", a koju je, osim firmi „prethodnica" HT-u, još iz vremena „propale imperije zla", ali brojnim odricanjima zaposlenih, gradilo i „lokalno" stanovništvo i lokalna samouprava.

InfrastrukturaHT je od samog trenutka privatizacije i preuzimanja kontrole od strane Deutsche telekoma, pred 11 godina, „dobio na dar" i kompletnu telekomunikacijsku infrastrukturu, ono što popularno nazivamo „mreža", a koju je, osim firmi „prethodnica" HT-u, još iz vremena „propale imperije zla", ali brojnim odricanjima zaposlenih, gradilo i „lokalno" stanovništvo i lokalna samouprava.U ta vremena, malo tko je razumio što je to „prodano" DT-u i kakvu dugoročnu posljedicu takva politička odluka nosi. Oni koji su upozoravali na tragične posljedice po državu takvog čina „privatizacije", ubrzo su bili, u stručnom smislu, „marginalizirani" i udaljeni iz sfera odlučivanja. A DT-u je prodana velika vrijednost jednog državnog infrastrukturnog sustava, da banaliziram, kroz vrijednost tisuća tona bakarnih kablova u zemlji, što je vrijednost veća od cijene koju je DT platio za kompletnu „firmu".

No, ono što je tragičnije, kroz tu predaju „mrežne telekomunikacijske infrastrukture" u vremenima nepostojanja tržnog okruženja, tj. kada nisu postojali drugi operatori nepokretne mreže, niti regulatorna agencija s „današnjom regulativom tržne utakmice i uređenosti odnosa korištenja resursa telekomunikacijske mreže", za nekoliko godina je onemogućena konkurencija DT-u. Doduše, DT niti danas na tržištu Hrvatske nema dostojnu konkurenciju u okvirima nepokretne mreže, a postojeća u financijskom smislu „diše škrgama kao riba na suhom".

Neosporno je kako je takvo stanje gospodarenja „mrežom" dominantnog operatora, što je do kraja 2001.g. uživao u statusu monopolnog operatora, proizvelo u proteklih desetak godina niz prijepora i sudskih sporova utvrđivanja „gruntovnih prava vlasništva", ali i HAKOM „agencijskih" postupaka, pa utvrđivanja pravičnih naknada za korištenje mrežnih resursa, donošenja propisa, cijena i kontrole „diobe" mrežnih resursa od strane „operatora vlasnika" prema alternativnim operatorima.

Istini za volju, slični su se procesi odvijali u gotovo svim EU državama kroz proteklo desetljeće, no u tim sredinama, zbog veličine tržišta primjerice Njemačke, Britanije, Francuske, alternativni operatori su bitno veće firme, često multinacionalne, od alternativaca u Hrvatskoj, što znači i bitno većih investicijskih mogućnosti, ali i utjecaja na istinske transparentne odluke politike kroz formu regulatornih tijela.

„Mreža" i operateri sa „posebnim tretmanom" politike

Koliko god „mreža" koju je HT „preuzeo privatizacijom" bila njegova golema prednost pred konkurencijom, svakom operatoru danas održavanje te mreže predstavlja i „opterećenje". U tehničkom smislu u posljednjoj dekadi je telekomunikacijska mreža tehnološki evoluirala, ali i konvergirala od „razdvojenih mreža pojedinih telekom.usluga" u jedinstvenu mrežu za „sve" telekom usluge, čime je postala i kompleksnija, što znači i skuplja za održavanje. Pri tome se pod pojmom skuplja, misli ne samo na tehničke blokove raznih proizvođača sa svih strana svijeta koji čine mrežu zajedno sa fizičkom mrežom kabela, već se prije svega misli na „ljude", educirane i sposobne osmisliti koncept, kupiti opremu, implementirati i održavati tu „mrežu" kroz eksploatacijski vijek opreme i koncepta mreže.

Strategija DT-a u podružnici HT, glede „mreže" kojom HT upravlja i „ljudima" koji su to činili, danas je sasvim razvidna nakon posljednjih medijskih informacija o „izdvajanju mreže" iz sustava HT-a. Naime, danas u organizacijskoj jedinici mreže HT-a, predviđenoj za izdvajanje, radi oko 750 zaposlenih koje DT prvenstveno sagledava kao „trošak". HT procjenjuje da će kroz izdvajanje ostvariti uštedu, moji izvori tvrde kako na taj način želi ojačati operativnu i neto dobit, pa s obzirom na projekcije daljnjeg pada „svih financijskih pokazatelja poslovanja" i u idućoj godini ipak ostvariti dobit i dividendu zacrtanu u Berlinu.

Ivica Mudrinić ocijenjen je kao osoba koja će garantirati ostvarenje cilja i stoga mu je povjeren novi čelni trogodišnji mandat. Jedan od načina za oživotvorenje ovog zadanog financijskog cilja je, za sve normalne ljude i telekomunikacijske laike u Hrvatskoj, „prilično čudan", a svodi se na činjenicu da HT, kao telekomunikacijska kompanija, iz svog poslovanja „izdvoji" ono što čini bit telekomunikacija: „mrežu"!

U hrvatskom svijetu telekomunikacija sasvim je jasno kako bilo kakva „prehlada ili kihanje" firme kao što je HT uzrokuje tektonske promjene ne samo u telekomunikacijama, već u cijelom gospodarstvu odnosno državi. U svim državama ključni gospodarski subjekti, posebno oni koji upošljavaju mnogo ljudi ili doprinose velikim poreznim prinosima državi, svakako kroz formalnu ili neformalnu politiku, žive i djeluju u posebnom tretmanu. Razumljivo.

No, u hrvatskim prilikama, s preko 340.000 nezaposlenih na „birou", HT koji cijelo desetljeće permanentno smanjuje broj uposlenih, politikom centralizacija funkcija, do sada u Hrvatskoj, a od sada i na razini DT grupe u EU, po tom kriteriju, od politike ne bi trebao zasluživati image gospodarskog subjekta s „posebnim tretmanom". Kada se govori o drugoj komponenti opravdanja za „poseban tretman" od politike, a to je „doprinos državnoj blagajni", tada svakako valja reći da je HT veliki sustav za Hrvatsku i kroz PDV sigurno značajno doprinosi „Linićevoj crnoj budžetskoj rupi".

ProfitU utrci za profitom HT-u više nadzor nad sustavom telekomunikacija nije „primaran posao", primarna je zarada na „tržištu", a ona se ostvaruje kroz IPTV, mobilna plaćanja (NFC) i bankarstvo, prodaju „bandwitha" i „GB downloada", usluga tzv. OTT tipa (Over The Top) što podrazumijeva „usluge raznih vrsta" koje u „pozadini" imaju telekomunikacijsku uslugu, tehnički najčešće IP (internet protocol) tipa.No, isto je tako činjenica da se dobit iznosi u Njemačku, da se „oprema i brojne usluge, posebno konzultantske" kupuju izvan Hrvatske, pa i s te strane HT ne bi od politike trebao baš biti jako „tetošen". Posljednje, svakako posljednja briga za DT, a prva za državu Hrvatsku, trebala bi biti spomenuta „mreža", jer ona je „živčani sustav jedne zemlje". Za DT(HT) očito „mreža" predstavlja „problem, teškoću, trošak" u dosizanju zadanog cilja: dobiti! Pronašli su i način kako minimizirati taj „trošak".

Za DT (HT) prihod i dobit leži u prodaji samih telekomunikacijskih usluga ili usluga baziranih na njima, kao što su primjerice TV na „internet tehničkoj osnovici" ili, što je još primamljivije i financijski probitačnije, „ugovaranjima produkcijskih prava" TV uradaka, filmova i sl. Sapienti sat, rekli bi stari Latini ili „pametnome dosta"! Možemo zaključiti, u utrci za profitom HT-u više nadzor nad sustavom telekomunikacija nije „primaran posao", primarna je zarada na „tržištu", a ona se ostvaruje kroz IPTV, mobilna plaćanja (NFC) i bankarstvo, prodaju „bandwitha" i „GB downloada", usluga tzv. OTT tipa (Over The Top) što podrazumijeva „usluge raznih vrsta" koje u „pozadini" imaju telekomunikacijsku uslugu, tehnički najčešće IP (internet protocol) tipa.

Operateri bi se, kako to i na primjeru HT-a jasno vidimo, najradije "riješili" problema zvanog „mreža" i posvetili se samo novodefiniranom „primarnom poslu" – OSTVARENJU ZARADE! Suštinom telekomunikacija, a to je siguran i kvalitetan prijenos informacije, neovisno o njenoj formi i obliku, „neka se bavi netko drugi"! Tragično je da sve to što se događa „država" i njeni reprezentanti, nadležno ministarstvo i „neovisna Agencija", regulator tržišta, nijemo promatraju kako se razgrađuje, gubi kontrola nad jednim od temeljnih SUSTAVA države Hrvatske! Fokus „operatora" prebačen je s telekomunikacija na NOVAC, a fokus države glede tog sustava se „rasplinuo" u jesenjim maglama hrvatske politike.

Gospodari telekomunikacija Hrvatske

Politika je već odavno u Hrvatskoj odlučila „ne zamarati" se telekomunikacijama i predala ih posvema u „strane ruke". Svi operatori, pokretne i nepokretne mreže koji nešto IdejaIdeja izdvajanja „mreže" iz HT-a stara je bar 5-6 godina, doduše tada se prvenstveno mislilo na brojne tehničare i montere koji su bili locirani širom Hrvatske i održavali „mrežu". No, u međuvremenu „netko" se dosjetio da su ti poslovi „idealni" za „outsourcing", pa su gotovo svi zaposlenici HT-a proglašeni ili „tehnološkim viškom" ili su „natjerani" da napuste HT kada su ti poslovi „predani" mnogobrojnim „privatnim obrtima".znače na hrvatskom tržištu imaju vlasnike izvan granica Hrvatske. No, ipak je, bar posredno, kroz razne formalne i neformalne odnose politika u Hrvatskoj s dominantnim operatorom, na neki način, makar pogodujući mu, dogovarala „strategiju" razvoja telekomunikacijskog sustava.

Sada, kad DT u „igru" uvodi Ericsson NT, kojemu će, da bi DT „uštedio", predati nadzor i održavanje „mreže", čime će iz HT-a biti izdvojeno i dodatnih oko 750 zaposlenih (a ericsson-nikola-teslakoje su sudbine ovih „krumpira"?), prostor dogovora države i operatora oko sustava telekomunikacija sužuje se.

Ideja izdvajanja „mreže" iz HT-a stara je bar 5-6 godina, doduše tada se prvenstveno mislilo na brojne tehničare i montere koji su bili locirani širom Hrvatske i održavali „mrežu". No, u međuvremenu „netko" se dosjetio da su ti poslovi „idealni" za „outsourcing", pa su gotovo svi zaposlenici HT-a proglašeni ili „tehnološkim viškom" ili su „natjerani" da napuste HT kada su ti poslovi „predani" mnogobrojnim „privatnim obrtima".

Također, već odavno iz HT-a su izbačeni svi poslovi vezani uz izgradnju, vezani uz „kopanja i polaganja kabela", te su, uz ove ili one interese, predani „privatnim firmama" ugovaranjem temeljem natječaja. Višak HT zaposlenika zbog „nestalih" poslova u internoj HT organizacijskoj jedinici, „socijalno odgovorno je zbrinut".

Tehnološkim su inovacijama i komutacijski sustavi (tzv. „telefonske i ostale centrale") već davno zamijenjene „novom opremom", po manjem broju lokacija i fizički neusporedivo minijaturnijim gabaritima bez „ljudske posade". I ti su stručnjaci postali „višak", bez velike perspektive na „tržištu rada", ako kojim slučajem nisu bili potrebni negdje unutar HT-a.

Sada se iz HT-a konačno izdvaja i posljednja (dobro, pretposljednja) grupa visoko specijaliziranih i educiranih ljudi za sustav telekomunikacija koja je radila planiranja mreže, ugovaranja opreme, preuzimanja opreme, testiranja implementiranog i nadzor i održavanja tijekom radnog vijeka opreme.

Za „vlasnike u Berlinu" to je preveliki trošak, pa je „jeftinije" sve to lijepo ugovoriti s ENT, „država i HAKOM peru ruke", jer, za Boga miloga, radi se o „privatnim vlasnicima", oni rade što je za njih najbolje, a „građanima Hrvatske" ostaje nada da „će tako biti i njima bolje"! Možda ih bar neće „ slušati i kontrolirati".

BRICS cable ekonomije

Jedan od najvećih projekata, u telekomunikacijama svijeta svakako, ovih dana (ili godina), jest tzv. BRICS cable ili na hrvatski projekt povezivanja najpropulzivnijih zemalja svjetskog gospodarstva danas (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) s USA. Optički kabel, podmorski uglavnom, dužine 34.000 km, kapaciteta 12.8 Tbit/s, ima u stvari za cilj BRICSJedan od najvećih projekata, u telekomunikacijama svijeta svakako, ovih dana (ili godina), jest tzv. BRICS cable ili na hrvatski projekt povezivanja najpropulzivnijih zemalja svjetskog gospodarstva danas (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) s USA. Optički kabel, podmorski uglavnom, dužine 34.000 km, kapaciteta 12.8 Tbit/s, ima u stvari za cilj ono što danas Njemačka „želi" napraviti, potaknuta aferom prisluškivanja Angele Merkel – „globalni" internet neovisan o kontroli iz USA!ono što danas Njemačka „želi" napraviti, potaknuta aferom prisluškivanja Angele Merkel – „globalni" internet neovisan o kontroli iz USA!

Ostatak svijeta danas „priključen" je na internet koji je u potpunoj kontroli od samih početaka interneta i dalekovidnosti USA sigurnosnog kompleksa o značaju „mreže svih bircs cablemreža", tamo od dalekih 70-ih godina kada je cijelom svijetu i implemetiran koncept mreže, osnove današnje svjetske „digitalne ekonomije". Spomenuti će „kabel" sigurno donijeti enormne zarade svojim osnivačima, omogućiti će ovim zemljama da, bojim se, ubrzo dramatično prestignu gospodarstva EU i USA, ali, što je za njih i važnije, da stvore nadzorne mehanizme sprečavanja „afera" poput rečene s Angelom Merkel.

U Hrvatskoj, na sreću, naš „paradoksalni premijer" uopće ne vidi problem da se „njega osobno" prisluškuje, u čemu se s njim potpuno slažem. Naime, mislim da obavještajci bilo koje zemlje prisluškujući njega ionako ne mogu saznati ništa korisno. Malo je veći problem kada te sustavno sa Sv. Gere susedi iz dežele pomno i sustavno „promatraju" desetljećima i još ti, putem pajaca Erjavca, ovih dana bahato u novinama, poručuju kako su HRVATI problematični jer imaju „probleme sa svim susjedima".

Još je veći problem ako zbivanja na Markovom trgu i Pantovčaku, pune „pametnih telefona" koji su podigli IQ ove Vlade, pomno i sustavno prate naši „istočni regionski" partneri. Ili možda za današnju garnituru hrvatske politike to u stvari nije nikakav problem, jer svi idemo ionako „istom cilju"!

Hrvatska na žalost nema financijsku snagu koja bi joj omogućila oživotvorenu strategiju (koje danas nema), istinski nadzor i razvoj telekomunikacijskog sustava države, no, na žalost, ne pokazuje niti trunke namjere da se postojeće stanje uopće razumije, promisli i promijeni. Jer, ako se ubrzo „nešto" ne učini ovaj sustav države u „privatnim rukama" ostat će u potpunosti bez „hrvatske pameti".

Damir Tučkar, dip. ing.

Sri, 15-07-2020, 21:01:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.