e-knjigaPosljednjih desetljeća, približavanjem jeseni, Hrvatsku potresaju problemi vezani uz tiskanje, cijene i distribuciju školskih udžbenika. Pisanje udžbenika i njihovo tiskanje, veliki je poslovni poduhvat u zemlji gdje prosječne tiraže beletristike ne prelaze par tisuća primjeraka, pa ne čudi „tržna bitka“ izdavača za „njihov“ dio tog školskog segmenta izdavačkog „kolača“. Svake godine, neminovno, svjedočimo i sa tim „školskim izdavaštvom“ popratno vezanim aferama ili bar medijskim „kritikama“ cjelokupnog procesa. Roditelji školaraca, pored svih ostalih upisnih groznica i muka, štrajkova i nezadovoljstva prosvjetara, prisiljeni su, u vremenima školskih praznika, razmišljati i „muku mučiti“ s namicanjem novaca za opremu svojih đaka, ali i o tome gdje, kada i kako doći do udžbenika. Ovaj svakogodišnji prosvjetno-obrazovni „nered“, da ga baš ne nazovemo kaos, izgleda postao je „standard života u Hrvatskoj“, a kulminirao je sa „besplatnim udžbenicima“. Ipak, možda je vrijeme da se bar djelomice, i siromašna Hrvatska, okrene dugoročnijem promišljanju rješavanja problema udžbenika, u skladu s trećim milenijem i tehnološkim napretkom, ali i praksom što počinje živjeti u razvijenom svijetu.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

telekomunikacijeUstav je temeljni dokument svake države, prema kojem bi se, laički rečeno, trebali „ravnati“ svi ostali zakoni, te se stoga podrazumijeva kako su njegove izmjene i dopune izuzetno rijetke i doista neophodne zbog možebitnih kvalitativnih promjena što utječu na svakodnevni život stanovništva. Hrvatska je specifična zemlja, pa nije neobično što su posljednjih mjeseci u javnost puštene naznake mogućih promjena Ustava, koje se nastoje medijski prezentirati kao nužne, no u suštini svode se na politikantstvo političke „elite“ koja želi Ustav iskoristiti kao alat u ostvarenju svog političkog cilja: integracije Hrvatske u asocijacije (Zapadni Balkan i EU). O opasnostima izmjena Ustava, te što se krije iza najavljenih prijedloga promjena, posebno navođenjem tema (područja), na HKV portalu su objavljeni prilozi, popraćeni brojnim komentarima članova i posjetitelja.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

BeogradVijesti iz našeg istočnog susjedstva, Srbije, u normalnim okolnostima ne bi trebale imati za prosječnog građana naše zemlje veći značaj nego primjerice vijesti iz susjedne Mađarske. Ipak, kako živimo u mladoj državi što se nakon gotovo 70 godina uspjela osloboditi nametnutog „bratskog zagrljaja“ propale jugoslavenske države, vijesti iz Beograda su u tom kontekstu važnije za našu budućnost od onih iz Budimpešte. Štoviše, ovih dana neki naslovi članaka i priloga zagrebačkih dnevnih listova s vijestima iz beogradskih medija izazivaju kod pažljivijih čitatelja i čuđenje i zabrinutost, ne zbog vijesti samih, već zbog političkih motiva zbog kojih se one plasiraju.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

telefonZapočelo je razdoblje medijskih nadmetanja predsjedničkih kandidata za naklonost birača što će trajati sve do dana odabira, 27. prosinca. Novinari, tiskani mediji, TV kuće, nadasve javna TV, po svojim će već kriterijima, suptilno manipulirati stvaranjem „slike-javnog odraza“ dvanaestorice službenih kandidata. Neki će otvoreno, neki prikriveno, potpomognuti „znanstvenom“ provedbom anketiranja javnog mnijenja, nastojati da slika „poželjnog“ kandidata za javnost bude što bolja, pa će nekima medijska prisutnost i dalje biti bez ograničenja, a nekima strogo dozirana. Nečije će fotografije spin doktori photoshopom pomladiti, neke će riječima i komentarima pred javnošću „poružniti“. No, jedna je manje atraktivna tema ipak zaslužila da je se, zbog izuzetne važnosti za zemlju, posebno naglasi: telekomunikacije! Tu je temu, u malobrojnim mu „dozvoljenim“ javnim istupima naglasio i spomenuo od kandidata jedino Dr. Miro Tuđman, ostalim kandidatima je to, valjda, „apsolvirano i riješeno“ pitanje.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

ZgKnjiževnik Mile Budak opet je, u ova predizborna vremena, izvučen na medijsku političku pozornicu, kako bi, dokazano u praksi današnje Hrvatske, opet poslužio u obračunu s političkim konkurentima., kao vrlo efikasno sredstvo diskvalifikacije. Naime, novinar Novog Lista, Denis Romac, 17. ovog mjeseca objavljuje “senzaciju”: “Jedan od ukupno 16 mjesnih odbora na zagrebačkom Žitnjaku, na samom rubu tog poznatog zagrebačkog kvarta, koji graniči s Avenijom Marina Držića i Vukovarskom ulicom, službeno nosi naziv »Mjesni odbor Hrvatskog književnika Mile Budaka«. Budući da je ovu “priču” trebalo malo osnažiti dodatnom antifašističkom argumentacijom o porastu “Hrvatskog nacionalizma” i uznemiriti javnost, “iz naftalina” se izvlači kako je Sanader udobrovoljio “Europu” uspješnim rušenjem spomenika Budaku i Juri Francetiću 2004. godine. Kao uzgred, novinar Romac nam zabrinuto priopćava da još uvijek u Hrvatskoj, čak 17 gradova (naselja) u Hrvatskoj se “drznulo” i dalje imati ulicu s imenom ovog književnika.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

DIPU večernjim satima 15. studenog Državno izborno povjerenstvo završilo je na Markovu trgu prihvaćanje listi s podrškom kandidatima na predstojećim izborima za Predsjednika Republike Hrvatske. Službeno, započinje vrijeme verifikacije potpisa, dakle odstranjivanja potpisa podrške koji su zbog nekog razloga nevažeći, bilo da je građanin dao potpis dvojici ili više kandidata, bilo da su osobni podaci nepotpuni i ne postoji mogućnost provjere identiteta potpisnika. DIP će po završetku posla obznaniti listu kandidata što su uspjeli u naumu predaje liste potpisnika kao i brojčanu dužinu tih listi. Poznata je činjenica kako je izborni Zakon propisao potrebu prikupljanja 10.000 potpisa podrške, a i vidljivo je nadmetanje s „prikupljenim brojem“ u cilju psihološkog djelovanja na „biračke mase“, kako je kandidat s najvećim brojem potpisa podrške, već „pobjednik“…(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

Berlinski zidOvih dana je Njemačka proslavljala 20. obljetnicu rušenja „Berlinskog zida“ koji je i formalno omogućio ujedinjenje 45 godina podijeljene zemlje. Razlozi nastanka zida kao i njegovog rušenja, javnosti su poznate - posebno starijim generacijama što su proživjele to mučno razdoblje komunističke diktature. Njemački političari i mediji, ali i širom svijeta, su tim povodom pričali kako o činjenicama vezanim uz zid, njegovom nastajanju i rušenju - te njime povezanim padom jednog totalitarizma, tako i o povezanim ljudskim sudbinama. Upoznati smo i kako je privreda jedne snažne gospodarske svjetske velesile, kroz 20 godina procesa ujedinjenja još uvijek suočena s brojnim poteškoćama i daleko od istinske integracije cjelokupnog prostora zemlje. Siromašniji „istok“ usprkos svim naporima, sporo sustiže bogatiji „zapad“, gledano, kako s pozicija poduzetništva, tako i sa stajališta građana, njihove atraktivnosti zapošljavanja i životnih uvjeta. Sveprisutne su, prikrivene i pomalo podrugljive podjele stanovništva na „ossije“ (kolokvijalni izraz za stanovnike „istoka“) i „prave Nijemce“, temeljene na iskustvu izraženom kroz životne i radne navike, stručnom znanju i sl. (D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
 

 

balkanikaIma li što zajedničkoga Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Turskoj, Grčkoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji da bi se pokrenuo jedan jedinstveni zajednički televizijski program? Nama baš ništa ne pada na pamet, ali tako ne misle u njemačko-hrvatskom T-Comu pod vodstvom Ivice Mudrinića, pa će naša djeca od 1. studenog preko T-Comove internetske televizije MaxTV moći pratiti "jedinstveni glazbeni projekt" Balkanika Music Television, koji "na jednom mjestu predstavlja glazbu iz svih država balkanske regije - Bugarske, Hrvatske, Rumunjske, Turske, Grčke, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosna i Hercegovine, Crne Gore te Albanije". Zato, prije nego što se primite daljinskih upravljača za MaxTV kako bi uživali u svim balkanskim Cecama i Severinama saznajte više o ovom odista "jedinstvenom glazbenom projektu" iz teksta našeg člana, dipl. ing. Damira Tučkara.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

yuBiH je doista prelijepa zemlja čiji su stanovnici u proteklih stotinjak godina, na žalost, doista pretrpjeli svašta, mnogo više zlog nego dobrog, uz izmjene bezbrojnih stranih gospodara. Deutsche Welle je 15. listopada objavio jednu bizarno-zanimljivu vijest iz sela Donji Podgradac, nedaleko Gradiške. Naime, tamo su članovi udruženja Josip Broz Tito uz pomoć sličnih udruga iz Hrvatske i Srbije, organizirali “prvu radnu akciju” nakon raspada Jugoslavije. Mladi, rođeni pred i nakon 1990 godine, vjerojatno pojma nemaju niti mogu osmisliti razloge i motive “partijskih aparatčika” propale države “antifašista”, da shvate što ORA (omladinska radna akcija) jest, zašto su bile organizirane, pa i zašto su sudionici bili njihovi, tada, vršnjaci - bilo kao dobrovoljci ili “dobrovoljci”. Najpoznatija je nakon akcije gradnje željezničke pruge Brčko-Banovići, tada bila, gotovo do raspada Juge, tradicionalna ORA “Sava” održavana u Zagrebu.(D.Tučkar)

Add a comment Add a comment        
Uto, 8-10-2024, 02:17:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.