Inozemni i javni dug od Tuđmana do Plenkovića

Na pisanje ovog teksta me potaknuo 'Podcast Velebit' kojeg vodi naš Marko Jurič u kojem je gostovao uvaženi Profesor Slavko Kulić, izuzetno učen ekonomist, a koji je kao i uvijek bio više nego interesantan. S obzirom da je dug najgore siromaštvo, ovim tekstom ću prikazati neuspješnost hrvatskih vlada kroz inozemni i javni dug RH. Izrazito pojednostavljena definicija tih dugova za ovu svrhu bila bi: Inozemni (vanjski) dug je ukupno rastzaduženje izvan Hrvatske, javni dug je ukupno zaduženje unutar Hrvatske. Da bi svi čitatelji koji nisu ekonomisti shvatili kompliciranu razliku između inozemnog i javnog duga potrebno je zamisliti da imate kredit u eurima i kredit u kunama koje morate vratiti onima kod kojih ste se zadužili (u eurima u inozemstvu – inozemni dug, u kunama u Hrvatskoj – javni dug).

Ako zanemarimo odnos eura i dolara s obzirom na činjenicu da 1991. nije bilo eura i zbog kompleksnosti problema pretvorbe dolara u euro do uvođenja eura 1999., a zbog slikovitosti prikaza jednostavnog i sasvim dovoljno preciznog inozemnog duga RH od 1991. do 2021. možemo reći sljedeće:

U RH 1991. inozemni dug je iznosio oko 3 milijarde eura, a na kraju Tuđmanove ere 1999. taj je dug iznosio 10 milijardi eura. Na kraju Račanove vlade 2003. dug je porastao oko 100 % u četiri godine njegovog mandata i stigao do 20 milijardi eura. Sanader je nastavio Račanovim putem i tijekom njegove vladavine vanjski dug Hrvatske ponovo je porastao za 100% u odnosu na 2003., jer je inozemni dug 2008. iznosio 40 milijardi eura. Kosorica se nije 'snašla' u poziciji premijerke iznenadnim Sanaderovim odlaskom tako da je inozemni dug Hrvatske tijekom njenog nesnalaženja porastao za svega 6 milijardi eura (ili 200% u odnosu na vanjski dug Hrvatske 1991.) i 2011. je iznosio 46 milijardi eura, da bi odlaskom Milanovića taj dug ostao na oko 46 milijardi eura. Orešković je smanjio dug u jednoj godini za oko 4 milijarde eura i 2016. inozemni dug RH je iznosio 42. milijarde eura. Nakon četiri godine Plenkovića inozemni dug Hrvatske iznosi 41. milijardu eura.

Iz ovog jednostavnog tumačenja stvaranja vanjskog duga RH može se zaključiti: dok je do svoje smrti Tuđman relativno uspješno kontrolirao inozemno zaduživanje (pored Domovinskog rat i obnove), Oreškovićeva je vlada bila Oreškovićnajuspješnija, Milanović i Plenković su uspjeli zaustaviti, tj. donekle smanjiti taj dug, a da glede inozemnog duga Račanova i Sanaderova vlada moraju snositi posljedice i odgovarati za to golemo zaduživanje koje će morati vraćati hrvatski građani. Sve je moguće provjeriti i do svakog se računa može doći, pa tako i utvrditi odgovornost svakog člana tih vlada glede inozemnog duga RH. Imamo dovoljno stručnjaka koji mogu svjedočiti u svakoj struci kako se stvarala kriminalna politička i gospodarska 'elita' koja se zaštitila svojim korumptivnim sudstvom, a da se pravda uglavnom može naći samo na nekom od sudova EU-ja, no ne i u Hrvatskoj.

Da bi se razumio pojam 'javni dug' potrebno ga je definirati. Naime, netko povezuje 'javno' s javnom kućom, jer kako su političari uz vanjske nalogodavce osmislili Hrvatsku, ona zaista i izgleda tako. Dug države je zbroj svih deficita ili manjaka državnih prihoda u odnosu prema državnim rashodima u prethodnim godinama, što ujedno znači i da je porast javnog duga u jednoj godini rezultat deficita državnog proračuna ostvarenog te godine. To znači da kad država ne može povećanjem fiskaliteta namaknuti novce za financiranje javnih rashoda, onda se ona može zadužiti. Tada govorimo o javnom dugu. Kad ima javni dug, onda je država dužna raznim subjektima poput središnje banke, domaćim financijskim ustanovama, financijskom tržištu, itd.

Javni dug RH sredinom rujna 2021. iznosio je 353 milijarde kuna, tj. svako rođeno dijete već je zaduženo za 87 tisuća kuna. U prijevodu, ako vam daju par tisuća kuna za rođenje djeteta, oni vam nisu dali, već oduzeli djetetu.

Nije mi potpuno jasan javni dug do 1999. kad je iznosio oko 49 milijardi kuna (podaci se razlikuju od izvora do izvora, eurino za ovu jednostavnu analizu to je nebitno), no 2003. već je bio 89 milijardi kuna, a odlaskom Sanadera 147 milijardi kuna. Odlaskom Kosorice javni dug već iznosi 214 milijardi kuna, a odlaskom Milanovića 287 milijardi kuna. Oreškovićeva vlada je neznatno smanjila javni dug i Plenković je preuzeo vladu s vanjskim dugom od 283 milijarde kuna i do danas povećao taj dug za 70 milijardi kuna.

Jesu li ovi podaci potpuno točni? Vjerojatno nisu, no sasvim zadovoljavajuće precizni (i grješka od nekoliko milijardi kuna ili milijardu eura je još uvijek prihvatljiva s obzirom na goleme dugove) da na optuženičkoj klupi jednog dana u neovisnom pravosuđu vidimo sve vlade od 2000. osim Oreškovićeve, jer samo s takvim pristupom pravosuđu Hrvatska može postati pravna država. S obzirom da Plenkovićeva vlada još uvijek diše, teoretske šanse postoje da se izvuče iz nezavidne situacije koja ponižava građane Hrvatske. Sigurnosni aspekt Hrvatske i politički promašaji ove vlade nisu sadržaj ovog teksta.

I na kraju bih ovom prilikom, a u svezi sadržaja, pozdravio javnu, ne kuću, već nabavu, koja ostvaruje sve materijalne snove političkoj i gospodarskoj 'eliti' Hrvatske.

dr. Ivica Tijardović

 

Pon, 23-05-2022, 10:04:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.