Za poštivanje života od prirodnog začeća do smrti

Svi vodeći mediji u državi su ovijeni šutnjom ovih dana dok traje akcija molitve pred hrvatskim bolnicama kako bi se spasio barem jedan ljudski život u utrobi majke. Pobačaj svakako predstavlja izazovnu temu o kojoj postoje različita mišljenja u suvremenom društvu. Živimo u razdoblju odurnog nihilizma nad kojima se nadvija sjena kulture smrti. Poznati američki filozof Walker Percy je izjavio da u današnjem društvu sućut vodi u plinsku komoru.

Ovo je vrijeme koje napredak osobnosti definira tako da sve manje i manje pojedinaca uspijeva ostvariti svoju osobnost. Na svim stranama se širi praktično odricanje od svih moralnih vrijednosti i surovi materijalizam. U demokratskom društvu je sve podložno raspravi.

Ovu temu bih započeo pričom o gospodinu Bernardu Nathansonu. On je godinama bio na čelu klinike Center for Reproductive and Sexual Help, najveće ustanove za pobačaje u SAD-u i zapadnom svijetu. Potječe iz židovske obitelji koja se doselila u New York. Diplomirao je medicinu na uglednom Sveučilištu McGill u Kanadi. Bio je jedan od pokretača američke udruge za legalizaciju pobačaja u državi New York, a kasnije i diljem SAD-a. Pobačaj je dozvoljen u državi New York 1970. godine, a tri godine nakon toga je Vrhovni sud ozakonio pobačaj u cijelom SAD-u. Glavni suparnik u toj borbi je bila Katolička Crkva koju se napadalo tako što su preuveličavani brojevi žena koje su umrle tijekom ilegalnih pobačaja. Također je u lažiranim istraživanjima prikazivan veliki porast broja pobačaja.

Posljednji pobačaj je izveo 1979. godine. Po vlastitom priznanju je izveo na tisuće pobačaja, a u jednom trenutku je abortirao i vlastito dijete. Uskoro je postao pristaša pro-life pokreta u SAD-u, a nakon dugih unutarnjih borbi se preobratio na katoličku vjeru. Autor je poznatih dokumentarnih filmova Nijemi krik i Pomrčina razuma. Umro je 2011. godine.

Legalizacija abortusa

1960-te godine 20. stoljeća su bile razdoblje liberalizacije na raznim područjima, pa je tako na red došao i pobačaj. U središtu svega je bila Hipokratova zakletva. Nakon što se saznalo za medicinske InicijativaU Hrvatskoj je pobačaj legaliziran još krajem 1970-tih godina. Taj zakon nikad nije doveden u pitanje jer se radi o vrlo osjetljivom političkom pitanju. Inicijativa "40 dana za život" je pokrenuta prije deset godina u SAD-u. U Hrvatskoj je inicijativa pokrenuta ove godine, i trenutno se odvija po drugi put. Prvi put je bio obuhvaćen samo Zagreb, a ovaj se put u inicijativu uključilo još nekoliko gradova.eksperimente nacističkih liječnika, u zakletvu je uvedena odredba da će se ljudski život poštivati od trenutka njegova začeća. To se polako počelo mijenjati kada je Svjetska zdravstvena organizacija preuzela izričaj iz Helsinške deklaracije da će najvažnija briga liječnika biti zdravlje pacijenta. Potiho je uklonjeno pitanje nerođenog djeteta, a uvedena je briga za zdravlje majke. Konačno je uklonjen svaki spomen pobačaja 1964. godine.

U samom središtu rasprava je i pojam osobe. Ako je dijete od trenutka začeća osoba koja ima svoje interese, ne bi je smjeli nasilno ukloniti iz majčine utrobe. Međutim, ako začeto dijete nije osoba i majka ima pravo na svoje tijelo, tada ono može biti uklonjeno. U Hrvatskoj je pobačaj legaliziran još krajem 1970-tih godina. Taj zakon nikad nije doveden u pitanje jer se radi o vrlo osjetljivom političkom pitanju.

Inicijativa "40 dana za život" je pokrenuta prije deset godina u SAD-u. U Hrvatskoj je inicijativa pokrenuta ove godine, i trenutno se odvija po drugi put. Prvi put je bio obuhvaćen samo Zagreb, a ovaj se put u inicijativu uključilo još nekoliko gradova. Možda će neki pojedinac ovo nazvati napadom na sekularnu državu, a često se čuju glasovi da treba pomoći siromašnim i gladnim građanima. Većina takvih osoba cijeni i čula je za Majku Terezu iz Kalkute.

U svom govoru prigodom primanja Nobelove nagrade za mir je rekla: „Najveći uništavač mira danas je krik nevinog, nerođenog djeteta. Kad jedna majka može u svom krilu ubiti svoje vlastito dijete, koji onda gori zločin još postoji od onoga da mi počnemo sami jedni druge ubijati." Kada pogledamo stanje u kakvom je svijet danas, onda se dobro sjetiti te izjave.

Mate Samodol

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.