Pismo urednici mjesečne publikacije Turističke zajednice Grada Zagreba

Kao i mnogobrojni Zagrepčani, ponekad prolazeći Trgom bana Jelačića, svratim i u prostor Turističkog informativnog centra, pokupim mjesečnu publikaciju s opisom svih zbivanja, kulturnih, sportskih, kako bih kod kuće odlučio što me zanima tog mjeseca pogledati u kazalištima, kuda svratiti u županiji na neku manifestaciju i sl. Sama je publikacija tiskana na više jezika, distribuira se osim u turističkom centru i u hotelima, odlazi na razne adrese i suštinski je izuzetno korisna turistima. U svakoj publikaciji nalazi se i hvalevrijedna dvostranična rubrika s crticama iz povijesti grada, bilo da su vrlo važne, zaboravljene ili potpuno nepoznate. "Novi vjetar"Ova crtica iz povijesti grada, barem je mogla navesti da je na tom trgu hram hrvatske kulture, HNK, i danas ispunjen biserima urbane arhitekture, ali i nakaznom građevinom Titove ere, kao i da traje višegodišnja borba za izmjenu imena ovog Trga, a što koče stare "političke strukture", okrenutih "kaputa" u smjeru "novog vjetra"No u ovom broju izašla je i jedna crtica, želim vjerovati, nespretno sročena, a koja govori o najljepšem trgu Grada Zagreba, zbog čega sam glavnoj i odgovornoj urednici publikacije za listopad 2011. uputio niže pismo.

Poštovana gospođo urednice Žic-Cepić,

Turistička zajednica Grada Zagreba svakog mjeseca izdaje publikaciju Program priredaba, koje ste Vi glavna i odgovorna urednica, a koja sadrži opis događaja i zbivanja u Gradu Zagrebu tekućeg mjeseca, tiskanu u više jezika, što je vrlo zanimljiva turistima ali i građanima Grada Zagreba. Ipak ne mogu, a da se ne osvrnem na izdanje listopad 2011. i rubriku "Zagreb kroz stoljeća" u kojoj se daju kratke crtice iz bliže ili dalje povijesti grada. Sama rubrika je izuzetno zanimljiva, podsjetnik na neke zgode i događaje za koje smo znali ili ih, kao zanimljivost prvi puta čujemo. Ovaj mjesec navodite kao jedan od događaja iz povijesti grada:

'1871. - Odluka o osnutku današnjeg Trga Maršala Tita. Na tom se prostoru predviđalo prodavati stoku, a budući da je bio prirodno dva metra niži, određeno je da treba navesti smeće i građevinske otpatke kako bi se izravnao s okolnim terenom.'

Molim Vas da primite izraze mog zaprepaštenja ovakvim opisom tog događaja i najvećeg protesta, te posebno impliciranjem značenja Josipa Broza Tita, njegove pozitivnosti u razvoju Grada Zagreba. Na stranu činjenica što ime J. B. Tita nema nikakvu poveznicu s davnom 1871. i odlukom, zgodnom crticom, o nasipavanju terena tog prostora građevinskim otpadom. No, ovako nespretno sročen opis iz povijesti Grada, upravo vapi za izvornim informacijama, kao na primjer kada je taj prostor postao trgom i koji je bio prvi (i ostali) naziv trga. Ne želim uopće podsjećati kako danas, 20 godina od uspostave suvremene države Hrvatske, taj Trg i dalje nosi ime jednog od najvećih svjetskih zločinaca XX st., diktatora, osobe odgovorne za vrlo vjerojatnu izravnu smrt više od 100.000 Hrvata, koji je nametanjem ideologije komunizma desetljećima terorizirao istinske Zagrepčane, pridonio njegovoj devastaciji i nekontroliranom razvoju u "soc-realističkom" smjeru i ozračju!

Ova crtica iz povijesti grada, barem je mogla navesti da je na tom trgu hram hrvatske kulture, HNK, i danas ispunjen biserima urbane arhitekture, ali i nakaznom građevinom Titove ere, kao i da traje višegodišnja borba za izmjenu imena ovog Trga, a što koče stare "političke strukture", okrenutih "kaputa" u smjeru "novog vjetra".

Duboko sam razočaran, što i apolitična institucija poput Turističke zajednice grada Zagreba, podliježe "fenomenu idolatrije jednog zločinca", ma kako to ime ostalo dugo i duboko ubilježeno, naravno u negativnom kontekstu, u povijest Hrvatske. Stranim bi posjetiteljima barem trebalo navesti vezano uz ovaj trg, povijest njegovog nazivlja i očekivanja novih generacija za potpunu deideologizaciju nazivlja ulica Zagreba, pa tako i ovog "Počasnog građanina Zagreba".

S nadom da "gafove" ove vrste više neću susretati u Vašoj publikaciji, primite moje pozdrave.

Damir Tučkar, dipl. ing.