Ateistički autobus i sumorne prognoze "The Observera"

Ovog tjedna i naš tisak je prenio dvije vijesti, neuočljive i skrivene na marginama tiskovina, bez posebnih komentara i reakcija. Kako je Hrvatska usprkos slovenskih blokada i klipova prošla dobar dio puta prema konačnom prijelazu iz statusa kandidata u člana EU zajednice, što je postavljen za glavni vanjskopolitički cilj, naši bi se birači što će jednom na referendumu odlučiti kojim putem zemlja treba dalje ići, ipak trebali imati „širu sliku“ od one koje prezentiraju političke garniture. Dakako, oba odgovora na referendumsko pitanje pristupanja EU, imaju i pozitivnih i negativnih obrazloženja, a ovakve vijesti s margina mogu također utjecati na trenutno raspoloženje birača. Na volju čitatelja ovih redaka ostaje koliko će te vijesti utjecati na njihove osobne stavove u promišljanju Hrvatske budućnosti.

Ateistički autobus

Ulicama britanskih gradova, krenulo je u Londonu, prometuju autobusi gradskog prijevoza s ponešto neobičnim reklamnim porukama. „Bog vjerojatno ne postoji“, jedna je od njih, s podnaslovom koji sugerira, kako se zbog toga ne treba brinuti već uživati život! Reklame o nepostojanju Boga reakcija su na nedavnu kršćansku kampanju po autobusima grada na Temzi, a predvode je komičarka Ariane Sherine i poznati britanski etolog, teoretičar evolucije i popularno znanstveni pisac Richard Dawkins. Ipak, što o takvoj „marketinškoj kampanji“ misli, pokazao je zorno Ron Heather vozač autobusa i vjernik, nevažno protestant ili katolik. Šezdesetdvogodišnjak se obratio svojim ovozemaljskim poslodavcima riječima da je zgrožen natpisom te je odbio odraditi svoju šihtu u tako dekoriranom autobusu. Slične su „marketinške akcije“ najavljivane i u drugim zemljama, pa ako ih povežemo i sa sličnim, snažnim kampanjama što su rezultirale i zakonodavnim izmjenama, prema kojima se legaliziraju istospolni „brakovi“, uz mogućnosti usvajanja djece takovih parova, slika EU koja se udaljuje od svojih „kršćanskih korijena“ postaje jasnija. Hrvatskim biračima preostaje da se zapitaju žele li tim putem „u bolju budućnost“?

Sumorne prognoze „The Observera“

Jason Burke, novinar i gospodarski analitičar ovog uglednog britanskog lista, u broju od 18. siječnja objavio je ponešto sumorna predviđanja političko gospodarske situacije u EU za 2009., posebno u zemljama primljenim u EU u posljednjem valu. Naime, kao posljedica globalne financijske krize i slabije razvijenosti od starijih EU članica, predviđa se tijekom 2009. izbijanje socijalnih nemira, čak uličnih nereda širih razmjera u „istočnoj EU Europi“. Smatra se da je rečeni scenarij neminovan u pribaltičkim republikama, te Rumunjskoj i Bugarskoj. Ovi su trendovi već bili vidljivi u drugoj polovici prošle 2008., posebno u Rumunjskoj pogođenoj zatvaranjem tvorničkih pogona multinacionalnih korporacija, koje su pobjegle na „jeftinije lokacije“. Ostali su besposleni radnici s brojnim kreditnim obavezama, koji ih naravno ne mogu vraćati. Primjer je i auto proizvođač Dacia, kojemu je opala prodaja i sada su upitna čak 4000 radnih mjesta. Prema procjenama, „istok EU“ će imati maksimalni rast do 5% BDP-a, ali i inflaciju od 13%, uz potpuno izvjesne brojne „provedbe nepopularnih mjera“i „kresanja“ razvojnih planova u javnom sektoru. Litva, Letonija, Estonija i Bugarska, pored Rumunjske već su iskusile i ulična nasilje i proteste, a budućnost će im u 2009. sasvim izvjesno, „s lošeg otići na gore“.

Ovih dana „stidljivo“ i naša Vlada priznaje neminovnost „rebalansa budžeta“, uz evidentan potpun zastoj punjenja proračuna (porezi), produženja rokova plaćanja „obaveza države“, „klizanja tečaja kune“, povećani broj otkaza, a sve kao rezultat smanjenja privredne aktivnosti i uopće potražnje, domaće i svjetske, za hrvatskim proizvodima i uslugama. Hrvatska je ipak privredno stabilnija od navedenih zemalja, pa i ova „plinska kriza“, koja je „voljom dragog Boga“ (tj. zatopljenjem) i dogovorom „velikih igrača“ prebrođena, pokazala je da se poremećaji u opskrbi još nisu „prelili“ izravno na stanovništvo, te nisu proizveli mogući efekt nezadovoljstva. Kriza pline i „igre“ s cijenom naftnih derivata u Hrvatskoj ukazali su na neke druge probleme, koji bi ipak mogli novim „vanjskim“ krizama i te kako utjecati na političku stabilnost u Hrvatskoj. Kako dolazimo u vremena izbora, na biračima je opet da dobro promisle kome će dati povjerenje da ih vodi u ovim turbulentnim vremenima. Odluke koje ćemo svi donijeti uvelike će odrediti budućnost i nekih budućih generacija Hrvata.

Damir Tučkar, dipl. ing.