Inicijativa za izmjenu Ustava RH

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić je za sjednicu ovog tijela (23. siječnja) najavila pokretanje inicijative za izmjenu Ustava RH:

Usprkos slovenskih blokada pregovora, proces pristupanja EU se “zahuktao” i očito je postojanje “dobre volje” unutar  Unije za hrvatskim priključenjem, neovisno o još “sitnim preduvjetima” na koje će naši političari morati pristati, a koji će još pristizati kako će se približavati datum pristupanja. Ipak, u svim ovim političkim kombinacijama sada se shvatilo kako za formalnu provedbu priključenja treba osigurati i “volju birača Hrvatske” ne bi li se to zaista i dogodilo.

Ta volja mora biti iskazana na referendum, iako bi političari da mogu to rado izbjegli. Ipak, u društvima koje se predstavljaju kao demokracije ustav i volja birača se mora poštivati. Kako se u posljednje vrijeme otvaraju oči većini biračkog tijela glede raznih interesa - bilo onih iz Hrvatske bilo iz EU - kojima odgovara “ubrzanje procesa primanja” uz nekritički pristanak na sve “preduvjete Bruxellesa”, tako su razne ankete i istraživanja javnog mnijenja Hrvatske počeli pokazivati opadanje biračke volje za pristup EU. Dakako, ovome su razvoju promišljanja birača “pomogli“ i globalna financijska kriza, ali i problem same EU glede njenog temeljnog dokumenta (ustava), svijest o nadnacionalnim ovlastima europske administracije i općem gubitku velikog dijela suvereniteta, pa sve do “nestabilnosti sudbine same EU”.

Hrvatska je politika percipirala kako bi sasvim izvjestan mogao biti scenarij da narod (birači) odbije dati “zeleno svijetlo” na referendumu za pristupanje EU. Naime, u skladu s današnom odredbom Ustava, odluku o udruživanju u EU mora podržati na referendumu većina od ukupnog broja upisanih birača. Zato treba Ustavna promjena s većinom  od 102 glasa u Saboru koja će izmjeniti Ustav na način da bi za integracije Hrvatske s drugim državama bila dovoljna većina od izašlih birača na referendum. No, sada se javlja i opasnost kako bi se upravo tom izmjenom moglo olakšati provođenje referenduma s pitanjem o udruživanje u neku drugu asocijaciju, poput primjerice ne tako imaginarnog Zapadnog Balkana, ako EU odluči cijeli “ region” do “političke stabilizacije” ostaviti izvan EU koje desetljeće. Hrvatska se mora izvući iz ostatka “regiona”, upravo zbog izuzetno nestabilne situacije daleke od krajnjeg rješenja - teritorijalnog i političkog - kao u slučaju Makedonije, a posebice u slučaju Kosova i BiH.

Izmjena Ustava je veliki događaj koji utječe na sve građane jedne zemlje. Ovo posebno vrijedi za slučaj udruživanja, kada se zapravo nepovratno gubi veliki dio nacionalnog suvereniteta. Stoga je doista pravo pitanje je li moralno i je li moguće ovakve vrste izmjena Ustava izvesti u praksi temeljem dizanja ruku potrebnih 102 zastupnika u Saboru? Je li o udruživanju mogu odlučiti primjerice 40% birača izašlih na referendum s ukupnom tijesnom prevagom od 51%? To bi značilo kako je sudbinu svih birača i građana Hrvatske odlučilo oko 20% birača s biračkog spiska.

Upravo opisani scenarij posve moguć s obzirom na sve desetljećima nametnute podjele među Hrvatima, bio bi poguban za jedinstvo nacije u idućim desetljećima. Volja birača za ovakovu krupnu odluku ipak bi morala biti volja većine njenog biračkog tijela, dakle građana, punoljetnih i svijesnih svoje odluke. Još jednom se dogodilo na početku jednog stoljeća da se Hrvati pred izazovom, ući u integracije “poput gusaka u magli” ili ne. I dok se na početku XX stoljeća zakulisnim igrama svjetske politike Hrvate iz jedne tvorevine gurnulo u drugu, bez da ih se išta pitalo, sada na početku XXI stoljeća Hrvati bi morali barem biti svjesni ŠTO ih se pita, te onda pravom većinom odlućiti o sudbini zemlje. Demokratski, ne putem posrednika ili “većinom” koja je u stvarnosti manjina.

Damir Tučkar, dipl. ing

Članak 141. Ustava Republike Hrvatske

Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.

O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi.

Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske.

Članak -Da ne bi bilo zabune!!!