Iz natpisa „Glasa Istre", o krađi otisaka stopa gmazova u kamenu, pored Umaga, saznajemo kako ova šokantna vijest zapravo nije novost, jer se stope dinosaurusa iz Lanterne kod Poreča čuvaju u Milanu već 40ak godina, a i u Trstu se nalazi jedna „umaška stopa". Ova najnovija krađa, vrlo je vjerojatno izvedena je „po narudžbi", a ako policija i pronađe „bageristu", pitanje je da li će se pronaći naručitelj.(D.Tučkar)

Hrvatska ispremrežena raznoraznim lobijima i interesnim grupama, opterećena osobnim interesima i stranačkim križaljkama, upravo kroz primjer regulatornog tijela HAKOM-a, utjecaja na djelatnost telekomunikacija, odabira njegovih čelnika kroz proteklo desetljeće te efekta – današnjeg stanja telekomunikacija Hrvatske, jasno ukazuje zašto su potrebna „nova lica" na političkoj postizbornoj sceni.(D.Tučkar)

Turistička zajednica Grada Zagreba mjesečno izdaje publikaciju Program priredaba, a koja sadrži opis događaja i zbivanja u Zagrebu tekućeg mjeseca, tiskanu u više jezika, što je vrlo zanimljivo turistima ali i građanima grada. Ipak, moram se osvrnuti na izdanje za listopad 2011. i rubriku "Zagreb kroz stoljeća", u kojoj se nedopustivo implicira značenje diktatora Tita u razvoju Zagreba, iz kojeg sam razloga svojim pismom izrazio negodovanje glavnoj i odgovornoj urednici.(D.Tučkar)

Poticajni „državni okvir" u novim EU okolnostima i „pravilima telekomunikacijske igre" mogle bi Hrvatskoj osigurati brojna radna mjesta i „pamet" kao izvozni produkt. Ovako, sve se čini da su nam kreatori novih gospodarskih globalnih okvira, namijenili ulogu „jeftinih radnih resursa" i „male zemlje za (njihov) veliki odmor". Odgovornost je svakog birača na izborima prepoznati one snage koje će provoditi politiku  dugoročnih nacionalnih interesa.(D.Tučkar)

Prosječno obrazovan Hrvat sigurno nikada nije čuo za korejske otoke, bolje rečeno hridi, negdje izgubljene u morskim prostranstvima između Južne Koreje i Japana, nazivljem Dokdo ili Tokto. Te iste otoke japanci nazivaju Takashima, dok su ih Europljani prozvali Linacourt, prema imenu nekog francuskog kitolovca iz polovice 19 st. što se nasukao na njihovim grebenima. Ovi otočići, zapravo 2 veća otočića i 35 stijena, što imaju najvišu točku od 169 m, i ukupnu površinu manju od 0,2 kvadratna kilometra, nastali kao posljedica djelovanja vulkana, zapravo su potpuno nevažni.(D.Tučkar)

21. ožujka 2011. Slovenija je izdala komemorativni tip kovanice nominalne vrijednosti 2 eura, namijenjenog cijeloj eurozoni u ediciji od 1 milijuna komada, na što sve zemlje eurozone imaju pravo i u čemu ništa nije sporno. No, ono što već neko vrijeme predstavlja uzrok rasprava i podjela jest činjenica, kako su „vlasti" kao zaslužnog Slovenca čiji se lik nalazi na poleđini ove kovanice, što će se s vremenom zbog turista i samih Slovenaca u eurozoni, koristiti i izvan Slovenije, jest da je odabrani lik poznatog slovenskog partizana i komuniste, Franc Rozman Staneta.(D.Tučkar)

Svijet se posljednju dekadu ubrzano mijenja, u razdoblju nakon propasti bipolarnog svijeta i uspostave novog ekonomsko-političkog modela, nazvanog globalizam. Politička je situacija u mnogim zemljama svijeta uzavrela, no EU je posebno osjetljiv na afričko susjedstvo i već duže vrijeme „muku muči" s imigrantskim valovima što zapljuskuju posebno njegove mediteranske obale. Posebno su izložene Italija, Malta, te Francuska, nerijetke su i vijesti o brodolomima, pa čak ne nedostaju i optužbe o „okretanju glave" od sudbine brodolomaca i tragedija afričkih izbjeglica nakrcanih na svemu što može ploviti.(D.Tučkar)

Krajem travnja neki su mediji u Hrvatskoj nekako stidljivo i više kao zanimljivost iz susjedstva, objavili kraću informaciju o jednom ostavinskom postupku pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu. Vijest sama po sebi ne bi ničim zaslužila da dođe na stranice tiska, jer su ostavinske rasprave standardni, tužniji dio svakodnevnice svake obitelji, da se ne radi o borbi za nasljedstvo Josipa Broza Tita. Nesumnjivo, JBT je i te kako obilježio povijest XX. st., njegova uloga na političkoj pozornici je predmet nekih drugih diskusija, ali nedvojbeno je kako ga mnogi u Hrvatskoj i dalje doživljavaju kao „najvećeg sina naših naroda", legendu i „božanstvo", 31 godinu od njegove smrti i dalje gajeći kult ličnosti, ne dozvoljavajući bacanje i najmanje „sjene" na taj „svijetli lik".(D.Tučkar)