Pačja škola

BiHU „narodnim" demokracijama izbori uglavnom potvrđuju „narodnu" vlast. Ponekad i s više od 100 posto biračkih glasova. U „liberalnim" demokracijama izbori uspostavljaju novu vlast ili staroj vlasti daju novu legitimnost. To obično teče uredno. No, ponekad i zahiri. Kao ovaj put u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Što se tamo dogodilo? Većinske bošnjačke stranke SDP i SDA u novu su vlast prigrlile ljude iz onih hrvatskih stranaka koje su na izborima dobile neznatan broj glasova. Tako su, reklo bi se, posve demokratski, držeći se načela „jedan čovjek – jedan glas", elegantno zaobišle većinsku volju hrvatskoga naroda. Zbog toga je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine tu i takvu uspostavu vlasti proglasilo nezakonitom.

Načelo „jedan čovjek – jedan glas" jest temelj liberalne demokracije. No ono nije uvijek i svugdje krjeposno. U unitarnoj državi ono osigurava jednakost državljana u političkim pravima. stoga bi, recimo, u Republici Hrvatskoj provedba toga načela bila spasonosna. Ona bi dokinula čudovišnu, neki kažu: pozitivnu, političku diskriminaciju etničkih nehrvata koja je u tijeku zadnjih sedam-osam godina unakazila hrvatsku demokraciju. Nasuprot tomu, u saveznoj je zajednici dvaju brojno nejednakih naroda načelo „jedan čovjek – jedan glas" upravo pogubno za demokraciju. To načelo brojno jačemu narodu omogućuje tlačenje brojno slabijega. A tlačenje može biti i beskrajno uvrjedljivo. Kao u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje bošnjački cinizam Hrvatima bira Željka Komšića za njihova člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Valjda je nešto takvo priželjkivao i srpski vožd Slobodan Milošević kada je, gorljivo zastupajući demokratsko načelo „jedan čovjek – jedan glas", nesrbima „institucionalno i izvaninstitucionalno" nudio preustroj Jugoslavije u „modernu federaciju".

BiHAli u Bosni i Hercegovini i nad popom ima pop. O svemu, pa i o zakonitosti uspostave vlasti, u posljednjoj instanciji odlučuje visoki predstavnik međunarodne zajednice. Sada je na tom prijestolju austrijski katolik Valentin Inzko. On je - neki kažu: na zahtjev SAD-a i Turske - poništio odluku Središnjega izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine. Tako je jure injusto bošnjačko-hrvatsku muslimansko-katoličku Federaciju Bosne i Hercegovine pretvorio u isključivo bošnjački muslimanski entitet.

No, „na terenu" je to tvrd orah. Hrvatski su izborni pobjednici dovoljno hrabri, a ne manjka im ni pameti. U četirima većinski hrvatskim županijama oni mogu zakonito organizirati neposluh. Budući da su gurnuti na zadnju crtu obrane, oni će to i učiniti. A g. Inzko? On je svojom nepravednom odlukom samo stekao sramotnu slavu ravnu slavi njegova zemljaka Wolfganga Petritscha, koji je prije desetak godina s istoga mjesta tenkovskom pljačkom Hercegovačke banke pokušao financijski i gospodarski slomiti hercegovačke Hrvate.

Iz svega toga izbija cijeli niz žalosnih paradoksa. Spomenimo samo tri.

Milorad DodikPrvi paradoks: Kada je 29. veljače i 1. ožujka 1992. kao uvjet za međunarodnopravno priznanje Bosne i Hercegovine održavan referendum o njezinoj neovisnosti, pučanstvo su te zemlje tvorili Muslimani (oko 43 posto), Srbi (oko 31 posto) i Hrvati (oko 17 posto). Srbi nisu htjeli neovisnost. Muslimani je sami nisu mogli izglasovati. Bosna i Hercegovina bila je pred raspadom. Od raspada su je spasili Hrvati, njezin najslabiji element. Oni su na poziv iz Zagreba, premda nevoljko, glasovali za neovisnost.

Drugi paradoks: Bosnu i Hercegovinu dijelila je od tada i konačno podijelila tzv. međunarodna zajednica. U podjeli je sudjelovao svako tko je držao da tu ima nekakav svoj interes. Nikomu se ništa ne zamjera. Čak ni Srbima, koji su oružjem osvojili pola Bosne i Hercegovine. Samo se Hrvatima, koji su nasilno stjerani u federaciju s Bošnjacima, spočitava da su sa Srbima „dijelili Bosnu".

Treći paradoks: Hrvatima su danas u Bosni i Hercegovini jedini politički saveznici Srbi u Republici Srpskoj.

A što je, upitat će tkogod, s Hrvatima u Republici Hrvatskoj? Ništa. Oni su se zabavili o sebi. Njihova se pačja škola politike nada da će njima biti bolje u Europskoj uniji nego njihovoj braći u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tu nadu temelje na činjenici da Hrvati u Federaciji Bosne i Hercegovine čine samo 30-ak posto, a oni će u Europskoj uniji činiti gotovo 1 posto pučanstva! Neka im Bog pomogne.

Benjamin Tolić
HRSvijet
Jedino Hrvatska

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • preporod
  • 1 korisnik
  • 14 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal