Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Za hrvatski entitet
Što je danas Bosna i Hercegovina? Službeno: država jednakopravnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Prostire se na 51.129 četrvornih kilometara kopna između Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Narodi su kulturološki više različiti nego slični. Narodnosne oznake uglavnom se poklapaju s vjerskima. Bošnjaci su muslimani, Srbi pravoslavci, Hrvati rimokatolici. Tri naroda žive u dvama podjednako prostranim, široko autonomnim područjima - u tzv. entitetima ("bićima", "bivstvima") - i u jednom "iščašenom" distriktu (kotaru). Veći entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, obuhvaća oko 51 posto, a manji, Republika Srpska, oko 49 posto ozemlja. Distrikt Brčko ustanovljen je kao kondominij dvaju entiteta. No on je pod izravnom upravom središnje državne vlasti.
Pučanstvo je Federacije BiH mješovito: oko 70 posto Bošnjaka, oko 20 posto Hrvata i neznatan broj Srba. Federacija je dakle multinacionalna, multikulturna i multikonfesionalna. U Republici Srpskoj žive gotovo samo Srbi. Republika je dakle uninacionalna, unikulturna, unikofesionalna. Zbog takva sastava pučanstva većinski narodi imaju premoćnu većinu u entitetskim parlamentima - u Federaciji Bošnjaci, u Republici Srbi. Politološke su oznake u nazivima entiteta nepouzdane. Bošnjačko-hrvatska Federacija BiH nije federacija (savez). Nije naime sazdana ni od kakvih saveznih jedinica. Republika Srpska, iako je tomu vrlo blizu, zasad nije republika (država), jer nije samostalna. Država je Bosna i Hercegovina. Ona je konfederacija Federacije i Republike. Ali, iako u sebi nosi Republiku Srpsku, sama Bosna i Hercegovina nije republika. A nije ni monarhija, iako njome samovoljno upravlja Visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Visoki predstavnici nisu uvijek samo moćni upravitelji. Oni su katkada i vrlo kreativni državnici. Carlos Westendorp je Bosni i Hercegovini skrojio državne simbole, grb i zastavu, koji nikomu ne znače ništa. Wolfgang Petritsch joj je god. 2002., ne obazirući se na Daytonski mirovni sporazum, nametnuo ustavne promjene koje određuju da Vladu Republike Srpske čine - 9 Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata, a Vladu Federacije BiH - 9 Bošnjaka, 5 Hrvata i tri Srbina. Od tada u Parlamentu i u Vladi Republike Srpske Srbi mogu nadglasavati Bošnjake i Hrvate, a u Parlamentu i u Vladi Federacije BiH Bošnjaci mogu nadglasavati Hrvate i Srbe.
Tom pogodnošću izdašno se koriste i Srbi i Bošnjaci, pa jednostavnom većinom i u parlamentima i u vladama entiteta donose odluke protiv Hrvata. U tomu prednjače najviše zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH. One prenose ovlasti županija na razinu entiteta. Tako zatiru zadnje tragove hrvatske kulturne, obrazovne, informativne i političke autonomije. Daytonska Bosna i Hercegovina nudi dakle Hrvatima okrutan izbor: ili se pretopiti u druge narode ili se iseliti u druge države.
Crno? Svakako. Ali nudi ako ne osobito mudar, barem nužan zaključak: Bez entiteta ("bića", "bivstva") nema identiteta (onih obilježja koja biće čine upravo onim bićem koje ono jest).
To stanje bilo je jasno vidljivo i prije pet godina. Tada je Ivan Zlopaša u nakladi Hrvatskoga bloka BiH u Mostaru objavio knjigu Politička sudbina Hrvata u BiH (dostupna u elektroničkom obliku na internetskoj adresi: www.hercegbosna.org). Hrvatski blok BiH pokušavao je, predstavljajući tu knjigu u predizbornoj kampanji god. 2005., nametnuti hrvatskoj javnosti pitanje hrvatskoga entiteta u BiH kao prvorazredno političko pitanje. Ali "politička" je "korektnost", kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, ugušila javni govor o tomu. U međuvremenu je vanjska stega malo popustila, pa bi Zlopašina Politička sudbina Hrvata u BiH mogla naići na relativno široku recepciju. Ona to svakako zaslužuje jer je u biti solidno obrazložen pledoaje za ustavni preustroj Bosne i Hecegovine u samoodrživu državu. A višenarodna država, da bi bila samoodrživa, mora počivati na načelu institucionalne ravnopravnosti svih svojih konstitutivnih naroda.
Uz tu preporuku Zlopašina suverenizma, evo na kraju i utjehe onim spekulativnim mudracima koji se svim svojim umnim silama protive stvaranju hrvatskoga entiteta u Bosni i Hecegovini. Po posljednjemu popisu pučanstva iz god. 1991. imala je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina 4.377.033 stanovnika: 1.902.956 (43,47%) Muslimana,1.366.104 (31,21%) Srbina i 760.852 (17.38%) Hrvata. Danas nitko ne zna stvarno stanje. Američka Središnja obavještajna služba (CIA) procijenila je u srpnju 2010. da u Bosni i Hercegovini živi 4.621.598 ljudi. Procjenu o udjelu pojedininih naroda: 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih, CIA nije mijenjala od god. 2000., kada je procijenila da u Bosni i Hercegovini živi ukupno 4.025.000 ljudi. U daytonskoj se dakle nakazi od države u zadnjih deset godina broj Hrvata povećao sa 625.916 na 660.889! Blago onomu tko povjeruje.
Benjamin Tolić
HRSvijet.net
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Razlozi za optimizam: Hrvati među vodećim darivateljima organa u svijetu .................(25. svibnja 2012.)
- Čačić i Linić o uštedama u javnom sektoru .................(25. svibnja 2012.)
- Josipović o izjavi da je "Vukovar srpski grad" .................(25. svibnja 2012.)
- Ham: Odluka o ukidanju Vijeća za normu hrvatskog jezika posve politička .................(25. svibnja 2012.)
- Pusić i Čačić se ne boje HDZ-ove "Vlade u sjeni" .................(25. svibnja 2012.)
- Karamarko predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a .................(25. svibnja 2012.)
KOMENTARI ČITATELJA
Veome me raduje razuman pristup problemu BiH g. Ivana Zlopaše. Koliko sam mogao na brzinu shvatiti, zalaže se za tri razine vlasti : saveznoj, entitetskoj i općinskoj. Tako nešto je moja malenkost predlagala na Forumu.hr gdje sam otvorio temu pod naslovom "Je li moguća samoodrživa BiH ? "
Međutim, jedno je pravno uređenje jedne tako složene zajednice, a posve drugo , u svijest ljudi usaditi poimanje da je BiH njihova zajednička domovina. Hrvatima, da počnem s njima, nije domovina Hrvatska nego BiH. Srbima nije njihova domovima Srbija, ni velika ni mala nego takva kakva je - BiH. Muslimanima, koje se neosnovano imenuje Bošnjacima, je BiH njihova domovina, ali ne samo njihova. Dijele je sa Srbima i s Hrvatima. A Bošnjaci nisu samo muslomani, nego i pravoslavci i katolici odnosno BiH nije domovina, država samo Muslimana, nego i Srba i Hrvata. Isto je i s Hecegovinom.
Ako se BiH raspadne na tri dijela srpski, muslmanski, i hrvatski, tada nema problema oko BiH zajednišva. Međutim, ako je BIH zajedništvo nešto što drže da treba sačuvati, da treba sačuvati državu BiH, tada se javlja problem kako osmisliti to zajedništvo. Čak je i ime te zajedničke države sastavljeno od dva dijela. Od Bosne i od Hercegovine. Kako doći do imena koje bi bilo prihvatljivo svima i koje bi poslužilo kao podloga za trajni suživot u jednoj državi ? Ime Bosne proteguti na cijelu BiH ne bi bilo prihvatljivo. Cijeli jedan dio koji daje obilježje državi izbrisati ? Nikako ! Obrnuta opcija da se cijelu državu nazove Hercegovinmm još je manje prihvatljivo.
Moglo bi se prihvatiti za cijelu BiH ime kao složenicu od Bosne i Hercegovine. Ne bi zvučilo dobro Bosnaherc. Ali naziv Hercegbosna ili pisan Herceg-Bosna bila bi voma dobro rješenje. Ne vidim razlog za odbijanje toga imena samo zbog toga što je to ime uprabljeno za okupljanje Hrvata u BiH tijekom rata. Drugog rješenja nema. Zajedničko ime koje nije ni bošnjačko, ni hercegovačko, ni muslimansko, ni srpsko, ni hrvatsko, ali obuhvaća cjelokupni teritorij države je najbolje rješenje.
Tada bismo dobili u susjedstvu državu Hercegbosnu, koja bi imala svoju hercegbosansku skupštinu i vladu i ono što je bitno - svoju hercegbosansku (ili bosanskohercego vačku ) naciju.
Mislim da su Hrvati najmanji problem. Problem su Srbi i Muslimani. Ne znam koji su zadrtiji. Držim da međunarodna zajednica tj. EU i Amerika mogu puno učiniti i da će puno učiniti na očuvanju BiH u komadu, ali ipak ako na tomu ne budu nastojali narodi koji tamo žive, prije ili kasnije će se BiH raspasti na tri ili više dijelova. Ili se BiH raspala ili ostala u komadu, to ne će imati nekog značajnijeg utjecaja na to područje, jer će se u perspektivi cijelo područje uključiti u EU kad međudržavne granice ne će imati onaj značaj koji su imale nekada, pa ni ovaj koji imaju danas.
P.S. Pogledati !
www.forum.hr/.../
Neki, jako dobro znaju kako potpuno uništiti Hrvate (Hrvatsku). Ako se uništi bilo hrvatstva, i to bilo koje je hrvatstvo održavalo na životu posebno tijekom zadnjih 65 godina, zna engleska pentezilejska kuća, da rat koji vode protiv Hrvata puno jedno stoljeće se bliži kraju.
Zanimljivo, ulogu Parisa dali su Josipoviću, koji se slikaje s manjačkim zločincima na opustošenim hrvatskim ognjištima uz koje je obitavalo 200 000 čeljadi. Ne slikaje se on tek tako, već istražuje gdje je ahilova tetiva Herceg-Bosne najtanja.
Neka HRAST-u bude jedan od glavnih političkih ciljeva hrvatski entitet u Herceg-Bosni, hrvatski entitet s dvojnim državljanstvom. To je minimum što je Hrvatima u Herceg-Bosni danas potrebno, da bih preživjeli ove sotonske napade.