U „narodnim" demokracijama izbori uglavnom potvrđuju „narodnu" vlast. Ponekad i s više od 100 posto biračkih glasova. U „liberalnim" demokracijama izbori uspostavljaju novu vlast ili staroj vlasti daju novu legitimnost. To obično teče uredno. No, ponekad i zahiri. Kao ovaj put u Federaciji Bosne i Hercegovine.(B.Tolić,HRSvijet)

Neka vas ne zbunjuje pomisao na priču Fjodora Mihajloviča o Rodionu Romanoviču. Ovo se bitno razlikuje od fabule toga slavnog romana. Tamo nadahnuto prede pripovjedačka mašta, ovdje bolno bridi surova zbilja. U fiktivnom je Sankt Peterburgu egzaltiranomu ubojici sud izrekao primjerenu kaznu. U realnomu Haagu zločin nije utvrđen. To međutim ne isključuje kaznu. Kazna može, kao što pokazuje usud Darija Kordića, i bez ikakva zločina biti drakonska. U Sankt Peterburgu sudilo se pojedincu. I u Haagu sude pojedincima. Sude mrtvomu vrhovniku Franji Tuđmanu i njegovim živim generalima - Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.(B.Tolić,HRSvijet)

'Više nema Saveza za Europu!' – panično je ovih dana objavila Jadranka Kosor. Kako nema?! Što se dogodilo?! Umro?! Raspao se?! Pomele ga ulice i trgovi?! Ili ga je možda razvrgnuo bezazleni transparent Volim Hrvatsku – ne u EU?! Nitko ne zna što se dogodilo. Ali što je, tu je. A Hrvati su uljudan, sućutan narod. Na vijest da više nema Saveza za Europu mnogi su duboko uzdahnuli. I pristaše i protivnici. Što sad? Što će sada vlast i oporba nuditi narodu? Čemu će se narod protiviti?(B.Tolić,hrsvijet.net)

Po istraživanjima javnoga mijenja golema većina Hrvata (više od 80 posto) drži da Hrvatska ide u lošu smjeru, a nešto manja, ali također velika većina (više od 60 posto) za sebe tvrdi da je politički nitko ne predstavlja. Koliko su istiniti ti nalazi?(B.Tolić,HRSvijet)

Trostrani zapletaj oko Tihomira Purde svima je napokon otkrio ono što je od početka mogao vidjeti svatko tko se nije pravio gluhim i slijepim. Kada su 2000. Stjepan Mesić, Ivica Račan i Dražen Budiša inaugurirali „politiku novoga smjera“, nazivom su – hotice ili nehotice - prizvali u sjećanje „politiku novoga kursa“ iz god. 1905. Tada su dalmatinski pravaši Frano Supilo i Ante Trumbić odbacili Starčevićev suverenizam i priklonili se Strossmayerovu integracionizmu. Promjenu „kursa“ opravdavali su dogmom: Bez Srba ne možemo ništa, sa Srbima možemo mnogo. Tako je stvorena Hrvatsko-srpska koalicija, koja je poslije, pod vodstvom Svetozara Pribićevića, Hrvatsku utjerala u Jugoslaviju.(B.Tolić,hrsvijet.net)

Ova je godina u znaku zločina. Haaški će sud izreći presude „udruženom zločinačkom pothvatu“ hrvatskih i bosansko-hercegovačkih Hrvata. Taj izričaj podrazumijeva u Haagu državno osamostaljenje Hrvatske i pokušaj bosansko-hercegovačkih Hrvata da u svojoj zemlji izbore slobodu i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima. Haaški sud sudi simbolično. Stoga će Antu Gotovinu, Mladena Markača, Ivana Čermaka, Jadranka Prlića, Brunu Stojiću, Slobodana Praljka, Milovoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića ili osloboditi krivnje ili im izreći drakonske kazne.(B.Tolić,hrsvijet.net)

Što je danas Bosna i Hercegovina? Službeno: država jednakopravnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Prostire se na 51.129 četrvornih kilometara kopna između Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Narodi su kulturološki više različiti nego slični. Narodnosne oznake uglavnom se poklapaju s vjerskima. Bošnjaci su muslimani, Srbi pravoslavci, Hrvati rimokatolici. Tri naroda žive u dvama podjednako prostranim, široko autonomnim područjima - u tzv. entitetima ("bićima", "bivstvima") - i u jednom "iščašenom" distriktu (kotaru). Veći entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, obuhvaća oko 51 posto, a manji, Republika Srpska, oko 49 posto ozemlja. Distrikt Brčko ustanovljen je kao kondominij dvaju entiteta. No on je pod izravnom upravom središnje državne vlasti.(B.Tolić,hrsvijet.net)

Devetnaestu obljetnicu međunarodnopravnog priznanja Republike Hrvatske i trinaestu obljetnicu povratka hrvatskoga Podunavlja iz srpske okupacije u hrvatski ustavnopravni poredak obilježili su prosvjedi hrvatskih branitelja protiv hrvatske državne vlasti. U Bosni je tjedan dana prije te obljetnice na zahtjev srpskoga Interpola uhićen Tihomir Purda, vukovarski branitelj i negdašnji zatočenik srpskih logora. Srbija je Purdu optužila da je god. 1991. u Vukovaru počinio ratni zločin i zatražila njegovo izručenje. Ali, kako su službena Srbija i službena Hrvatska u zadnjih desetak godina uspostavile srdačne odnose, dva su se ministarstva pravosuđa dogovorila da pravosudni postupak protiv Purde vodi hrvatsko pravosuđe pod srpskim nadzorom.(B.Tolić)