Izložba o Izidoru Kršnjavom

Izložba „Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj / ministar europskog duha" otvorena je u studenom 2012. godne u Hrvatskom povijenom muzeju u Zagrebu. Izložba je dobro Krsnjavi za web1 3 4 lightboxposjećena (Zagrepčani, turisti i gosti), zapravo s ovećim zanimanjem građani dolaze na izložbu, a među njima je mnoštvo zaista radoznalih posjetitelja koji traže pojedinosti i detalje, zanimljivosti i spoznaje iz opširne biografije Isidora Kršnjavoga koja posjetiteljima slikovito predstavlja i opisuje najznačajnije političke i općenito događaje u kulturi kao i svekoliki duh razdoblja s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Putem originalnih predmeta, dokumenata, djela likovnih umjetnosti, a multimedijalnim putem predstavljena je kompleksnost čitave političke situacije i položaj Hrvatske unutar dualistički uređene Austro-Ugarske, tj. Podunavske monarhije, kad je manjak političkih i upravnih sloboda nadomještan iskorakom i ovećim projektima u kulturi, prosvjeti i znanosti, ali i športu.

Izložbom Hrvatski povijesni muzej obilježava 85. obljetnicu smrti Isidora Kršnjavoga, a ujedno se priključio istoimenom znanstvenom skupu koji su organizirali Hrvatski institut za povijest i Institut za povijest umjetnosti. (link za informacije o Skupu: http://www.ipu.hr/aktualno/96/znanstveni-skup-iso-krsnjavi-veliki-utemeljitelj ).

Utemeljitelj odsjeka za povijest umjetnosti

Isidor Kršnjavi (Našice, 1845. – Zagreb, 1927.), obilježio je i u mnogomu oblikovao hrvatsku kulturu i politiku zadnje četvrtine 19. stoljeća. Utjecao je na puno toga graditeljski bitnog a izgrađenog - eto kažimo Lenucijevu potkovu Zagreba! Obnašajući mnoge istaknute dužnosti, Kršnjavi je inicirao niz kulturno-Kršnjaviumjetničkih projekata (potaknuo je osnivanje Društva umjetnosti, utemeljio je Odsjek za povijest umjetnosti na zagrebačkom Sveučilištu i postao njegov prvi profesor, živo je sudjelovao u izgradnji Zagreba i Hrvatske, zaslužan je za hrvatsku izložbu u Budimpešti, a na njegovu inicijativu osnovana je i Obrtna škola u Zagrebu).

Kršnjavi je postao i prvi predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu u Khuenovoj vladi, a kao državni službenik pokazao je iznimne organizacijske sposobnosti, vješto iskoristivši sve autonomne zakonske izvore novca i različite druge fondove, kojima nije samo subvencionirao vjerske i prosvjetiteljske ustanove već i obnovu, izgradnju i opremanje sakralnih objekata i modernizaciju nastavnih zavoda svih kategorija.

Isto tako, financirao je tiskanje udžbenika i modernizirao školstvo, a do zadnjih dana života žustro je svojim novinskim i znanstvenim člancima polemizirao o kulturnim i pitanjima izobrazbe - svih razina školstva. Stoga odlazak Ise Kršnjavoga s društvene i političke scene kraja 19. stoljeća predstavlja simbolički kraj razdoblja utemeljitelja („Gründerzeit"), razdoblja koje je oblikovalo želju za organizacijom moderne hrvatske države.

Dobro osmišljena izložba

Izložba je zaista ilustrativno pokazljiva (dobro osmišljena). S ponosom Hrvatski povijesni muzej prikazuje zaista kreativno svestranu kontroverznu osobu Isidora Kršnjavog (sredinu u kojoj je Krsnjavi 510 NSC 2559a croprođen, zatim njegovo školovanje i oblikovanje u uglednijeg onodbnog erudita slikara, vještog i pragmatičnog političara u promjenjivom razdoblju banovanja Dragutina Khuen-Hedervaryja (1883. – 1903.), ali i drugo razdoblje njegova života u kojem više nije obnašao visoke dužnosti ipak se nastavio baviti znanstvenim i književnim djelu, vraćajući se slikanju - svom osobnom i prvotnom interesu.

Izložbu također krse mnoge likovne orginalne umjetnine i portreti (pojednine je sam Kršnjavi slikao). Među izložbenim umjetninama su i djela uglednijih umjetnika Kršnjavovih kolega (sudobnika) koje likovnim portretima dočaravaju još jače umjetnički onodbni hrvatski identitet. Pohvalu zaslužuje muzej - jer izložbu prate i obilježavaju i brojna pedagoška zbivanja - koja posjetiteljima dodatno prikazuju na zanimljiv način zaista značajnu osobu iz hrvatske prošlosti uz dojmljivo predočenu svakodnevicu zbilje (kulture i političkog) života s kraja 19. stoljeća.

Ivan Raos

 

Izložba je otvorena u četvrtak 22. studenog u 19 sati, u svečanoj dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja u Matoševoj 9, u Zagrebu, a ostati će otvorena za javnost do nedjelje 19. svibnja 2013. godine.

AUTORI IZLOŽBE I KATALOGA Marina Bregovac Pisk / Kristian Gotić

LIKOVNI POSTAV Lana Kovačić / Željko Kovačić
VIDEO I MULTIMEDIJA Ivana Mora Asić / Ana Filep / Zdenka Šinkić
TEHNIČKI POSTAV IZLOŽBE Mirana Jušić / Ivo Margaretić / Ozren Solić / Ivica Tarle
MUZEJSKI PEDAGOG I ODNOSI S JAVNOŠĆU Jelena Hotko

Hrvatski povijesni muzej je otvoren za posjetitelje: Ponedjeljak – petak 10-18 sati, Subota – nedjelja 10-13 sati

Čet, 17-04-2025, 16:26:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.