Posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj

Hrvatska od svoje samostalnosti broji već četvrti posjet rimskoga prvostolnika (tri posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj i k tome još njegova dva posjeta Hrvatima u BiH), i najnoviji ovogodišnji posjet 4. i 5. lipnja pape Benedikta XVI. Papa Ivan Pavao II, nedavno i sam proglašen blaženim, ili kako ga neki nazivaju Veliki Papa bio je još veći moralni autoritet, i to ne samo za katolike i sve kršćane, nego i za cijelo čovječanstvo. U svakom slučaju rimski pape predstavljaju najveći moralni autoritet u svijetu. Ključna točka koja je zajednička za posjete obojice papa Hrvatskoj jest posjeta grobu velikoga hrvatskog mučenika i moralnog autoriteta - blaženoga Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa zagrebačkog.

Mnogi u Hrvatskoj i u svijetu, koji nisu skloni postojanju bilo kakve hrvatske države, blaženoga Alojzija Stepinca smatraju kontraverznom ličnošću. Međutim, kako vrijeme protječe, sve se više lik blaženika kristalizira moralnom čistoćom njegova života i čistoćom njegova svjetonazora – u njegovim riječima i djelima. I to u vremenu kad je hrvatski narod doživljavao najveću i najtežu tragediju u svojoj povijesti.

Danas blaženik Alojzije Stepinac postaje novi i najčvršći stup Katoličke crkve u Hrvata. To na međunarodnom planu najbolje potvrđuju posjete njegovom grobu od strane najvećih globalnih moralnih autoriteta - rimskih papa.

Tko je mogao i zamisliti za vrijeme njegovoga mučeništva u zatvoru Lepoglava, a zadnjih godina njegova života i u kućnom pritvoru u Krašiću, da će jednoga dana grob tog pravednika (za tadanji režim politički osuđenog zločinca) posjećivati globalni svjetski moralni autoriteti rimski pape, kleknuti na njegov grob i moliti njegov zagovor. Doista, u to vrijeme to bi bilo neshvatljivo. Ali Bog ima svoje planove, i nedokučivi su putovi Gospodnji.

Svaki Papin posjet Hrvatskoj na međunarodnom planu jača položaj Hrvatske države. Dolazak Pape u neku zemlju uvijek je svjetska vijest, zato nisu u pravu oni koji u prvi plan postavljaju pitanje troška njegovoga dolaska, jer učinci toga dolaska mnogo su veći od samoga troška, a posebno na moralnom i duhovnom planu. Oni znače koheziju nacije, znače jačanje i učvršćenje katoličanstva u Hrvatskoj i među Hrvatima svijeta. Kamo sreće da su nas i kroz našu povijest posjećivali rimski prvostolnici. Nije mala stvar, a poglavito za mali narod, imati Papu za prijatelja. To je pokazala i naša nedavna povijest kad je podrška pape Ivana Pavla II u borbi za našu nezavisnost bila presudna.

Programski dio Papina posjeta ima i državnički i pastoralni karakter. Objavljen je Program Papina pohoda u Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. g. Prvoga dana posjeta Papa će se sastati s predsjednikom RH Ivom Josipovićem i premijerkom Jadrankom Kosor, poslijepodne će u Hrvatskom narodnom kazalištu biti priređeno druženje s predstavnicima društvenog života, a navečer će na Trgu bana Jelačića imati molitveno bdijenje s mladima. U nedjelju, 5. lipnja, Papa će predvoditi svečano euharistijsko slavlje na zagrebačkom hipodromu, u povodu Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Srakić, u ime svih biskupa, pozvao je vjernike da dođu na susret s papom Benediktom XVI. kako bi taj događaj ostavio traga u našoj crkvi i narodu. Kao narod posebno nas veseli Papin susret s mladima na molitvenom bdijenju na Trgu bana Josipa Jelačića.

Ako naša mladost prihvaća Papu i njegove poruke, tada slobodno možemo kazati da je ta mladost budućnost naše domovine, jer je odgajana na moralnim zasadama.

Svaki Papin posjet nekom narodu u pravilu biva u službi dijaloga i mira i zato predstavlja neprocjenjiv događaj od moralnog, vjerskog pa i nacionalnoga značaja. Kao i uvijek do sada i ovom prilikom kao narod iskazat ćemo Svetom Ocu dobrodošlicu svojim izlaskom na ulice kod Njegova prolaska gradom, svojom nazočnošću na euharistiji koju će održati na hipodromu, svojim dolaskom iz cijele Hrvatske, iz BiH, ali i iz našeg brojnog iseljeništva.

Mile Prpa