Javno dobro

Hrvatska morska obala dugačka je 5.835,5 km, a obuhvaća kopnenu i otočnu obalu. Od Hrvatsko more1233 otoka, otočića, hridi i grebena u Jadranskom moru, u hrvatskom dijelu Jadrana nalazi ih se ukupno 1185.

Obalni pojas uz vodu u širini od šest metara je pojas kopna koji ima status - res extra commertium, što znači da ne može biti objekt bilo kakve kupoprodaje. To je javno dobro. Javno dobro nema titulara (vlasnika), pa ono ne može biti u vlasti ni lokalne upravne jedinice, ni županije, pa ni države, a isto tako ni građana. Premda i taj dio ozemlja spada u državni teritorij, kao što i svako privatno vlasništvo bilo kojeg zemljišta čini državni teritorij u pravno-političkom smislu. Javno dobro treba biti nesmetano dostupno svima, ne samo građanima RH već i brojnim strancima koji tu dolaze kao turisti.

Dosadašnje stanje pokazuje da se taj uski obalni pojas kopna oko mora zlorabi na svakom koraku. Hoteli i kampovi ograđuju pristup moru ispred svojih objekata. Marine ne dopuštaju pristup nikome, osim vlasnicima brodova i jahti koji koriste nihove usluge. Brojni to čine ispred svojih kuća i smatraju da samo oni imaju pravo koristiti taj dio obale i slično. Zakonskim propisom treba uvestii obvezu uklanjanja svih objekata koji su izgrađeni u obalnom pojasu, osim povjesnih koji se ne bi smjeli dirati, ali treba navesti u zemljišnim knjigama da se djelomično ili u cijelosti nalaze na obalnom pojasu koji predstavlja javno dobro.

Ako je nešto javno dobro i nema svoga titulara, to znači da nitko nije ovlašten ubirati plodove javnog dobra na pr. naplatu ulaza na neku plažu i sl. Nitko nema pravo postavljati rampe prema javnom dobru, a posebno ne prema pomorskom. Na javnom dobru ne može se MoreU svijesti naših građana treba razvijati spoznaju da im nitko ne smije uskraćivati pravo pristupa moru, jer je riječ o javnom dobru koje nema i ne smije imati svog titulara, a prema tome ni svoga korisnika ili koncesionara. Javno dobro se doživljava kao slobodu, kao slobodu udisanja zraka, slobodu pogleda na morska prostranstva, ukratko kao na dar Božji koji je dodijeljen jednako svim ljudima svijeta.naplaćivati ni parking, premda ga ne bi trebalo ni dopustiti u blizini mora. More i obala su najveća dragocijenost koju hrvatski narod ima i zato bi trebali biti objekti od posebne pravne i druge zaštite.

Sve ovo je primjenjivo i na jezera i ušća rijeka u more.

Mislim da bi ipak trebalo javno dobro (uski obalni pojas oko mora i jezera i sl.) urediti zakonski, katastarski i izvršiti upis tog ozemlja u zemljišne knjige. To bi bio dugotrajan posao, ali u konačnici zasigurno bi se isplatio, jer zaštita našeg predivnog Jadrana, pa i ona pravna, ne smije imati cijenu.

U svijesti naših građana treba razvijati spoznaju da im nitko ne smije uskraćivati pravo pristupa moru, jer je riječ o javnom dobru koje nema i ne smije imati svog titulara, a prema tome ni svoga korisnika ili koncesionara. Javno dobro se doživljava kao slobodu, kao slobodu udisanja zraka, slobodu pogleda na morska prostranstva, ukratko kao na dar Božji koji je dodijeljen jednako svim ljudima svijeta.

Naš Jadran, uz cjelovitu zaštitu, ima velike turističke i gospodarske mogućnosti. U doglednosti postoje i uvjeti da sa na više desetaka mjesta gdje je voda plitka i zbog oštrog kamenja nepristupačna kupačima, da se i nekoliko kilometara takve obale naspe sitnim pijeskom, i tako dobiju velike prave pješčane plaže, koje bi djelovale kao prirodne..

Čuvajmo naš prekrasni Jadran, kao podršku životu i jamcu naše opstojnosti u budućnosti.

Svijest o javnom dobru vuče korijenje još iz kamenog doba, a danas je civilizacijski priznata kao dio ekološkog pristupa zaštite prirodnih ljepota i okoliša.

Mile Prpa
Codex moralis croaticum

 

 

Pet, 18-10-2019, 16:58:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.