Putinov posjet Srbiji

U kontestu posjeta ruskog predsjednika gospodina Putina Srbiji, koji ni po čemu nije običan posjet jednog državnika nekoj prijateljskoj zemlji koji se, tako reći, svakodnevno događaju, ponajčešće medijski gotovo i neprimjećeno. Riječ je o povijesnom posjetu, dobro pripremljenoj i s ruske i sa srpske strne. Pače i više od toga. Srbija je tom prigodom pripremila svečanu vojnu paradu s više tisuća pripadnika svih rodova svoje vojske, preletom ruskih i srpskih migova, desetke helikoptera s desantom specijalaca i s tristotinjak različitih borbenih vozila, kao i nekih desetak ratnih brodova ovaj put samo riječne flote (obzirom da je "nekad bila" na tri mora pa je sad spala na tri Morave).

Ta vojna parada formalno se priziva na proslavu stote obljetnice početka Prvog svjetskog rata (kojeg su, nota bene, Srbi i izazvali i koji je iznjedrio najtragičnije posljedice upravo Rusiji i drugim slavenskim narodima), također se priziva i na sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Beograda.

PorukaSvakom, iole intuitivnom promatraču, treba postati jasno da vojna parada nije okrenuta prošlosti već budućnosti Srbije. Ovom paradom Srbija šalje poruka, ponajprije susjednim državama i narodima bivše Jugoslavije, a ta poruka je – Sad su s nama i Rusi, kao jedna od najmoćnijih država i nuklearnih velesila, s odlučnim vodstvom, novog ruskog borbenog "cara".Svakom, iole intuitivnom promatraču, treba postati jasno da vojna parada nije okrenuta prošlosti već budućnosti Srbije. Ovom paradom Srbija šalje poruka, ponajprije susjednim državama i narodima bivše Jugoslavije, a ta poruka je – Sad su s nama i Rusi, kao jedna od najmoćnijih država i nuklearnih velesila, s odlučnim vodstvom, novog ruskog borbenog "cara".

Istina je, pa ne znam koliko da to netko nijekao, ova posjeta iz temelja zacrtava novu geostrategiju na Balkanu (ili onog što se tako naziva), prvenstveno u Srbiji i BiH, imat će i dalekosežni utjecaj na položaj Hrvatske, a preko Republike srpske (koju također Rusi uzimaju pod svoje okrilje) posebno i na položaj Hrvata u BiH.

S druge, ruske strane, odašilje se poruka Europskoj Uniji i SAD-u, da Rusija obnavlja svoj višestoljetni utjecaj (da ne kažem Imperij) na Balkanu i Europi i da taj prostor obilježava na neki način kao svoj Dominion, pod egidom zaštite Rusa izvan Rusije, ili pravoslavlja i pravoslavne braće drugih nacionalnosti.

Rusija i Turska

Rusija je uskočila u prostor kojeg je NATO savez iz razno raznih razloga, možda ponajviše iz jedne inertnosti, ostavio slobodan za pristup drugih. Ali ne samo NATO savez, već i Europska Unija. Sad im se to vraća kao bumerang, ravno u čelo. Ovim ruskim prodorom, a srpskim političkim ruletom, svakako imaju razloga biti sve više zabrinute prvenstveno Crna Gora kao pomorska zemlja, BiH, ali i Makedonija i Kosovo, kao i Hrvatska koja s tim prostorom ima podugačku granicu.

S druge strane i Turska je uskočila u muslimanski dio BiH, s gotovo identičnim cjljem obnove, pa makar i samo djelomično i simbolično, nekadanjeg Otomanskog carstva, smatrajući BH muslimane na neki način Turcima što ovi nikada u svojoj povijesti tako nešto nisu htjeli ni čuti, ali evo, izgleda da se vremena mijenjaju. To su dva prevelika krokodila u maloj BH bari, gdje je pretijesno i nema mjesta za oba. S druge strane "kršćanska" Europa se nema tamo za što uhvatiti osim za onu šačicu hercegovačkih Hrvata. Ali ona je inače nesložna, interesno politički u samoj sebi i suprotstavljena, tako da ni to nije moguće.

SrbijaKako svaka stvar ima svoje lice i naličje, moglo bi se dogoditi da Srbija time pravi veliku povijesnu pogrešku, ona je gotovo sa svih strana okružena zemljama koje su članice NATO saveza i Europske Unije, ona je na neki način u klopci i može samo igrati ulogu Trojanskog konja, ali na taj trik pali su samo Trojanci i više nitko drugi u povijesti. Ali eventualnim ulaskom u Europsku uniju i Nato savez, te dvije (državna i vojna asocijacija), uvijek će, u slučaju sraza ili zategnutosti odnosa prema Rusiji, u svojim njedrima imati u Srbiji neku vrstu ruskog Trojanskog konja.U svakom slučaju, ovdje se, a posebno u Bosni i Hercegovini, radi o tektonskom sudaru različitih civilizacijskih i konfesionalnih struktura – islama, pravoslavlja i katoličanstva. I taj sudar se i ovim činom Srbije sve više potencira ne samo kao utjecaj njihovih središta u svijetu, već se odražava i kao konkretni mogući sraz prvenstveno od strane agresivnog pravoslavlja.

Ali, kako svaka stvar ima svoje lice i naličje, moglo bi se dogoditi da Srbija time pravi veliku povijesnu pogrešku, ona je gotovo sa svih strana okružena zemljama koje su članice NATO saveza i Europske Unije, ona je na neki način u klopci i može samo igrati ulogu Trojanskog konja, ali na taj trik pali su samo Trojanci i više nitko drugi u povijesti. Ali eventualnim ulaskom u Europsku uniju i Nato savez, te dvije (državna i vojna asocijacija), uvijek će, u slučaju sraza ili zategnutosti odnosa prema Rusiji, u svojim njedrima imati u Srbiji neku vrstu ruskog Trojanskog konja.

Stare političke ljubavi se gase jer se uvijek povode samo aktualnim političkim i drugim interesima, a ti se interesi mijenjaju, a prema toj promjeni preslaguju se i politički i vojni savezi.

Poruke ovog posjeta predsjednika Putina su višeznačne. On je odjenut u ratno ruho, jer je riječ o čovjeku kojeg svi prosuđuju kao militantno nastrojenog čiji politički vokabular ide čak do prijetećeg isticanja Rusije kao najveće nuklearne velesile, a posebno u uvjetima agresije na Ukrajinu i okupacije Krima. Ovdje nije samo riječ o političkom i kulturnom utjecaju u Europi i u svijetu, već je riječ o strategiji širenja utjecaja, koji bi se u datim uvjetima branio ili širio i oružjem. Pa u tom smislu vojnu paradu u Beogradu treba gledati prvenstveno kao pokazivanje mišića agresivnog pravoslavlja.

Hladni rat očito nije prestao, njemu tek slijedi novo razbuktavanje, i svakako će prouzročiti negativne posljedice i velike troškove u razvoju novih generacija razornog oružja. Quo vadis, naš vrli i jedini Svijete?!

Mile Prpa

Uto, 20-08-2019, 04:31:03

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.