PapaHrvatska od svoje samostalnosti broji već četvrti posjet rimskoga prvostolnika (tri posjeta pape Ivana Pavla II Hrvatskoj i k tome još njegova dva posjeta Hrvatima u BiH), i najnoviji ovogodišnji posjet 4. i 5. lipnja pape Benedikta XVI. Papa Ivan Pavao II, nedavno i sam proglašen blaženim, ili kako ga neki nazivaju Veliki Papa bio je još veći moralni autoritet, i to ne samo za katolike i sve kršćane, nego i za cijelo čovječanstvo. U svakom slučaju rimski pape predstavljaju najveći moralni autoritet u svijetu. Ključna točka koja je zajednička za posjete obojice papa Hrvatskoj jest posjeta grobu velikoga hrvatskog mučenika i moralnog autoriteta - blaženoga Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa zagrebačkog.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

Mile PrpaKao narod moramo postati misleća kategorija! Pripadamo ljudskoj vrsti koju znanost naziva – homo sapiene! I zato ne dopustimo da politika misli umjesto nas ili da politički odlučuje bez naroda. Svi oni narodi u povijesti svijeta koji su prepustili svoju politiku samo u ruke političara po načelu – o tome brinu političari, u pravilu su od strane takvih političara gurnuti u političku provaliju. Ako želimo opstati kao narod, ako želimo osigurati budućnost svojoj djeci i svim budućim hrvatskihm naraštajima, mi jednostavno moramo reći – ne Europskoj uniji! Ovo je najsudbonosniji trenutak u našoj povijesti - ovo je razdjelnica naše opstojnosti ili našeg konačnog ubrzanog nestanka.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

dobro i zloOvo što se zadnjih dana događa s Hrvatskom i Europskom unijom i njenim Haaškim tribunalom sve više i sve otvorenije podsjeća na biblijski boj između malog Davida i Golijata. Ovo nije borba između jednog malog mučeničkog naroda - Hrvata (s tek oko pet milijuna stanovnika u Hrvatskoj i BiH zajedno) protiv stostruko većeg protivnika s petstotina milijuna stanovnika - Europske Unije! Već je borba između Vrhovništava zla i dobra.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

barikadeMudrost nas uči da ne izazivamo nasilje igdje, a ponajmanje u svome vlastitome domu! Nasilje u obitelji, nasilje na ulici, nasilje u politici ili nasiljem protivu politike, ukratko bilo koje nasilje ne vodi ka - dobru. Svako nasilje, bilo nasilje politike ili nasilje od strane nezadovoljnih građana, prosvjednika, vodi ka razjedinjavanju našeg naroda, vodi ka nesložnosti, a poznato je da samo složna braća nove dvore grade, a nesložna i one stare razgrađuju.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

MeđugorjeOve 2011., na blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja, navršava se punih trideset godina od svakodnevne duhovne nazočnosti unutar hrvatskog nacionalnog korpusa međugorske Gospe ili kako se tada 24. lipnja 1981. predstavila šestorici hrvatske katoličke djece, vidiocima - Nebeske Kraljica Mira. Ta godina 1981. (ni četrnaest mjeseci nakon smrti komunističkog diktatora i jednog od najvećih progonitelja Katoličke crkve - Josipa Broza Tita) još uvijek je bila u njegovom znaku i službeno isticana kao i poslije Tita - Tito! Što je značilo da je od dana njegove deklarirane smrti (?) 04. 05. 1980. pa sve do 1991. njegova ideologija bezvjerstva i u teoriji i u praksi nastavila svoje djelovanje, možda nešto u manjoj mjeri, ako više ne s izravnim progonom, onda barem sa sveopćom marginalizacijom vjerskog i katoličkog života u tadanjoj Jugoslaviji.(M.Prpa,Hrvati Amac)

Add a comment        
 

 

Tihomir PurdaNiti u jednom do sada pravnom slučaju koji je u većoj mjeri medijski, a posebno još i politički javno eksponiran kao slučaj branitelja Purde, nije se dogodila kod brojnih sudionika toliko iskazana pravna nepismenost od strane svih sudionika (u postupku i van postupka); kod istražnih sudova, od strane političara koji su po struci pravnici i sveučilišni profesori, od strane tužitelja u tom predmetu, od strane odvjetnika koji ga zastupaju, od strane sudova, a i od strane brojnih drugih stručnih osoba poput ministara pravosuđa i Srbije i Hrvatske i BiH i njihovih savjetnika. Od strane hrvatske premijerke koja toliko djetinjasto izjavljuje „Važno je samo da je sud u Osijeku utvrdio da Purda nije počinio krivično djelo". U toj njenoj izjavi je toliko toga pravno nevaljalog da je najbolje da to i ne raščlanjujem.(M.Prpa,Hrvati Amac)

Add a comment        
 

 

HrastOvih dana izišao je na javnu scenu projekt novog političkog pokreta u Hrvatskoj – pod simboličnim nazivom Hrvatski rast – Hrast, koji nužno niče iz ovog vremena beznađa koje je zavladalo u narodu, i izgubljenosti i dezorijentiranosti hrvatske politike. Politike koja se urušila u sâmu sebe ponajprije ne poštivajući moralne postulate na kojima je vjekovima opstao ovaj narod, ali ni svoje moralne postulate koji su deklarirani u osnivačkim aktima njihovih političkih stranaka. Očito, hrvatska politika je krenula niz stranputicu i sve više za sobom povlači cjelokupni nacionalni korpus, pa i samu državu tj. njenu opstojnost. Pokret je nazvan: Hrvatski rast – Hrast! Sam naziv možda i nije najidealnije rješenje, ali ipak vuče nekakve korijene iz hrvatske povijesti poglavito iz one starčevićevijanske. No, svakako oko forme nećemo cjepidlačiti, bitan je njegov sadržaj kojeg treba iz dana u dan neprekidno nadopunjavati, objašnjavati i predočavati narodu. (M.Prpa,Hrvati Amac)

Add a comment        
 

 

EUNalazimo se pred vratima još jedne sudbonosne odluke za Hrvatsku i njen narod – ulazak u EU - da ili ne?! Rijetko se koji narod u svojoj povijesti, u manje od jednog stoljeća, našao u situaciji, potpuno nepripremljen, da pet puta donosi (ili da mu drugi donesu) sudbonosnu odluku o svojoj (njegovoj) budućnosti poput - Hrvata! Prva sudbonosna odluka, s nevjerojatno tragičnim posljedicama za narod i državu, bila je ona iz 1918.g – stavljanjem Hrvatske, (ali iz Hrvatske) i Slovenije i BiH - pod dinastiju Karađorđevića. Istina, nije ju donio narod, kao što narod neće donijeti ni odluku o ulasku Hrvatske u EU. Da se izrazim nogometnom simbolikom od pet jedanajesteraca, prvi je bio potpuni tragični promašaj, najtragičniji u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Ali istovremeno ta odluka je bila i podloga za svu buduću skoro stoljetnu tragediju hrvatskog naroda koju i dan danas osjećamo. Premda ju nije donio narod, već tadanja uska politička elita, a narod se toj odluci nije suprotstavio, što znači ili da narod nije bio politički misleća kategorija ili da je decenijama odgajan na nasadama idealizma i panslavenskog romantičarstva svojih političara. A čini se da su te obje kategorije zablude tog momenta bile prisutne i presudne.(M.Prpa)

Add a comment        
 

 

pismoKao član, javno se obraćam Vama kao Predsjedniku - Hrvatskog kulturnog vijeća, koje objedinjuje više od 1500 članova, mahom uglednih hrvatskih intelektualaca i znanstvenika u RH i iz dijaspore, a kojima je svekolika dobrobit Hrvatske na srcu, a što je HKV primjerom pokazalo kroz brojne akcije sve od njegovog osnivanja 2006.g. do sada - pod Vašim cijenjenim vodstvom. Slobodno bi se moglo kazati da je Hrvatsko kulturno vijeće danas jedna od rijetkih organizacija hrvatskih intelektualaca koja je ustrojena na širokim i zdravim temeljima očuvanja kulturne baštine, domoljublja, razvoja svijesti o jedinstvu hrvatskog nacionalnog korpusa, koje veliku pozornost poklanja onom dijelu hrvatskog naroda koji živi u BiH i iseljeništvu, ali i jačanju temelja hrvatske države na svim planovima.(M.Prpa)

Add a comment        
Sri, 16-06-2021, 19:34:29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.