Ima i pozitivnih primjera

Čitajući javno neobjavljene vijesti o aktivnostima hrvatske diplomacije, stječe se dojam kako je hrvatska medijska razina elementarnoga informiranja loša. O hrvatskoj diplomaciji piše se uglavnom u negativnom kontekstu. Postoje, međutim, i svijetli primjeri, ali se o njima, nažalost, gotovo ništa ne zna. Umjesto klasične uskrsne čestitke navest ću samo neke pozitivne primjere, s nadom da će pridonijeti realnijem ozračuju uoči ovogodišnjeg blagdana Uskrsa. Svi su se dogodili još u veljači, ali nisu dobili primjereni medijski prostor, pa su stoga hrvatskoj javnosti i danas aktualni!

Hrvatski jezik - Ministarstvo obrazovanja kanadske provincije British Columbije prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovnog školskog programa od 5 do 12 razreda. U kategoriji izbornih predmeta hrvatski jezik postat će jednakopravan s drugim jezicima i predmetima. Budući da je obrazovanje u Kanadi u nadležnosti provincija, mogući status hrvatskog jezika rješava se pojedinačno u svakoj od njih.

Nakon što je provincija Ontario odobrila hrvatski jezik, Kanadsko-hrvatski kongres započeo je proceduru u British Columbiji još 2005. Ustrajnim radom Kanadsko-hrvatskog kongresa, koordinatorice projekta Helene Prlić i uz potporu hrvatskog veleposlanstva, provincijsko nadležno ministarstvo prihvatilo je hrvatski jezik kao dio redovne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Gospodarstvo - U Krakowu je 1. veljače osnovana Poljsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, kojoj je pristupilo 30 tvrtki. Od naših tu su: Dalekovod, Limex, Exportdrvo, Geneza, Aluflexpack, Plamen, Luje, Končar, LK Graditeljstvo, Spin Valis i Zorman. Ovom značajnom projektu iskazana je visoka potpora i s hrvatske i s poljske strane.

Još o gospodarstvu - Na poziv senatora Lou Coreea, predsjednika odbora zaduženog za razvoj vanjsko-trgovinskih odnosa Kalifornije sa zemljama EU-a, održan je u Sacramentu 10. veljače sastanak na koji su pozvani generalni konzuli iz europskih zemalja čije tvrtke najviše doprinose zapošljavanju američke radne snage. Hrvatska pokazuje interes jačanju gospodarskih veza sa SAD, osobito s Kalifornijom gdje živi veliki broj Hrvata, koji su između ostalog pridonijeli značajnijem zapošljavanju Amerikanaca. Senator Correa želio je saznati nešto više o gospodarskim i drugim potencijalima koje Hrvatska može ponuditi Kaliforniji, što bi zainteresiralo i nazočne predstavnike središnje gospodarske komore iz San Franciska. Correa je dobio zatražene informacije s podsjetnikom na dosadašnje uspješne hrvatske poduzetnike u SAD-u.

Turizam – Početkom veljače hrvatski turizam odlično se predstavio u Izraelu nastupom HTZ na sajmu The 16th International Mediterranean Tourism Market u Tel Avivu, dodatno organiziravši Hrvatski turistički dan, a potom i Hrvatsku večer na kojoj su tamošnjim turističkim djelatnicima i visokim političkim predstavnicima prikazani filmovi Mediteran kakav je nekad bio i Čarobna Hrvatska. Koncepcija predstavljanja temeljila se na hrvatskoj kulturnoj baštini i suvremenosti. Zanimanje za hrvatske destinacije u Izraelu bila je više negoli obećavajuća.

Znanost - U Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Ljubljani 12. veljače predstavljen je zajednički slovensko-hrvatski broj časopisa „Pilar", posvećen istraživanju bilateralnih odnosa na prijelomu 19. i 20 st. Tematski broj je rezultat suradnje SAZU, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te Hrvatskog instituta za povijest. Posebna dinamika u razvoju slovensko-hrvatskih odnosa postojala je od „doba zdravica", u kojima je Ivan Tavčar Slovence proglašavao „planinskim Hrvatima", preko zbližavanja na katoličkoj osnovi i razvoja Hrvatskog katoličkog pokreta, pa sve do utemeljenja Hrvatsko-slovenske stranke prava. Obrađene su i proturječnosti hrvatsko-slovenskih odnosa u Kraljevini SHS. Kako je istaknuto međusobne veze bile su na prijelomu stoljeća „jače nego što si danas možemo zamisliti".

U svim ovim i brojnim drugim događajima aktivno je sudjelovala hrvatska diplomacija. No, ako pratimo tisak i dalekovidnice u Hrvatskoj, ispada da je hrvatska diplomacija samo leglo kockara, švercera, zlostavljača i zloporabe položaja u privatne svrhe. Pozitivni napori, pa i uspjesi, rijetko se spominju. Nije riječ o slučaju, nego o sustavu. Bit će valjda da je jugoslavenska diplomacija Budimira Lončara bila bolja. I jest! Ali, u uvođenju embarga i izručenju Hrvatske topovima Beograda. Hrvatska diplomacija sigurno bi bila još bolja da je nije zadesila trećosiječanjska revolucija, lončarizacija i nedemokratska lustracija. Zaželimo joj sretan Uskrs, kao i našijencima u rasuću i hrvatskim braniteljima koji u Haagu „dokazuju nevinost". Hvala Bogu, to rade uspješno, pa ih još ove godine, unatoč pritiscima Beograda i instaliranja Zapadnog Balkana, očekujemo doma, slobodne i ponosne.

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo