Ured za nered

 

PantovčakDruštvenu klimu već nekoliko godina na političkom i medijskom planu određuju demagogija i deviza – što gluplje to bolje. Politička demagogija i medijsko zaglupljivanje postalo je količinom i kakvoćom značajan model društvene kontrole manjine nad većinom. To što pritom stradavaju elementarna demokratska načela političko-medijske faktotume uopće ne zabrinjava sve dok ih vanjski čimbenici tapšaju po ramenima. Pamet, rad, načela i opće dobro izbačeni su iz javnoga života. Intelektualni potencijali svedeni su na marginu. Politički potencijali ne mogu proći stranačke politike negativne selekcije. Umjesto da se traže odgovori kako u globaliziranom svijetu biti i opstati, prihvaćena je crta manjeg otpora: Kako što manje biti i odreći se resursa održivog razvitka. I kad se uđe u krizu, izlaz iz krize nude nam upravo oni koji su nas doveli u krizu. Za betoniranje takvoga stanja svakodnevno skrbe se uređivačke politike.

Nesposobnost političkih stranaka ogleda se na svakom koraku. Nesposobnost se prikriva skorim „ulaskom u EU". Pogrješno je misliti da će EU umjesto nas misliti o našoj budućnosti. EU nas doživljava kao dio Zapadnog Balkana, a ono do čega joj je u Hrvatskoj stalo, naši su im demokratski legitimiteti velikodušno isporučili. Tvrdili su, primjerice, kako Hrvatskoj nisu potrebne „državne" banke. Potom su ih prodali stranim bankama u većinskom državnom vlasništvu! Neokolonijalizam je preblaga riječ. Trenutno hrvatskog novca na računu stranih državnih banaka ima u iznosu od 293 milijarda kuna, tvrdi ekonomist Slavko Kulić. Kako ih upregnuti u hrvatski razvitak? Država bez novca ne može ništa drugo negoli krpati socijalni mir. Krpa na zakrpu nije politika. Kad se sagledaju posljedice mogu se shvatiti i ona gledišta koja kažu kako nije riječ samo o nesposobnosti, već o puno težim kvalifikacijama.

Na kolosijeku glavnog perona političke demagogije o novoj pravednosti pronašao se i Ured predsjednika. On još funkcionira prema Uredbi iz razdoblja prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Bilo je to doba polupredsjedničkog sustava, kad se znalo tko kome i za što odgovara i na kome je najveći teret odgovornosti. Mesić je, dakle, dva mandata funkcionirao prema Tuđmanovoj uredbi, premda je u odnosu na njega imao bitno sužene ovlasti. Sad u istim okolnostima nastavlja i Josipovićeva nova pravednost. Ured predsjednika ostao je u prvih dvadesetak dana bez tri igrača iz prvog sastava. Sva trojica su, očito, ugurana u Ured mimo elementarnih kriterija javne službe, a dodatna im je zajednička karakteristika - osebujno shvaćanje pravednosti, bilo da je riječ o neplaćanju poreza, kaznenim djelima ili govoru mržnje. Kakvoća kadrovskih rješenja govori o Uredu za nered.

Političke stranke na vlasti i u oporbi, a niti sam Predsjednik Republike nisu se potrudili napisati prijedlog Zakona o Uredu predsjednika, kako bi se na Pantovčak uveo red umjesto kaosa. Svima odgovara sadašnje stanje. Tuđmanov je Ured u okolnostima rata i velikih ovlasti Predsjednika Republike brojio tridesetak ljudi. Mesićev Ured skočio je na 160 službenika, a godišnji proračun Ureda probio je sve plafone prezadužene nam države. Josipovićev Ured tek radi „sistematizaciju radnih mjesta". Nastavi li u posttuđmanovskom trendu Ured bi mogao narasti na razinu većeg ministarstva. K tome imamo i doživotni Ured bivšeg predsjednika, kojega svakako treba odmah ukinuti. Jer, kad i Josipović ode s Pantovčaka, mogli bismo uz Predsjednika Republike imati i dva bivša predsjednika, pa bi već sad trebalo planirati vilu i proračun za Ured drugoga bivšeg predsjednika. A onda jednoga dana trebat će nam i Aleja ureda bivših predsjednika u zamjenu za revolucionarno ukinuti zagrebački Trg hrvatskih velikana.

Srećom, po naravi stvari, stiže proljeće. Ne mislim na hrvatsko proljeće, jer sudeći po neredu na zvjezdanom nebu hrvatske politike zima će potrajati. Zato treba pozdraviti onu politiku koja nam pokušava osigurati dovoljne količine energije. Šteta što i Ured predsjednika, analitika je prioritet!, nema savjetnika za energetiku. Vjerojatno se dugoročno računa na efekte „globalnog zagrijavanja". Predsjednik Obama s ponovljenom predsjedničkom prisegom puno je realniji. Imenovao je umjesto savjetnice za „društvene djelatnosti", koje li drskosti, jednoga Hrvata u savjetnički tim za energetiku, riskirajući da ga ovdašnji „antifašisti", „novi pravednici" i „društvena djelatnost" proglase „ustašom". U Hrvatskoj se na dr. Davora Pavunu ne računa. Zašto? Ne uklapa se u političku demagogiju i medijsko zaglupljivanje. Cijenu sadašnje demagogije i gluposti platit će kao i u socijalizmu „radni narod, seljaci i poštena inteligencija" tijekom nekoliko sljedećih naraštaja. Dugoročno, dakle, uredi za nered isplanirali su hrvatsku budućnost.

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 MarginalizacijaGuest 2010-03-25 08:10
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je u petak u Zagrebu predsjednika Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Thomasa Mirowa, s kojim je razgovarao o ekonomskoj krizi u Hrvatskoj i svijetu te o političkoj situaciji u regiji, priopćeno je iz predsjednikova odjela za informiranje.
U priopćenju se navodi kako je Thomas Mirow upoznao predsjednika Mesića sa stajalištima EBRD-a o mogućnostima refinanciranja vanjskog duga Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala u uvjetima globalne financijske i gospodarske krize.

Napomenuo je i kako EBRD smatra da je procijenjena stopa gospodarskog rasta za Hrvatsku od nula posto u ovoj godini bila optimistična te da će se zbog utjecaja nepovoljnih globalnih kretanja ova procjena za Hrvatsku morati revidirati.

Tijekom susreta predsjednik Mesić i predsjednik EBRD-a suglasili su se kako bi se pojačanim angažmanom EBRD-a kroz financijski sektor u Hrvatskoj moglo omogućiti daljnje kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, čime bi se ublažio utjecaj gospodarske krize.
U EBRD kazu da je zainteresiran za ulaganja u regionalnu infrastrukturu i za veće projekte kojima bi gospodarstva u regiji mogla zajedno nastupati i biti konkurentnija na trećim tržištima.

Predsjednik Mesić podržao je prijedlog predsjednika EBRD-a da se na godišnju skupštinu te banke, koja će se održati u Zagrebu u svibnju 2010., pozovu predsjednici država i vlada iz zemalja regije te održi summit predsjednika država na marginama tog skupa.

Tko je sada predsjednik?
Stijpan Josipovič ?
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • 11 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal