Bijeg iz reda

 

S kim god zapodjenem razgovor o politici, uvijek nekako dođemo do istog. Ulazak u EU ne donosi nam ništa dobro, ali nemamo alternative. Čitam tako nedavno kolumnu vrsnog kolumnista ''Večernjeg lista'' Milana Ivkošića: Ivkošić prvo nabraja sve mane našeg bezglavog pristupanja Europskoj uniji da bi onda neočekivano poentirao kako će on na referendumu glasovati za ulazak u EU. Ja bih ovdje oprezno dodao – ako referenduma bude. Može se kome učiniti čudnom ova moja sumnjičavost, ali ona se temelji na činjenicama. Ovih dana je naime cijela Hrvatska strepila nad ishodom slovenskog referenduma o Arbitražnom ugovoru, koji je zapravo slovenski referendum o ulasku Hrvatske u EU. Nedavno smo, zahvaljujući ponajviše američkom pritisku na Sloveniju, za dlaku izbjegli slovenski referendum o ulasku Hrvatske u NATO, a nešto mi govori da ta priča još nije gotova i da će Slovenci raspisati još barem jedan referendum o ulasku Hrvatske u EU. U isto to vrijeme u Hrvatskoj se sve čini da se onemogući bilo kakvo referendumsko izjašnjavanje hrvatskog naroda o bilo čemu. Čak se i Ustav planira mijenjati tako da se referendum, ako ga bude, svede na karikaturu slobodnog izjašnjavanja građana.

EU Medijska mašinerija polako i temeljito melje svaki pokušaj neovisnog mišljenja u našoj zemlji i preoblikuje tzv. ''javno mišljenje'' u skladu sa svojim ciljevima. A to su, valjda, ciljevi vlasnika istih tih medija i političkih elita, koje je Nino Raspudić, jedan od rijetkih hrvatskih intelektualaca koji usuđuje logično misliti i o ''eurointegracijskim'' dogmama , nazvao kompradorskim. ''Comprador je '' – veli Raspudić – '' portugalska riječ sa značenjem 'kupac', koja se odnosila na lokalne trgovce u kolonijama koji su bili posrednici između kolonizatora i lokalnog tržišta. U postkolonijalnoj teoriji izraz je dobio šire značenje i danas označava privilegiranu, dobrostojeću i obrazovanu lokalnu elitu u službi (post)kolonijalne dominacije. ''. Zanimljivo je i u isti mah tužno kako u ovoj zemlji intelektualne i političke elite već stoljeće-dva pobožno sriču recentne ideološke dogme, bez imalo napora da, makar i takvom nametnutom okviru, nađu nekakvo podnošljivo mjesto za vlastiti narod. Argumentacija onih koji me uvjeravaju u neizbježnost ''europske sudbine'' Hrvatske svode se uglavnom na dva temeljna argumenta. Prvi je da smo mi mali i moramo se povinovati neumitnim procesima globalizacije, ma koliko nas koštali!

Drugi je da smo ne samo mali, nego smo još i lijeni, korumpirani i nesposobni – pa je, eto, najbolje da netko drugi uvede reda kod nas! Da, do nedavno je potezan i treći argument, njega je naročito volio odbjegli premijer Sanader , a svodi se na tvrdnju da ćemo, ne uđemo li u Europu, ostati na Balkanu! Kako se u posljednje vrijeme zapadnobalkansko povezivanje kao preduvjet ulaska u EU više i ne skriva, taj je argument neprimjetno iščeznuo iz javnog diskursa. Što se tiče ona prva dva argumenta, meni nije jasno kako to da nikome nije sumnjivo to što Hrvatska ima specijalan tretman u pristupnim pregovorima s EU, od nas se traži ono što se nije tražilo ni od jedne pristupnice i stalno se izmišljaju novi uvjeti, a zapadnobalkansko integriranje u međuvremenu lijepo napreduje ili kao što zgodno reče spominjani Raspudić ''legneš u domovini, probudiš se u regiji''. Drugo, Grčka je već desetljećima u EU – pa vidimo kako su joj sredili unutrašnje manjkavosti: rastrošnost, korupciju, radne navike itd.

Sve u svemu, ja i dalje ostajem u nedoumici, iskreno – nedostaje mi Ivkošićeva vjera, bliža mi je Raspudićeva sumnjičavost. A ohrabruje me jedna vjestica iz sjeverozapadne Hrvatske. Nije politička. Iako ima snažniju političku poruku od svih političkih vijesti koje sam pročitao posljednjih dana. Jedna je junica pobjegla iz reda za klanje i jedanaest dana je uspješno izmicala svim potjerama. Nakon jedanaest dana ''pronađena je u visokoj travi u dolini Bednje, živa, zdrava i u dobroj kondiciji'' (Večernji list, 5. Lipnja 2010.). Upornost u bijegu joj se isplatila. Stekla je simpatije javnosti, tako da su i njeni vlasnici odlučili da je poštede i ostave na životu.

Zastanimo na trenutak kod ovog slučaja i razmislimo: kakve su bile objektivne šanse junice koja se već nalazila u redu za klanje? Nikakve! A, eto, ona je ipak uspjela preživjeti. Jer se nije predavala. Život uvijek nađe načina ako se unaprijed ne predaje. Možda će vam se učiniti nepriličnim, ali kraj svih naših blistavih umova i potencijalnih regionalnih lidera ja bih životni izbor bezimene junice preferirao kao poželjniji za Hrvatsku. I, ako me se već vuče za jezik, kao čovjeka i naroda dostojniji.

Damir Pešorda

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 JUNICA I VOLOVI!kalafatić 2010-06-13 18:49
ma, pametna je junica, vitalna, puna želje za životom za razliku od kastriranih bikova, volova(vočina) kojima je jedini preostali 'kvalitet' tvrda, volujska koža!
Prijavi Administratoru
#2 ZLATNO TELE-EU-tvorevi na betz duše..MIJO F 2010-06-13 20:20
A narod, videći gdje Mojsije dugo ne silazi s brda, okupi se oko Arona pa mu rekne: "Ustaj! Napravi nam boga, pa neka on pred nama ide! Ne znamo što se dogodi s tim čovjekom Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske." "Poskidajte zlatne naušnice što vise o ušima vaših žena, vaših sinova i vaših kćeri", odgovori im Aron, "pa ih meni donesite." Sav svijet skine zlatne naušnice što ih je o ušima imao i donese Aronu. Primivši zlato iz njihovih ruku, rastopi kovinu u kalupu i načini saliveno tele. A oni poviču: "Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske." Vidjevši to Aron, sagradi pred njim žrtvenik a onda najavi: "Sutra neka se priredi svečanost u čast Jahvi!" Sutradan rano ustanu i prinesu žrtve paljenice i donesu žrtve pričesnice. Onda svijet posjeda da jede i pije. Poslije toga ustade da se zabavlja....i kad trina,pljeva i piljevina svoju strukturu izgubi...i bi to vrlo,vrlo blizu...'ko pomoći će narodu hrvatskom????...jer ovaj NAROD isto ne poslušah glas Jahvin! MFP!
Prijavi Administratoru
#3 kasnoGuest 2010-06-13 20:35
budemo li još dugo oklijevali, bit će prekasno za bijeg!
Prijavi Administratoru
#4 Bijeg iz ludostitiglic 2010-06-13 21:25
Ivkošić! Dobar je tj bolji je i takav nego da ga nema! Na žalost, malo je u nas intelektualaca koji su u stanju obrazložiti svoje protivljenje ulasku u Europsku uniju, još je manje onih koji su to spremni napraviti javno a onih koji imaju za to realne argumente dade se izbrojiti na prste jedne ruke. Nije bez razloga da se na tu temu ne raspravlja niti se o njoj govori, čak i u najopćenitijim okvirima. Nije da literature o tome nema; ima je i na stranim jezicima i na hrvatskome dovoljno a neke od knjiga koje se povremeno u nas pojavljuju pravi su biseri na koje možete naletjeti samo ako u Zagrebu pohodite knjižare kao što pijanac obilazi krčme. A to stoji i novca i vremena i onda se svede na Ivkošićevo kako će svemu unatoč ipak glasovati 'za'...
Dovoljnjo je pročitati Laughlandovu knjigu 'Zatrovani izvor' izdanu u nas 2005 godine da bi se razumjelo bit stvari. O stranoj literaturi na temu opake naravi Europske unije bolje je i ne govoriti. Jedna od meni najdražih je 'The great deception' (s podnaslovom Tajna povijest Europske Unije) Christophera Bookera i Richarda Northa iz 2003. Na žalost, kako takvu literaturu približiti polupismenoj, nezainteresiran oj i bojim se poluinteligentn oj hrvatskoj javnosti koja se ponaša poput kuhane teleće glave koja samo čeka tko će je oglodati? Razloga za protivljenje Europskoj uniji danas je mnogo više nego prije deset godina a dogodine će ih biti dvostruko više nego danas. Hrvatski nitko ne spriječava preuzeti legislativu unije ali ostati izvan nje. Tvrditi da će nas EU civilizirati i dovesti u red ili odvesti s Balkana dostojna je samo jednog Stjepana Mesića, Kosorice i sličnih koji zapravo ne znaju tko im glavu nosi a kamoli će znati što zapravo stiže s članstvom. Jest, Hrvatska je mala i poluprimitivna balkanska država i uvijek će ostati takva dok se sama ne promijeni odnosno dok se ne promijeni njezino stanovništvo, dok se ne školuje i shvati gdje je, ako za to uopće još ima vremena.
Po mojem mišljenju za to nema vremena i zato je Hrvatskoj namijenjeno nestajanje. Sve govori tome u prilog, od sadašnje političke situacije do ekonomske situacije i konačno do takozvane političke elite koja uglavnom okuplja duhovno šuplje a karakterom problematične tipove kojima je većini mjesto ne u Remetincu već na obnovljenom Golom otoku. A ono što najviše govori tome u prilog je 4.5 milijuna Hrvata koji ne znaju ni gdje su ni kamo idu niti imaju volje to čuti o tome nešto čak i ako naleti netko tko zna što govori.
Prijavi Administratoru
#5 Narodne alternative, kompradori i eliteGuest 2010-06-14 10:16
Sviđa mi se Pešordin prilog.

Ulogu domaćih „elita“ upravo kao neokolonijalnih Compradora već je prije jednog desetljeća na primjeru Srbije otvoreno opisao politički „filantrop“ George Soros. On je kazao kako NATO ne treba bacati bombe na Srbiju, nego bi Zapad trebao kreditirati srpske elite – i to one koje su već u komunizmu naučile služiti (drugima).
Čemu bacati bombe kada se može sasvim dobro vladati pomoću domaćih elita?

Uloga domaćih „elita“ je uglavnom u tome da provodi „reforme“, po zadanim smjernicama, a često i po izravnim naputcima tuđinaca.
„Reforme“, naravno, uvijek su pozitivne, pa ćemo primjerice uništavanje obrambene sposobnosti nazvati „depolitizacijo m vojske“, progone hrvatskih branitelja ćemo nazvati „pravdom za ratne zločine“, unaprjeđenje na državne funkcije komunističkih kriminalaca nazvat ćemo „antifašistički m zasadama“, predaju ključnih gospodarskih grana tvrtkama u vlasništvu tuđih država nazvat ćemo „privatizacijom “, gospodarski motivirani progon nazvat ćemo „borbom protiv korupcije“, ukidanje hrvatske države i udruživanje u novu Jugoslaviju – ovoga puta nazvanu Zapadni Balkan - nazvat ćemo „doprinosom stabilizaciji regije“, odustajanje od Hrvata i hrvatske pokrajine Herceg-Bosne nazvat ćemo „ne miješanjem u unutarnje odnose susjedne države“.

I što radi politički narod? On se na izborima odlučuje upravo za vladavinu takvih „elita“.
Kada „elite“ ne zadovolje prohtjevima svojih financijera, pred njih se stave uvjeti koje nisu u stanju ispuniti. Kompradorski mediji, kompradorske banke i ostali službenici kompradorskog aparata (raznorodni sveučilišni profesori, pokoja agencija za istraživanje javnog mišljenja, takozvane nevladine organizacije – redovito financirane iz izvora bliskih tuđih vlada, a u „naprednijem“ slučaju kolonijalizma financirane poreznim doprinosima) preusmjere svoju potporu do tada oporbenoj postavi, koja, što god biva bliže vlasti, postaje „eliti“ u odlasku sve sličnija, ali i odlučnija da provede pred njih postavljene nove „reforme“. Politički narod potom glasa za još žešće "reformiste".

Imamo li alternativu? Naravno! Glasovati radikalno drukčije.
Onaj tko misli da alternativa ne postoji, neka bar prestane kukati nad svojom kmetskom sudbinom.
Prijavi Administratoru
#6 Klasično ili radikalno?Guest 2010-06-14 11:01
Citat:
Imamo li alternativu? Naravno! Glasovati radikalno drukčije. Onaj tko misli da alternativa ne postoji, neka bar prestane kukati nad svojom kmetskom sudbinom.
Zvonimire, za glasovati radikalno treba razbuditi "politički narod", no pitanje je koju terapiju aplicirati?
Prijavi Administratoru
#7 referendumGuest 2010-06-14 16:34
hrvatski se građani ovako ili onako moraju izboriti da referendum bude uobičajen način rješavanja svih važnijih pitanja; ne budemo li država barem koliko je to slovenija, uskoro uopće nećamo biti država ...
Prijavi Administratoru
#8 Nismo mali!Guest 2010-06-14 21:13
Na europskom kontinentu ima jos najmanje 10 drzava ciji broj stanovnika ne prelazi brojku od 5,5 miliona (podaci iz 1995/6), plus jos neke drzavice-patulj ci. Cak i jedna Svicarska ima tek nesto vise od sedam miliona st.
Dakle, velicina (povrsina, broj stanovnika) i nije presudna za opstanak i uspjeh drzave.
Sto je puno vaznije u sadasnjem trenutku za Hrvatsku jest prosvjecivanje nacije u svakom pogledu. Jedan od nacina su svakako tribine, ovakve o kojima mozemo citati ovdje na hkv.
Npr. Zvonko Busic sa svojim iskustvom i zanosom bi trebao doci u svako mjesto u Hrvatskoj. I po cijenu toga da je jako malo zainteresiranih slusaca.

P.S. Obradovalo bi me kada bi se nasi vrli istaknuti politicari barem ponekad obratili sa "Hrvati i Hrvatice!", ili se mozda i tako obrate a meni promaklo, jer ne pratim pomno dnevnu politiku?!
Prijavi Administratoru
#9 javna raspravaGuest 2010-06-14 22:49
U ovom slučaju i jedinstvo sa ljevičarima nije isključeno,jeda n drugi mladi intelektualac(č ešće posranac ali nema veze)Srećko Horvat koji je nekakva protuteža Raspudiću također se izjasnio i to na Htv gdje dobiva medijski prostor za razliku od našeg Nina,protiv Eu.
Takvu situaciju treba iskoristiti i zajedno lobirati.
Prijavi Administratoru
#10 DinoGuest 2010-06-15 10:55
Stranka Jedino Hrvatska organizira tribinu o opasnostima ulaska Hrvatske u EU, u utorak 15. lipnja 2010., s početkom u 19.30, u prostorijama Mjesnog odbora, ulica Ivana Šibla 8, Središće, Novi Zagreb.

Govorit će predsjednik stranke Milovan Šibl, potpredsjednici Benjamin Tolić i Damir Pešorda te glavni tajnik Marjan Bošnjak.
Prijavi Administratoru
#11 Tribina o EUGuest 2010-06-15 12:05
Na tu tribinu ću svakako nastojati doći.

Veseli me također što se Jedino Hrvatska odlučila na dvosmjernu komunikaciju s politički interesiranima, a tema je one vrste za kakvu nitko ne može kazati da ga se ne tiče izravno.
Prijavi Administratoru
#12 za bijegGuest 2010-09-30 01:57
za uspješan bijeg preporučuje se pročitati knjigu m. bošnjaka ''EU? - Ne,hvala!''
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Paganini
  • 1 korisnik
  • 19 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal