Priča koja još nije završena

Umro je Stanko Lasić, jedan od vodećih hrvatskih proučavatelja književnosti. Bio je čovjek Stanko LasicKrucijalnoU ovome trenutku meni se čini da je od krucijalne važnosti za budućnost hrvatske kulture reaktualizirati pomalo već zaboravljenu polemiku o Srbima, Bugarima i hrvatskoj književnosti. Dok god se hrvatska kultura ne riješi te ovisnosti o jugoslavenskoj ideji i o jedinstvenom kulturnom prostora, neće se izdići iznad zadane drugotnosti i svojevrsnog provincijalizma. Tko god iz Hrvatske u Europu ili u svijet ide preko Beograda, zaglavi u ''duhu palanke''.Bilo kako bilo, o ''Srbima'' i ''Bugarima'' u hrvatskoj književnosti još će biti riječi. Jer ta priča još nije završena.dvadesetog stoljeća, njegovih zabluda i otriježnjenja. Napisao je možda najbolje knjige o Krleži u Jugoslaviji, i prve koje nisu bili bljutavi panegirici.

Devedesetih je jasno formulirao kako nema nikakva razloga da hrvatskoj književnosti išta više znači srpska književnost od, primjerice, bugarske književnosti. Na žalost, ta jednostavna istina nije, uslijed orjunaško-komunističke kulturne rekonkviste, u Hrvatskoj zaživjela ni do dana današnjega. Štoviše, u suvremenoj hrvatskoj kulturi Region živi u punom sjaju.

Ipak me začudio naslov povodom Lasićeve smrti u Jutarnjem listu. Piše: ''U PARIZU UMRO UGLEDNI KNJIŽEVNI MandićPOVJESNIČAR STANKO LASIĆ. Otišao je krležolog upamćen po 'sukobu na ljevici' i značajnoj polemici s Igorom Mandićem.'' Mislim, kako netko može ostati upamćen po polemici s Igorom Mandićem!? Eventualno, može Mandić ostati upamćen po tomu što je polemizirao sa Stankom Lasićem. Ali, što se može, Jutarnji list ionako ispisuje neku svoju povijest, pa tako i povijest književnosti. U kojoj je Igor Mandić velik i vrlo važan pisac. Iako ništa što bi spadalo u književnost u najužem smislu nije napisao.

Ipak, predmet te polemike iznimno je bitan. Na Lasića se tada obrušio ne samo Mandić nego i cijela ''regionaška'' književna javnost. Onda još kriptojugoslavenska, danas otvoreno i agresivno zapadnobalkanska. Razlog tog obrušavanja više je nego jasan – Lasić im je dirnuo u ''zjenicu oka'', to jest ''bratstvo i jedinstvo'' s prekodrinskom Stanko Lasic Krlezabraćom. Tadašnji Lasićevi oponenti dobro su znali kako je teško ponovo spajati ''crvenu nit'' ako se jednom potpuno prekine. Zato im je bilo važno održati taj poseban status srpske književnosti u Hrvatskoj. Danas, ne bez rezignacije, moramo ustvrditi da su u tomu uglavnom uspjeli. Lasić je, recimo to tako, ovu polemiku izgubio. Ne zato što bi imao lošije argumente, nego stoga što su stare strukture u hrvatskom društvu zadržale poluge moći i malo-pomalo nametnule svoj stav.

Lasić je hrvatskoj povijesti književnosti i književnoj teoriji ostavio nekoliko vrlo važnih djela, po tomu će ga pamtiti naraštaji i kada Igora – kako ono bješe – Mandića potpuno zaborave. Međutim, u ovome trenutku meni se čini da je od krucijalne važnosti za budućnost hrvatske kulture reaktualizirati pomalo već zaboravljenu polemiku o Srbima, Bugarima i hrvatskoj književnosti. Dok god se hrvatska kultura ne riješi te ovisnosti o jugoslavenskoj ideji i o jedinstvenom kulturnom prostora, neće se izdići iznad zadane drugotnosti i svojevrsnog provincijalizma. Tko god iz Hrvatske u Europu ili u svijet ide preko Beograda, zaglavi u ''duhu palanke''.

Bilo kako bilo, o ''Srbima'' i ''Bugarima'' u hrvatskoj književnosti još će biti riječi. Jer ta priča još nije završena.

dr. sc. Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Pon, 14-10-2019, 16:30:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.