THOMPSONPrenosimo osvrt Damira Pešorde na knjigu "Hajka na Thompsona" akademika Josipa Pečarića. Iz osvrta izdvajamo:". Pečarić je dobro prepoznao da upravo Thompson u svojim jednostavnim ali moćnim stihovima najbolje pogađa hrvatsko narodno bilo, snove i rane, nadanja i strahove hrvatske duše. Jer, budimo iskreno, hrvatstvo danas nema drugog pjesnika osim Marka Perkovića". (D. Pešorda)

Add a comment        
 

 

Živa glavaJedna od specifičnosti suvremene hrvatske kulture jest i to da se dosada gotovo isključivo negativno odredila prema nedavno završenom ratu. Zato je valjda i bilo potrebno da se nađe jedna Amerikanka, Hrvatica po vlastitom izboru a ne po rođenju, da bi jednoj od najmučnijih tema nedavnog rata pristupila ideološki i nacionalno neopterećeno, ljudski angažirano, literarno suvereno. Riječ je, naravno, o Julienne Eden Bušić i njezinom najnovijem romanu Živa glava.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
 

 

Benjamin Tolić''Kraj neovisnosti'' treća je knjiga svojevrsne nenamjerne trilogije. Kažem nenamjerne jer autor pišući ''ogled o naciji i državi'' s posuđenim naslovom ''Tko smo mi?'' vjerojatno nije imao u planu njezin nastavak u obliku dviju knjiga, ''Sanaderova dionica'' i ''Kraj neovisnosti''.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

Dražen BudišaPrvu preobrazbu Budiša je doživio potkraj devedesetih pristavši s Račanom tikve saditi. I dok su tikve cvjetale, Budiša je namagarčen i istjeran iz 'šestice'. Malko se durio, ali Jozi Radošu i Goranu Graniću nije bio dorastao. Onda 'šestica' na izborima otišla k vragu, a televizijske ekrane i srca Hrvata osvojio je nasmiješeni čovjek s ''jamstvenom karticom'' na kojoj je narodu bilo zajamčeno pet ciljeva koje će taj čovjek za četiri godine 'ispuniti'.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
 

 

medijiDa, u Hrvatskoj je jedina preostala industrija industrija laži. Medijske i političke, u biti nerazdjeljive. EPH je najuspješnija tvornica te vrste, ali ni ostale medijske kuće puno ne zaostaju, naročito HTV i Večernji list. Radnici u tim tvornicama međutim nisu ni nalik bodrim ''maljčikima'' iz spomenute pjesme beogradskih ''Idola''. Onako, više se furaju na Danteove likove.(D.Pešorda, HL)

Add a comment        
 

 

Ivan Milas90-tih kada se mjesto za stolom prilikom raznih zasjedanja u Predsjedničkim dvorima u percepciji poltronske, laktaške sredine, kakva je nažalost Hrvatska bila i onda i sada, iščitavalo kao mjesto u hijerarhiji vlasti - Milas je primijetio da se, kako arivisti nadiru, njegovo mjesto sve više udaljava od Tuđmanova. Gledajući šarenorepe fazane u vrtu, on jednom prilikom reče Tuđmanu: Predsjedniče, kako je krenulo, sve mi se čini da ću jednoga dana završiti među onim fazanima.(D.Pešorda,HL)

Add a comment        
 

 

euPitanje ulazak u ili neulazak u EU postalo je ključno nacionalno hrvatsko pitanje početkom ovog tisućljeća. Slično kao i pitanja ulaska ili neulaska Hrvatske u južnoslavensku zajednicu nakon sloma Austro-Ugarske monarhije početkom prošlog stoljeća. Glavni argument za ulazak i tada je bio sličan: ne možemo sami, veliki nam to neće dopustiti, bolje da se udružimo sa Srbijom nego da nas progutaju Italija, Ugarska i tko sve ne. Sada, doduše, udruživanje ide u suprotnom smjeru, ali strah od samostalnog odlučivanja o vlastitoj sudbini je isti. Deset proteklih godina sve smo podredili ulasku u EU. Sanaderov manijakalni eurointegracionizam nerijetko je poprimao groteskne razmjere, Mesić u tom pogledu nije bitno zaostajao, s tim da je on za osobne nazovidržavničke posjete preferirao neke egzotične izvaneuropske destinacije kao što su Libija, Kazahstan, Kuba, Mongolija ... Sva ta politika, uključivši i Račan-Budišino pripremanje terena za veliku obmanu s elementima veleizdaje, iscrpljivala se u besmislenom škrabanju ''domaćih zadaća'' dobivenih od drugorazrednih briselskih činovnika i kontinuiranom pljačkanju vlastitog naroda. Nakon tih deset godina teško je razlučiti u kojoj su mjeri zemlju devastirali bezobrazni zahtjevi Bruxellesa, a koliko grabež domaćih kompradora, briselskih poslušnika.(D.Pešorda)

Add a comment        
 

 

MesićVratio se iz mnogoljudne zemlje onako kako je i dosada sve činio. Pustio glas da će u četvrtak pa požurio u srijedu. Da ga nitko ne vidi. Čega se srami, čega se boji? Sram će ga nadživjeti, reče Letica u ''Petom danu'', strah neće. I to je to, na njega više ne bi trebalo trošiti riječi kada ne bi sipinim crnilom zasipao druge. Sipa spada u skupinu beskičmenjaka, kao i velika većina živih bića na zemlji, koljeno mekušaca, razred glavonožaca. Kad osjeti opasnost, ištrcava crni pigment mijelin, koji s okolnom morskom vodom stvara crnilo u kojem se skriva. Stvarajući svijet, Bog se očito poslužio određenim setom polifunkcionalnih obrazaca koji se u prirodi ponavljaju kao mehanizmi preživljavanja i razmnožavanja adekvatni za sasvim različite situacije i izazove. Pa tako se mehanizmima sipe koriste i neki ljudi.(D.Pešorda,HL)

Add a comment        
 

 

JapanHrvati, kao i drugi narodi koji kroz povijest uglavnom nisu imali državu, kronično pate od nedostatka realizma u sagledavanju međunarodnih odnosa, drugih naroda i samih sebe. Pri tome druge narode rado idealiziraju ili ih podcjenjuju. Trostruka katastrofa koja je prije tjedan dana pogodila Japan, izazvala je sućut cijeloga svijeta. Pa tako i Hrvata. No do izražaja je došlo i naše karakteristično pretjerivanje, ne u sućuti, nego u idealiziranju japanskog suočavanja s katastrofom i Japanaca kao naroda, za koje, čini mi se, Maković reče u emisiji Peti dan da su ''superioran narod'' jer ne jure izbezumljeno ulicama i ne viču. Maković očito o katastrofama razmišlja po obrascu viđenom u filmovima katastrofe.(D.Pešorda,HL)

Add a comment        
Sub, 15-08-2020, 18:55:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.